“ŠTO ću raditi u svom životu?” Prije ili kasnije suočit ćeš se s ovim izazovnim pitanjem. Ponuđeno je zbunjujuće mnogo toga: medicina, trgovina, umjetnost, prosvjeta, informatika, tehnika, zanati, itd. Možda razmišljaš poput mladića koji je rekao: “Za mene je uspjeh (...) zadržati životni standard s kojim sam odrastao.” Ili sanjaš poput mnogih drugih da poboljšaš svoju financijsku situaciju.

No, zar uspjeh ne uključuje više nego samo materijalnu dobit? Može li te bilo kakvo zvanje ispuniti pravim zadovoljstvom?

Svjetlucavo, uzbudljivo, unosno — tako se opisuju zvanja na filmu, televiziji i u literaturi. No, takozvani uspjeh moraju izboriti mnogi karijeristi u nemilosrdnoj borbi jedan protiv drugog. Dr. Douglas LaBier kaže da se mnogi zreli mladi ljudi, koji su na polju “vrhunske tehnologije ostvarili brzu karijeru, žale na nezadovoljstvo, brige, depresije, unutarnju prazninu, paranoju i čitav niz tjelesnih tegoba”.

Još davno kralj Salamun je pokazao da je sam svjetovni uspjeh uzaludan. Budući da je posjedovao praktično sve, mogao je postići začuđujuće mnogo. (Pročitaj Propovjednik 2:4-10.) Ipak, Salamun je došao do zaključka: “Kad pogledah na sva djela svoja što uradiše ruke moje, i na trud kojim se trudih da uradim, gle, sve bješe taština [“shvatio sam da to ne znači baš  ništa”, Today’s English Version] i muka duhu” (Propovjednik 2:11).

Neki posao može, doduše, donijeti bogatstvo i priznanje, ali ne može zadovoljiti ‘duhovne potrebe’ (Matej 5:3, New World Translation). Zato ljudi čiji se život vrti samo oko svjetovnih dostignuća ne nalaze zadovoljstvo.

Salamun savjetuje: “Glavno je svemu što si čuo: Boga se boj, i zapovijesti njegove drži, jer to je sve čovjeku” (Propovjednik 12:13). Danas je najvažnija dužnost kršćana da propovijedaju vijest o Kraljevstvu (Matej 24:14). Mladi koji ozbiljno shvaćaju svoju dužnost prema Bogu osjećaju se navedenima da u tom djelu imaju najveći mogući udio — čak ako po prirodi nisu skloni propovijedanju. (Usporedi 2. Korinćanima 5:14.) Umjesto da teže za cjelodnevnim zaposlenjem, na tisuće njih izabralo je služiti u punovremenoj službi propovijedanja. Drugi služe kao misionari ili u nekoj podružnici Društva Kula stražara.

Emily je napustila svoj posao poslovođe da bi mogla služiti kao pionir. Ona kaže: “Prema toj djelatnosti sam razvila pravu ljubav.” Da, punovremena služba donosi najveće zadovoljstvo i najuzbudljiviji je životni poziv koji se može zamisliti! Može li postojati veća prednost nego biti ‘Božji suradnik’? (1. Korinćanima 3:9, Stvarnost).

Većina pionira živi od zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom. Ali, što ako kasnije treba brinuti za obitelj? Netko tko je stavio svoju mladost u službu  Bogu sigurno neće nikada požaliti. No, zar ne bi bilo dobro najprije postići fakultetsku naobrazbu, pa onda možda kasnije težiti za pionirskom službom?

Biblija, naravno, ne govori ništa o trajanju školske izobrazbe, a niti ne osuđuje obrazovanje. Jehova, ‘Veliki Učitelj’, potiče svoj narod da marljivo čita i da se jasno izražava (Izaija 30:20, NW; Psalam 1:2; Jevrejima 5:12). Osim toga, obrazovanje može doprinijeti tome da bolje razumijemo ljude i svijet oko nas.

Ipak, da li je sveučilišna diploma vrijedna velikog ulaganja vremena i novca? * Iako američke statistike pokazuju da je kod diplomiranih studenata dohodak veći, a nezaposlenost manja nego kod onih koji su završili srednju školu, knjiga Planning Your College Education nas podsjeća da su to samo prosječne vrijednosti. Samo malo njih dobiva basnoslovne plaće, dok drugi zarađuju daleko manje. Osim toga, kod visokih prihoda kakvi se pripisuju akademicima, veću ulogu od stupnja njihovog obrazovanja igraju “neobične sposobnosti, motivacija, mjesne mogućnosti za zaposlenje (...) posebni talenti”.

“[Sveučilišna] diploma ne garantira više uspjeh na tržištu rada”, kaže Ministarstvo rada Sjedinjenih Država. Udio [diplomiranih studenata] koji su zaposleni u stručnom, tehnološkom ili upravnom području (...) naglo je opao, budući da ova zaposlenja ne mogu držati korak s rastućim brojem diplomiranih studenata. Kao posljedica toga, svaki peti diplomirani student koji je između 1970. i 1984. stupio u svijet zaposlenih radi posao koji ne zahtijeva fakultetsku diplomu. Ova poplava diplomaca vjerojatno će se nastaviti i u 90-im godinama.”

Bez obzira da li će fakultetska naobrazba povećati tvoje mogućnosti zaposlenja ili ne, jedno je neosporno: “Preostalo vrijeme je skraćeno!” (1. Korinćanima 7:29, NW). Pored svih mogućih prednosti, da li bismo preostalo vrijeme zaista koristili na najbolji način ako bismo četiri ili više godina studirali na nekom fakultetu? (Efežanima 5:16).

Bi li te fakultetska naobrazba približila ili udaljila od tvojih kršćanskih ciljeva? Misli na to da visoki dohodak nije za kršćane najvažniji (1. Timoteju 6:7, 8). Prema jednoj studiji američkih visokoškolskih upravitelja, današnji studenti se uglavnom brinu o “svojoj karijeri, svom materijalnom uspjehu i o sebi”. “Novac! Čini se kao da uvijek pričamo samo o novcu”, izjavila je jedna skupina studenata. Kako će se na tebe odraziti nemilosrdna konkurencija i sebični materijalizam?

Studentski nemiri 60-ih godina su prošli. No, iako su se duhovi smirili, to još ni izdaleka ne znači zdravu klimu u studentskim domovima. Jedna studija o životu u studentskim domovima došla je do zaključka: “Studenti još uvijek imaju gotovo neograničene osobne i društvene slobode.” Slobodno upotrebljavaju drogu i alkohol; a slobodni spolni odnosi su pravilo — ne izuzetak. Ako se to odnosi i na sveučilišta u tvojoj zemlji, ne bi li to moglo potkopati tvoja nastojanja da ostaneš moralno čist? (1. Korinćanima 6:18).

Dobro potvrđena veza između više naobrazbe i opadajuće “vezanosti za temeljna religiozna učenja” također upozorava na oprez (The Sacred in a Secular Age). Usljed pritiska da zadrže visoke ocjene, neki  mladi kršćani su zanemarili duhovne aktivnosti, postajući tako prijemčivi za nekršćansko razmišljanje koje promiču visoke škole. Neki su doživjeli brodolom svoje vjere (Kološanima 2:8).

Mnogi mladi kršćani se zbog ovih činjenica nisu odlučili za visokoškolsku naobrazbu. Mnogi su utvrdili da im je školovanje na sastancima Jehovinih svjedoka — posebno na tjednoj Teokratskoj školi propovijedanja — bilo od velike pomoći prilikom traženja zaposlenja. I bez fakultetske diplome naučili su sigurno nastupati, znaju se dobro izražavati i odgovorno postupati. Neki tijekom svog školovanja idu na tečajeve strojopisa, programiranja, itd. Takva znanja mogu biti dragocjena za zaposlenja sa skraćenim radnim vremenom i vrlo su tražena. Iako mnogi mladi potcjenjuju fizički rad, Biblija ipak teškom radu pridaje veliku vrijednost (Efežanima 4:28; usporedi Priče Salamunove 22:29). Čak je i Isus Krist izučio zanat — i to tako dobro da je bio nazvan ‘tesarem’ (Marko 6:3, St).

Točno je, u nekim zemljama su diplomirani studenti u toj mjeri preplavili radno tržište da je čak teško dobiti obične poslove bez dodatne kvalifikacije. Ali, često se nude programi za izučavanje zanata, zanatske ili srednje stručne škole i kratkotrajni sveučilišni tečajevi koji posreduju tražena znanja uz minimalno ulaganje vremena i novca. Ali, nemoj nikada zaboraviti da postoji još jedan činilac koji se ni u jednoj statistici ne pojavljuje — Božje obećanje da će brinuti za one koji daju prednost duhovnim interesima (Matej 6:33).

Izgledi za zaposlenje i obrazovni sistemi razlikuju se od mjesta do mjesta. Mladi imaju različite sposobnosti i sklonosti. Iako je kršćanska služba kao životni poziv korisna i samo je za preporuku, to je ipak stvar osobne  odluke. Zajedno sa svojim roditeljima moraš pažljivo odvagnuti sve faktore pri donošenju odluke o svom obrazovanju. Svatko mora pri donošenju ove odluke “nositi svoje vlastito breme” (Galaćanima 6:5, St).

Ako, naprimjer, tvoji roditelji inzistiraju na fakultetskom obrazovanju, nemaš drugog izbora nego da ih slušaš sve dok živiš pod njihovim nadzorom (Efežanima 6:1-3). * Možda možeš i dalje živjeti kod kuće i tako izbjeći da te ščepa sveučilišni život. Budi izbirljiv u odabiru smjera i radije se usredotoči na praktična znanja nego na ljudsku filozofiju. Pazi s kim se družiš (1. Korinćanima 15:33). Ostani duhovno jak time što posjećuješ sastanke, ideš u službu propovijedanja i proučavaš Bibliju i biblijsku literaturu. Neki mladi koji su morali ići na fakultet mogli su čak biti pioniri, zato što su izabrali raspored predavanja koji im je to omogućio.

Pažljivo izaberi svoje zvanje i izbor učini predmetom svojih molitvi. Tako možeš izabrati zvanje koje te neće samo usrećiti, nego će ti također omogućiti da ‘sabireš blago na nebu’ (Matej 6:20).