CIJELI si tjedan naporno radio. Preko vikenda nema škole, a obavio si i kućanske poslove za koje si zadužen. I još uvijek imaš energije koju negdje trebaš potrošiti, što je jedna od dobrih strana mladosti (Mudre izreke 20:29). Sada se jedino želiš zabaviti.

Tvoji vršnjaci možda smatraju da Biblija ne dopušta zabavu, da ti ne dozvoljava da uživaš u životu. No je li to točno? Razmotrimo sada izjave navedene na prethodnoj stranici i pogledajmo što Biblija doista kaže o zabavi.

● Baviti se sportom samo je po sebi neispravno.

Netočno. Biblija kaže: “Tjelesno vježbanje (...) koristi” (1. Timoteju 4:8). Danas postoje brojni sportovi — kao naprimjer klizanje, biciklizam, trčanje, tenis, rukomet, nogomet, odbojka — koji mogu biti korisni za zdravlje i zabavni.

Znači li to da ne trebaš biti oprezan? Pogledajmo kako redak koji je malo prije citiran glasi u cijelosti. Pišući mladom Timoteju, apostol Pavao je rekao: “Tjelesno vježbanje malo čemu koristi, a odanost Bogu korisna je u svakom pogledu, jer obećava život — sadašnji i budući.” Pavlove nas riječi podsjećaju da nam treba biti najvažnije ugoditi Bogu. Je li ti odanost Bogu doista na prvom mjestu — pa i onda kad je riječ o izboru sporta — možeš provjeriti postavljajući si sljedeća tri pitanja:

1. Koliko je opasan sport koji mi se sviđa? Nemoj se oslanjati samo na tuđa mišljenja o tome ili na oduševljene komentare drugih mladih. Upoznaj se s činjenicama. Naprimjer, saznaj sljedeće: Jesu li u tom sportu česte ozljede? Koje se mjere sigurnosti poduzimaju? Kakva ti je obuka i oprema potrebna da bi se mogao sigurno baviti tim sportom? Istina je da gotovo svaka fizička aktivnost nosi  sa sobom određene rizike, no je li glavna svrha tog sporta izvoditi takve vratolomije da se možeš ozlijediti ili čak poginuti?

Život je dar od Boga i Božji zakon koji je bio dan Izraelcima propisivao je oštre kazne za onoga tko je nenamjerno izazvao nečiju smrt (2. Mojsijeva 21:29; 4. Mojsijeva 35:22-25). Zato se Božji narod stalno poticao da poduzima potrebne mjere sigurnosti (5. Mojsijeva 22:8). I u naše vrijeme kršćani su obavezni poštivati život.

2. Hoću li biti u dobrom društvu ako se budem bavio tim sportom? Ako si talentiran za neki sport, vršnjaci i profesori možda će te nagovarati da ga počneš trenirati. Želja da prihvatiš tu ponudu može biti vrlo jaka. Petnaestogodišnjeg Marka roditelji odgajaju po kršćanskim načelima. On kaže: “Mislim da nije u redu što mi roditelji ne dopuštaju da počnem trenirati u školskoj ekipi.” No umjesto da pokušavaš nagovoriti roditelje da se slože s tvojim mišljenjem, razmisli o sljedećim činjenicama: Treninzi i utakmice obično se održavaju izvan redovne nastave. Budeš li dobro igrao, treneri i vršnjaci poticat će te da se još više posvetiš sportu. Ne budeš li bio tako dobar, na tebe će se vršiti  pritisak da još više treniraš. Osim toga, suigrači se zajedno vesele pobjedama i zajedno tuguju zbog poraza, pa se među njima često razvijaju bliske prijateljske veze.

Zato se pitaj: ‘Hoće li na mene dobro djelovati ako se u slobodno vrijeme bavim nekom aktivnosti koja bi me mogla zbližiti s mladima koji ne dijele moja vjerska uvjerenja?’ (1. Korinćanima 15:33). ‘Koju sam cijenu spreman platiti samo zato da bih igrao u nekoj ekipi?’

3. Koliko ću vremena i novaca potrošiti na taj sport? Biblija nam savjetuje da “prosudimo što je najvažnije” (Filipljanima 1:10). Da bi lakše primijenio taj savjet, upitaj se: ‘Hoće li mi bavljenje sportom oduzeti vrijeme koje sam planirao utrošiti na učenje i na duhovne aktivnosti? Koliko će me ukupno koštati bavljenje tim sportom? Mogu li si to priuštiti?’ Odgovori na ova pitanja pomoći će ti da daš prednost važnijim stvarima.

● Svi filmovi i televizijske emisije vrše loš utjecaj.

Netočno. Biblija zahtijeva od kršćana da se “drže onoga što je dobro” i da se “klone svakoga zla” (1. Solunjanima  5:21, 22). Nije točno da se baš svi filmovi i televizijske emisije kose s tim zahtjevima. *

Otići u kino s prijateljima sigurno je zabavno. Leigh živi u Južnoafričkoj Republici. Ona kaže: “Ako želim pogledati neki film, nazovem nekog od svojih prijatelja, pa onda obavijestimo i ostale.” Oni obično idu na neku raniju projekciju. Poslije roditelji dođu po njih, pa svi zajedno odu u restoran.

Premda su film i televizija izumi suvremenog doba, oni zapravo samo na noviji način prezentiraju jednu drevnu vještinu — vještinu pripovijedanja priča. Isus je bio pravi majstor u pričanju priča i pomoću njih je znao doprijeti do srca ljudi. Tako, naprimjer, njegova priča o milosrdnom Samarićaninu izaziva suosjećanje i prenosi duboke moralne pouke (Luka 10:29-37).

I današnji filmski stvaraoci prenose poruke koje utječu na moralne stavove ljudi. Oni nastoje navesti gledatelje da se poistovjete s filmskim likovima — pa makar filmski junak bio kriminalac ili sadist koji bolesno želi moć. Ukoliko nisi oprezan, mogao bi samog sebe zateći kako navijaš za nekog zločinca, opravdavajući njegove nemoralne ili okrutne postupke! Kako to možeš spriječiti?

Kad biraš film ili televizijsku emisiju koju ćeš pogledati, upitaj se: ‘Hoće li me to što želim gledati potaknuti da  budem samilostan prema drugima?’ (Efežanima 4:32). ‘Ili će me navesti da se radujem tuđoj nesreći?’ (Mudre izreke 17:5). ‘Hoću li zbog toga teže “mrziti zlo”?’ (Psalam 97:10). ‘Hoću li početi pokazivati razumijevanje za “zlotvore”?’ (Psalam 26:4, 5).

Filmske recenzije i najave mogu ti dati samo opći uvid u sadržaj filma. No nemoj biti naivan i “vjerovati svakoj riječi” (Mudre izreke 14:15). Zašto ne? Zato što filmska recenzija samo odražava mišljenje neke druge osobe. A u najavi filma može se namjerno prešutjeti da film sadrži sablažnjive scene. Connie kaže: “Primijetila sam da često već po izboru glavnih glumaca možeš otprilike zaključiti o kakvom se filmu vjerojatno radi.”

Vršnjaci iz kršćanske skupštine koji se također drže biblijskih moralnih vrijednosti možda su već saznali je li neki film prikladan za kršćane.  No pritom nemoj zaboraviti da ljudi imaju običaj pričati o onome što im se jako svidjelo u filmu. Zašto se onda ne bi raspitao ima li u njemu što loše? Pritom budi određen. Naprimjer, raspitaj se ima li u filmu scena nasilja, seksa ili demonizma? Osim toga, i roditelji ti mogu dati dobar savjet. Vanessa kaže: “Savjetujem se s roditeljima. Ukoliko smatraju da je neki film u redu, otiđem ga pogledati.”

Nemoj olako shvaćati izbor filma ili televizijske emisije. Zašto? Zato što zabava koju biraš otkriva što ti je u srcu, pokazuje kakva su tvoja mjerila vrijednosti (Luka 6:45). Tvoj izbor puno govori o tome kakvo društvo voliš, kakav govor toleriraš i kakav spolni moral prihvaćaš. Zato budi izbirljiv!

● Svaka vrsta plesa je za osudu.

Netočno. Kad su Izraelci prešli Crveno more i umaknuli egipatskoj vojsci, Mirjam je povela žene u ples kojim su proslavile pobjedu (2. Mojsijeva 15:20). Isto tako, Isus je u svojoj usporedbi o rasipnom sinu rekao da je povratak sina bio proslavljen “glazbom i plesom” (Luka 15:25).

Slično je i danas. U mnogim kulturama uobičajeno je da i mladi i stariji plešu kad se okupi obitelj i prijatelji. No ipak  treba biti oprezan. Biblija ne osuđuje pristojna društvena okupljanja, ali upozorava da se čuvamo “razuzdanih gozbi” (Galaćanima 5:19-21). Prorok Izaija je napisao: “Teško onima koji rano ujutro ustaju i traže piće opojno, koji ostaju kasno do sumraka, pa ih vino raspaljuje! Na gozbama su njihovim harfe i psaltiri, defovi i frule i vino, a za djelo Jehovino ne mare” (Izaija 5:11, 12).

Na tim se gozbama točilo “piće opojno” i slušala divlja muzika. Počele su već rano ujutro, a trajale su sve do sumraka. Zapazi i kakav su stav imali sudionici tih razuzdanih gozbi — ponašali su se kao da Bog ne postoji! Nimalo ne čudi što je Bog osudio takva okupljanja.

Ako si pozvan na zabavu na kojoj će se i plesati, postavi si sljedeća pitanja: ‘Tko će biti prisutan? Kakve su to osobe? Tko je odgovoran za ono što će se događati na zabavi? Tko će je nadgledavati? Slažu li se moji roditelji  da odem na tu zabavu? Kakvi će se plesovi plesati?’ Glavni je cilj mnogih plesova izazvati spolno uzbuđenje. Budeš li sudjelovao u takvim plesovima ili ih samo promatrao, hoće li ti to pomoći da “bježiš od bluda”? (1. Korinćanima 6:18).

Što ako si pozvan na ples u neki noćni klub? Zanimljivo je čuti što o tome misli Shawn, mladić koji je prije nego što je postao kršćanin često odlazio u takve klubove. On se prisjeća: “Muzika je obično iskvarena, ples izrazito nemoralan, a velika većina onih koji zalaze onamo dolazi iz samo jednog razloga.” Shawn kaže da im je cilj naći nekoga s kim će otići u krevet. Nakon što je počeo proučavati Bibliju s Jehovinim svjedocima, Shawn se promijenio. Što sada misli o tome? “Ti klubovi nisu za kršćane.”

Što misliš, kada je vojnik ranjiviji — kad se nalazi na bojištu ili kad se odmara sa suborcima? Činjenica je da mu  u trenucima opuštanja popušta budnost i da je tada najranjiviji. Slično tome, kad si u školi ili na poslu, u duhovnom si smislu spreman na obranu. Budno pratiš situacije koje bi mogle postati opasne. Kasnije, kad se opuštaš s prijateljima, najranjiviji si na napade koji mogu ugroziti tvoja moralna mjerila.

Neki vršnjaci možda ti se rugaju jer se držiš visokih biblijskih moralnih mjerila kad je u pitanju zabava. Pritisak na tebe mogu vršiti čak i mladi čiji su roditelji Jehovini svjedoci. No tim je mladima savjest otupjela (1. Timoteju 4:2). Možda te čak optužuju da si neuravnotežen i da misliš da si pravedniji od njih. No nemoj popustiti pod njihovim pritiskom, nego “sačuvaj čistu savjest” (1. Petrova 3:16).

Nije najvažnije što o tebi misle tvoji vršnjaci, nego Jehova! A ako ti se prijatelji rugaju zato što postupaš u skladu sa svojom savješću, vrijeme je da nađeš nove prijatelje (Mudre izreke 13:20). Upamti, ti si taj koji treba paziti na svoja moralna mjerila, pa čak i onda kad se zabavljaš (Mudre izreke 4:23).