1, 2. Zašto bi trebali pokazati duboko poštovanje prema daru života?

DUBOKO poštivanje dara života je temelj istinskog mira i sigurnosti. No, žalosno je da je danas takvog poštivanja sve manje. Ljudi su postali vješti u oduzimanju života, ali nitko od njih taj život više ne može povratiti.

² Poštivanje života je sveta obaveza prema darovatelju života, Jehovi Bogu. O njemu je psalmist rekao sljedeće: “U tebe je izvor života” (Psalam 36:9). Mi svoj život dugujemo Bogu, ne samo zato što je stvorio čovjeka, nego i zato što je dopustio da čovječanstvo traje do danas i što je omogućio sredstvo za postizanje trajnog života (Djela apostolska 14:16, 17). Štoviše, on je dao svog Sina, koji je postao Otkupitelj ili Izbavitelj ljudske obitelji, otkupivši je svojom krvlju (Rimljanima 5:6-8; Efežanima 1:7). Kao posljedica toga, on danas svima koji to prihvaćaju pruža mogućnost da vječno žive u njegovom pravednom novom sustavu stvari. Obzirom na sve ovo, na koji način mi možemo pokazati duboko poštovanje i cijenjenje Božjeg dara života?

3. Na koji način će prikazivanje nasilja kao zabave utjecati na nečiji stav prema životu?

³ U prvom redu, ukoliko ozbiljno želimo pokazati poštovanje prema životu, mi se nećemo pridružiti onima koji, jednostavno radi zabave, hrane svoje misli stvarima koje prikazuju nasilje. Prihvaćanje nasilja kao “zabave” prouzročilo je da mnogi otvrdnu i postanu  neosjetljivi prema ljudskim patnjama i gubitku života. No, ako smo Bogu zahvalni za njegovu dobrotu i nadu koju nam daje, mi ćemo se oduprijeti takvom duhu. Razvijat ćemo cijenjenje života kao Božjeg dara, što će imati utjecaja na to kako koristimo svoj vlastiti život, kako gledamo na druge ljude i čak kako gledamo na one koji još nisu rođeni.

4. a) Kad počinje nečiji život? b) Što pokazuje da je Bog zainteresiran za ljudski život prije rođenja?

⁴ Sposobnost prenošenja života je velika prednost, od Boga data. Život se ne prenosi prilikom rođenja, nego u trenutku začeća. Kao što kaže Encyclopedia Britannica, tada “počinje životna priča pojedinca kao zasebne i biološke jedinke”. Isti tekst nastavlja: “Nova osoba se stvara onda kad se elementi potentne sperme sjedine s onima plodnog ovuma, odnosno jajašca”.⁶⁰ Isto tako, Bog se počinje zanimati za ljudski život još prije rođenja. Psalmist David je pisao o Bogu sljedeće: “Promatrao si me u utrobi moje majke ... Oči su ti vidjele čak moj zametak, i u tvojoj su knjizi svi njegovi dijelovi zapisani” (Psalam 139:13-16, NS; Propovjednik 11:5).

5. Zašto argumenti koji se izriču u prilog pobačaju nisu osnovani?

⁵ Životi milijuna djece se svake godine namjerno prekidaju abortusima. Je li to moralno ispravno? Neki tvrde da nerođeno dijete nije svjesno života i da ne može preživjeti van maternice. No, u osnovi je to tako i kod novorođenčeta. Prilikom rođenja ono ne može shvatiti značenje života, niti može preživjeti bez neprekidne njege. To je dijete nastalo iz živuće stanice koja je formirana prilikom začeća i čiji razvoj nije  prekidan. Dakle, ako se oduzme život novorođenčeta, to se smatra zločinom i čine se ogromni napori da se spasi život čak prerano rođenim bebama. Zar, dakle, nije isto zločin oduzeti život nerođenom djetetu? Zašto bi život trebalo smatrati tako svetim tek nakon napuštanja maternice, a ne smatrati ga svetim dok se još nalazi u maternici?

6. Kako nam Biblija govori o Božjem stanovištu prema hotimičnom oduzimanju života nerođenog djeteta?

⁶ Nije važno to kako ljudi gledaju na stvari, nego što Bog, Darovatelj života, kaže. Za Jehovu je život nerođenog djeteta dragocjen i on ne želi da se s njim igra. On je starom narodu Izraelu dao zakon koji je posebno štitio taj život. Kad bi u nekoj svađi među ljudima bila povrijeđena trudna žena ili je došlo do pobačaja, taj zakon je za to izricao stroge kazne (2. Mojsijeva 21:22, 23). Hotimično oduzeti život još nerođenom djetetu bilo bi još ozbiljnije. Prema Božjem zakonu, svatko tko je hotimično oduzeo ljudski život trebao je biti kažnjen smrću kao ubojica (4. Mojsijeva 35:30, 31). Bog i danas isto tako gleda na život.

7. Od čega smo zaštićeni ako poštujemo Božju volju obzirom na život nerođenog djeteta?

⁷ Duboko poštivanje Božje volje obzirom na život nerođenog djeteta donosi pravu korist. Učinivši roditelje u potpunosti odgovornima za taj život Jehova je zauzdao spolni promiskuitet sa svim njegovim lošim posljedicama. Tu možemo ubrojiti oboljenja koja se prenose seksualnim kontaktima, neželjenu trudnoću, nezakonitu djecu, razdore u obitelji i duševnu napetost uslijed nečiste savjesti. Na taj način poštivanje života doprinosi obiteljskom miru i važan je činilac u postizanju budućih blagoslova.

8. Zašto bismo trebali pokazivati poštovanje prema Božjoj volji u načinu na koji gledamo na svoj vlastiti život?

⁸ Kako gledamo na svoj vlastiti život? Mnogi kažu: ‘Ja nisam rođen svojom voljom. Dakle, moja je volja što ću učiniti sa svojim životom. Učinit ću što god želim’. No, mora li netko najprije tražiti dar da bi ga cijenio? Nesumnjivo je da je život dobar. Jedino ljudsko nesavršenstvo i nevaljalština ljudi umnogome lišavaju taj život radosti. Ne treba za to kriviti Jehovu Boga. A on je obećao da će sve to ispraviti vladavina njegovog Kraljevstva. Dakle, mi bismo trebali živjeti na takav način kojim bi pokazivali poštivanje njegove volje i namjere (Rimljanima 12:1).

9. Što Biblija govori o proždrljivosti i pijanstvu?

⁹ Jedan način na koji možemo pokazati to cijenjenje je taj da budemo umjereni u jelu i piću. Bog osuđuje proždrljivost i pijanstvo (Priče Salamunove 23:20, 21). Dakle, kao što je prikladno biti umjeren u jelu, to isto važi i za alkoholna pića. To pokazuju mnogi biblijski citati (5. Mojsijeva 14:26; Izaija 25:6; Luka 7:33, 34; 1. Timoteju 5:23).

10. a) Kako pijanica pokazuje nepoštivanje života? b) Zašto je, prema 1. Korinćanima 6:9, 10, važno izbjegavati pijanstvo?

¹⁰ Prema tome, Biblija ne osuđuje alkoholna pića. Ona osuđuje njihovu zloupotrebu. A to ima svoj dobar razlog, jer nanosi štetu tijelu, navodi na ludo ponašanje, a može čak osobu učiniti opasnom po druge (Priče Salamunove 23:29-35; Efežanima 5:18). Samo u Sjedinjenim Državama bar 10 milijuna ljudi pati od alkoholizma, a godišnje ima preko 30 000 smrtnih slučajeva zbog ciroze jetre. Nacionalno vijeće za alkoholizam izjavljuje: “Ukupni godišnji nacionalni  troškovi od oko skoro 43 milijarde dolara odnose se na izostajanje s posla, zdravstvene usluge, oštećivanje imovine i medicinske troškove ... Od svih fatalnih nesreća koje se danas dešavaju na cestama, 50% njih uključuje alkohol. Preko 80% smrtnih slučajeva izazvanih požarom, 65% utapljanja, 22% nesreća kod kuće, 77% padova, 36% stradalih pješaka i 55% hapšenja povezano je s upotrebom alkohola. Oko 44% pilota koji su imali nesreće bilo je pijano. Alkoholom izazvano nasilno ponašanje odgovorno je za oko 65% ubojstava, 40% napada, 35% silovanja, 30% drugih seksualnih zločina, 30% samoubojstava, 55% tučnjava ili napada kod kuće i 60% slučajeva zloupotrebe djece”.⁶¹ Cijena svega toga su slomljene obitelji, uništeni životi, a ljudska patnja se ne može izračunati. Zbog toga ne iznenađuje što Božja Riječ kaže sljedeće: “Nemojte se zavaravati. Ni bludnici ... ni pijanice, ni psovači, ni otimači neće naslijediti Božje kraljevstvo” (1. Korinćanima 6:9, 10, NS).

11. Je li razumno bježati od osobnih problema prekomjernim pijanstvom?

¹¹ Uistinu, neki snažno osjećaju posljedice pritiska svjetske situacije. Ratovi, zločin, inflacija, siromaštvo, kao i stresovi i pritisci idu u prilog osobnim problemima. No, ništa se ne dobiva ako se pokušava pred ovime pobjeći putem prekomjernog i štetnog opijanja. To stvara samo još više problema, kako onome koji pije tako i drugima, a isto tako uništava dostojanstvo, svrhu života i prisnost sa Bogom.

12. Zašto se mnogi okreću drogama?

¹² Pokušavajući pobjeći od problema života, mnogi su se okrenuli halucinogenim drogama. Oni  koji upotrebljavaju takve droge zamjenjuju stvarnost osjećajem sličnim snu ili transu. Mnogi upotrebljavaju jake droge poput heroina ili kokaina. Neki uzimaju velike doze raznih droga u obliku tableta. Kako to utječe na njihov život?

13. Kakve posljedice neke od tih droga imaju na korisnike i kako Biblija na to upozorava?

¹³ Korištenje ovakvih droga lako dovodi do gubitka samokontrole i izaziva posljedice slične pijanstvu (Priče Salamunove 23:29-34). Općenito se priznaje da te droge mogu biti opasne. U gradu New Yorku, na primjer, ovisnost o heroinu je vodeći uzročnik smrti osoba od 18 do 35 godina starosti. Kakvo je to samo nepoštivanje dara života!

14, 15. Zašto oni koji puše marihuanu ne pokazuju poštovanje prema daru života?

¹⁴ No, što je s laganom drogom marihuanom? I ona može biti opasna na razne načine. Pušači marihuane često imaju prilike doći do jačih droga preko kontakata s preprodavačima droge i ostalim korisnicima. Isto tako, mnogi koji su postali ovisni o toj drogi, vjerujući da će ona smanjiti napetost i otkloniti depresiju, najvjerojatnije će preći na jače droge.

¹⁵ No, čak ako i ne dođe do toga, pušenje marihuane je opasno. Marihuana sadrži više kancerogenih tvari od cigarete i jače oštećuje pluća. Trajno korištenje može izazvati oštećenje jetre, genetske poremećaje i oštećenje mozga. Kanadski Zavod za istraživanje ovisnosti kaže da je “marihuana snažna droga sa širokim spektrom opasnosti po zdravlje”.⁶² Jedan stručnjak za drogu kaže: “Marihuana je vrlo štetna droga. U proteklih 10 godina je  objavljeno oko 10 000 znanstvenih članaka koji ukazuju na njenu opasnost po zdravlje”. Naglasio je “ozbiljan rizik u pamćenju kod omladinaca”, time što je oslabljena sposobnost pamćenja i koncentracije. Pušač marihuane, kaže on, “ne može dobro voziti automobil niti se koristiti pisaćim strojem. Dulja upotreba uzrokuje ozbiljnije oštećenje obrambenog sistema koji štiti tijelo od bolesti”.⁶³ Žene koje puše marihuanu tokom trudnoće izlažu se velikom riziku da će im djeca imati oštećenje mozga. Može li se, dakle, iz svega ovoga zaključiti da se upotrebom marihuane pokazuje poštovanje prema daru života?

16. Kojim još ozbiljnim opasnostima može biti izložen korisnik droge i kako to treba na nas utjecati?

¹⁶ Postoji još jedan snažan razlog da se izbjegava upotreba droga. Droge mogu otvoriti put da netko dođe pod vlast demona. Ta povezanost droga i okultizma nije ni u kom slučaju nova. Vračari su u prošlosti koristili droge. Vineov Rječnik Novog zavjeta objašnjava: “Kod vračanja je upotreba droga, bilo jednostavnih ili jakih, općenito bila popraćena bajanjem i prizivanjem okultnih sila”. Ovaj komentar je načinjen u vezi grčke riječi koja se prevodi kao “vršenje spiritizma” (pharmakiʹa, što doslovno znači “upotreba opojnih sredstava”) iz poslanice Galaćanima 5:20. (Vidi također Otkrivenje 9:21; 18:23.) Prema tome, droge mogu nekoga izložiti demonskom utjecaju. Kako bi netko tko ima poštovanje prema Darovatelju života mogao sebe izložiti takvoj opasnosti radi samo jednog trenutnog osjećaja?

17, 18. a) Koji su još loši plodovi povezani s upotrebom droga? b) Kako dakle Jehovini kršćanski svjedoci gledaju na upotrebu droga?

 ¹⁷ Dobro je poznato da je upotreba droga nerazdvojno povezana sa zločinom i moralnim slomom u društvu. Nedozvoljena trgovina drogom veliki je izvor prihoda organiziranom zločinu. Mnogi ovisnici o drogi kradu da bi mogli podržavati svoju naviku. Drugi počnu s prostitucijom. U obiteljima dolazi do rascjepa ako jedan njezinih članova postane ovisan o drogi. Trudne majke prenose ovisnost na svoju djecu, koja ponekad umiru u agoniji narkomanske krize. A u većini zemalja je posjedovanje i upotreba takvih droga u nemedicinske svrhe nezakonita (Matej 22:17-21).

¹⁸ Želiš li imati bilo kakve veze s postupanjem koje je povezano s tako lošim plodovima? Jehovini svjedoci to ne žele! Oni ne žele sudjelovati u upotrebi droga radi uzbuđenja ili bježanja iz stvarnosti. Oni imaju visoko mišljenje o životu i žele ga iskoristiti na način koji je u skladu s Božjom voljom.

19. Zašto se poštivanje dara života odnosi na nečije gledište o upotrebi duhana, betel oraha i lišća koke?

¹⁹ Danas je mnogo raširenija upotreba duhana, a u nekim zemljama i betel oraha i lišća koke. Sve ovo loše utječe na tijelo, a u nekim slučajevima i na psihu. Vlade upozoravaju da je duhan povezan s oboljenjima kao što su plućni rak, bolesti srca, kronični bronhitis i emfizem pluća (pretjerano proširenje pluća). Da li upotrebom takvih štetnih proizvoda koji izazivaju ovisnost pokazujemo poštovanje prema daru života?

20, 21. a) Da li činjenica što Biblija ne osuđuje ove stvari poimence znači da su one ispravne? b) Koja biblijska načela pokazuju da takve navike nemaju mjesta u životu Božjeg sluge?

 ²⁰ Netko bi mogao reći da je sve to Bog stvorio. Točno, no on je stvorio i gljive. No, ipak su neke od njih smrtonosne. Drugi bi mogli reći da Biblija ne osuđuje posebno te navike. Ne, ali, kao što smo vidjeli, u Bibliji nisu posebno opisane mnoge stvari koje ona osuđuje, za koje je očito da su loše. Biblija nigdje posebno ne kaže da se ne smije koristiti susjedovo dvorište za odlaganje smeća. No, ona zapovijeda da “ljubimo svog bližnjeg kao samoga sebe”, što bi trebalo biti dovoljno da svatko od nas shvati kako bi to bilo pogrešno. Isto tako, pušenjem se pokazuje pomanjkanje ljubavi, jer dim može smetati drugome, a može čak i štetiti njegovom zdravlju (Matej 22:39).

²¹ U 2. Korinćanima 7:1, NS, nam Božja Riječ kaže da se “očistimo od svake ljage tijela i duha, usavršujući svetost u Božjem strahu”. Jer, biti “svet” znači biti “čist, neuprljan, nepokvaren”. Jehova je čist i neiskvaren i nikad se ne ponizuje tako da bi djelovao na nesveti način. On s pravom od nas očekuje da nastavimo “usavršavati svetost” do stupnja kojeg ljudi mogu postići (Rimljanima 12:1). Isto tako, on očekuje od nas da ga ‘ljubimo cijelim srcem, dušom, umom i snagom’. Ali, kako to netko može učiniti ako se odaje onome što prlja tijelo, šteti zdravlju i skraćuje život? (Marko 12:29, 30).

22. Što pomaže da se netko oslobodi takvih štetnih navika?

²² Premda neke od ovih navika mogu osobi izgledati poput smrtnog stiska, ona to može prevladati i biti oslobođena. Spoznaja o Bogu i njegovim namjerama pruža snažnu motivaciju za ostvarenje toga.  Osoba se može ‘obnoviti u snazi koja potiče njen um’ (Efežanima 4:23, NS). Time će se otvoriti novi životni put, put koji vodi osobnom zadovoljstvu i služi Bogu na čast.

23. a) Koja je jedina upotreba krvi koju je Bog dozvolio u svom zakonu datom naciji Izrael? b) Zašto bi nas značenje tih žrtava trebalo potaći da pažljivo razmotrimo Božju volju po tom pitanju?

²³ Kad govorimo o životu moramo uzeti u obzir i našu krv. Bog je kako čovječju tako i životinjsku krv učinio simbolom života. To je očevidno iz zakona kojeg je dao Noi, a kasnije i naciji Izrael. Jedina odobrena upotreba krvi bila je u svrhu žrtvovanja (1. Mojsijeva 9:3, 4; 3. Mojsijeva 17:10-14). Te su žrtve predočavale Isusovu žrtvu, njegovu krv koju je prolio u korist čovječanstva (Jevrejima 9:11-14). Zbog toga moramo veliku pažnju posvetiti tome koja je Božja volja po tom pitanju.

24. Što kažu Djela apostolska 15:28, 29 obzirom na gledište koje bi kršćani trebali imati o upotrebi krvi?

²⁴ Da li Božje ograničenje obzirom na upotrebu krvi još uvijek važi za prave kršćane? Da, kako se to vidi iz službene izjave koju su dali apostoli i ostali starješine kršćanske skupštine prvog stoljeća. Oni su pod vodstvom Božjeg duha zapisali: “Sveti duh i mi našli smo za dobro da vas ne opterećujemo više od ovoga što je potrebno, da se uzdržavate od onoga što je žrtvovano idolima, i od krvi i od udavljenoga (dakle, neiskrvarenoga) i od bluda. Ako se brižljivo čuvate ovoga, napredovat ćete” (Djela apostolska 15:28, 29, NS).

25. U čemu svijet pokazuje nepoštivanje Božje volje obzirom na korištenje krvi?

 ²⁵ Mnogi se ne obaziru na Božju volju obzirom na krv. Koriste je kao hranu, u medicinske svrhe, pa čak i u trgovačkim proizvodima. No, to nas ne treba iznenaditi, budući da svijet pokazuje tako malo obzira prema samom daru života. Međutim, ako cijenimo život i svoju odgovornost prema Bogu, mi nećemo zanemariti njegovu volju niti mu nanositi uvredu time što bi povrijedili njegove zapovijedi.

26, 27. Na koji način pokazujemo da ne poštujemo Boga ako ga ne poslušamo zbog toga da sačuvamo svoj sadašnji život?

²⁶ Dakle, premda moramo brinuti o svom zdravlju i štititi svoj život, i ovdje postoje određene granice koje treba uzeti u obzir. Isus je to ovako objasnio: “Tko ljubi svoju dušu uništava je, a tko mrzi svoju dušu (svoj život) na ovome svijetu sačuvat će je za vječni život” (Ivan 12:25, NS).

²⁷ Ukoliko dođe u pitanje suočiti se sa smrću radi poslušnosti Bogu ili ne poslušati ga da bi izbjegli smrt, Božji sluga će radije izabrati smrt nego neposlušnost. Da nije poslušao Boga, Isus je mogao izbjeći smrti. No, on to nije učinio. A i prije njega su ljudi pokazivali istu nesalomljivu odanost Bogu (Matej 26:38, 39, 51-54; Jevrejima 11:32-38). Oni nisu dozvolili da njihov sadašnji život stoji na putu postizanju vječnog života.

28. Na što se pripremamo dok razvijamo svoje cijenjenje biblijskog gledišta o životu?

²⁸ Da li i ti tako gledaš na život? Cijeniš li činjenicu da, ukoliko želiš da život ima pravi smisao, moraš živjeti u skladu s Božjom voljom? Razvijanje takvog stanovišta sada dio je priprema za život u Božjem novom sustavu stvari. Kako ćemo se samo sigurnima tada osjećati, bilo gdje i u bilo koje vrijeme, znajući da sve što živi na Zemlji istinski poštuje Božji dar života!