PJESMA 133
Sijati sjeme Kraljevstva
1. O robovi višnjeg Jehove, o svi,
Što srce mu predaste vi,
Na rad što povjeri vam krenite sad!
Tom stazom je hodao Krist.
Bog dade vam istine sjeme, da svud
Na plodno ga sijete tlo,
I vjernost u službi na polju tom donosi
Bogu na hvalu čist plod.
2. A sjeme što padne uz put bit će plijen,
Tad “sotonskim pticama” svim.
Dok drugo što padne na kameno tlo,
Usahne pod pritiskom zlim.
A trnje što mladici sprečava rast,
Su brige i pohlepe slast.
No, dio će sjemena pasti na dobro tlo,
Povoljno za plodan rast.
3. A koliko past će na pogodno tlo,
U mnogome stoji do vas.
Uz ljubav i strpljivost spriječite sad,
Zle “ptice” i progona žar.
Kad budni ste, trnje odvraćat se da,
Uz blagost i stav nekad strog.
I tako s veseljem očekujte požeti,
Možda čak stostruki rod.