1. Kakvu budućnost očekuješ i zašto?

ŠTO ti, kao jedan od milijarde stanovnika Zemlje, očekuješ od budućnosti? Želiš li živjeti u miru i sigurnosti među ljudima koji se uistinu ljube? To i još mnogo više moglo bi za tebe postati stvarnošću. Međutim, većina ljudi ne očekuje takovu budućnost. Zašto ne?

2, 3. Kako na očekivanja mnogih ljudi u vezi s budućnošću utječe opasnost atomskog rata?

² Opasnost atomskog rata pobudila je ozbiljnu sumnju u to, postoji li za veliku većinu ljudskog  roda uopće neki izgled za budućnost. Kada je godine 1945. po prvi puta upotrijebljena u ratu atomska bomba, u jednom je trenu izgubilo živote preko 70 000 muževa, žena i djece. Mnoge daljnje tisuće ljudi umirale su u velikim mukama u dolazećim danima i godinama. A danas, samo jedna tipična atomska glava raspolaže razornom snagom kakovu su posjedovale zajedno sve bombe bačene u Drugom svjetskom ratu. Desetine tisuća atomskih bombi stoji danas spremno za trenutnu akciju. Unatoč tome, svijet izdaje dnevno preko 2 000 000 000 dolara za naoružanje, što kod mnogih ljudi izaziva strah i zaprepaštenje.

³ No, što ako dođe samo do “ograničenog atomskog rata”? Posljedice bi još uvijek bile vrlo neugodne, pustošeće. Kad bi narodi upotrijebili samo dio raspoloživog atomskog potencijala, bila bi — prema riječima poznatog znanstvenika Carla Sagan-a — “naša globalna civilizacija sigurno uništena. ... Postoji realna mogućnost da bi čovjek bio istrijebljen.” Mnogi ljudi pokušavaju potisnuti tu mogućnost iz svojih misli, ali time ne biva odstranjena opasnost. Drugi — i to u sve većem broju — osnivaju društva za preživljavanje. U nadi da će biti preživjelih, podigli su u udaljenim područjima skloništa, snabdjeli ih zalihama živežnih namirnica i lijekova, naoružali se pištoljima i puškama, da bi se mogli obraniti od neželjenih uljeza.

4. Zašto se zloupotreba svijeta u kojem živimo smatra ozbiljnom opasnošću?

⁴ Neovisno o atomskom ratu, znanstvenici upozoravaju na mogućnost katastrofe prouzročene zloupotrebom svijeta koji nas okružuje. Zagađivanje zraka kojeg udišemo dostiglo je zabrinjavajuće razmjere. Šume bivaju desetkovane u zastrašujućem  omjeru, a toliko su životovažne za kružni tok kisika i vode, te za očuvanje tla. Zbog neznanja i lakomosti uništava se životovažna obradiva zemlja. Rezerve vode često se zagađuju smrtonosnim kemikalijama. A sva ta zemljina blaga preduvjet su za dalje postojanje čovječjeg života.

5, 6. Obzirom na koje druge prilike se ljudima čini nevjerojatnim život u sigurnosti i sreći?

⁵ No, možda te još neposrednije pogađa činjenica da su radi kriminala i nasilja mnogi ljudi postali zarobljenici vlastitih stanova. Politički i društveni nemiri čine život opasnim. Daleko raširena nezaposlenost i rastuća inflacija uzrokuju siromaštvo i nezadovoljstvo. Obiteljski život mnogih sve je drugo samo ne zadovoljavajući i često manjka veza ljubavi koja bi trebala držati obitelj na okupu. Svugdje nailazimo na stajalište: “Najprije ja!”

⁶ Postoji li stoga razuman temelj za očekivati život u sigurnosti? Kad bi budućnost stanovnika Zemlje ovisila samo o tome što su spremni i u stanju učiniti pojedini ljudi, pa i cijeli narodi koji su odgovorni za te probleme, naši bi izgledi uistinu bili mračni. No, je li to slučaj?

7. a) Koje činjenice pokazuju da je Biblija Riječ Božja? b) Zašto je od životne važnosti da ljudi znaju što kaže Biblija?

⁷ U svojim se razmišljanjima ljudi vrlo rijetko obaziru na Stvoritelja Zemlje i čovječanstva. No, kako možemo znati što je njegov naum? To doznajemo iz Biblije, u kojoj se opetovano naglašava da je njen sadržaj božanskog porijekla, da je nadahnuta od Boga. Je li ta tvrdnja točna? Ako jest, tvoj je život ovisan o postupanju u suglasnosti s  time. Budući da je to toliko važno, preporučamo ti da osobno ispitaš Bibliju. Sigurno će te se dojmiti mnoga od njenih proročanstava, koja otkrivaju detaljno poznavanje budućnosti. Utvrdit ćeš da neusporedivom mudrošću opisuje stvari od najveće važnosti za tvoju trajnu sreću. Budeš li otvoreno ispitao činjenice, sigurno ćeš shvatiti da Biblija može biti samo natprirodnog porijekla, da mora potjecati od Boga, koji uistinu ljubi ljude. * Biblija sadrži objašnjenja od životne važnosti za naše preživljavanje u ovom kritičnom vremenu ljudske povijesti. Stoga je ona najraširenija knjiga na svijetu. (Vidi 2. Petrova 1:20, 21; 3:11-14; 2. Timoteju 3:1-5, 14-17.)

8. Kojim imenom označava Biblija Stvoritelja planeta Zemlje?

⁸ Prvi citat Biblije sadrži temeljnu istinu, da je “Bog (stvorio) nebo i Zemlju” (1. Mojsijeva 1:1). Doduše, neki bi ljudi radije vidjeli da Bog ostaje bezimen, no Biblija nije s time suglasna. Ona naziva Stvoritelja njegovim imenom. Tako čitamo u 1. Mojsijevoj 2:4 da je “Jehova Bog stvorio Zemlju i nebo.” (Vidi također 1. Mojsijeva 14:22; 2. Mojsijeva 6:3; 20:11.) Velik dio Biblije napisan je izvorno na hebrejskom jeziku, i u hebrejskom tekstu Biblije Božje se osobno ime pojavljuje skoro 7 000 puta u obliku svetog tetragramatona. * Neki prevodioci prevode to ime s Jahve, ali na hrvatskom ili srpskom je jeziku to ime najbolje udomaćeno u obliku Jehova.

9. a) Odakle potječe to ime? b) Koliko je za nas važno Božje ime? (Joel 2:32; Mihej 4:5).

 ⁹ To ime nisu izmislili pobožni ljudi, nego si ga je Stvoritelj sam izabrao (2. Mojsijeva 3:13-15; Izaija 42:8). Ono se ne može zamijeniti s imenom Buda, Brahma, Alah ili Isus. Prorok Mojsije je na odgovarajući način rekao naciji Izrael: “Danas, spoznaj i zasadi u svoje srce: Jehova je istiniti Bog gore na nebesima i dolje na Zemlji. Drugoga nema” (5. Mojsijeva 4:39, NS). To je Bog kojem se molio Isus Krist i kojeg je oslovio s “jedini istiniti Bog”. Danas ga obožavaju poučeni ljudi iz svih naroda na Zemlji (Ivan 17:3; Matej 4:8-10; 26:39; Rimljanima 3:29).

10. Zašto opasnost atomskog rata i štete nastale uslijed zagađivanja okoline ne mogu osujetiti Božji naum obzirom na Zemlju?

¹⁰ Budući da je Jehova stvorio Zemlju, njemu pripada cijeli planet, budućnost kojeg leži u njegovoj ruci (5. Mojsijeva 10:14; Psalam 89:11). Problemi čovječanstva ne nadilaze Božju sposobnost da ih riješi. Mogućnost izbijanja atomskog rata zadaje ljudima velik strah. No, prema čijim se zakonima odvijaju nuklearne reakcije u bezbrojnim milijardama zvijezda, u omjeru koji izaziva strahopoštovanje? Ne raspolaže li Bog znanjem i snagom potrebnom za zaštitu života na Zemlji? Dakle, problemi koje je čovjek prouzročio svojim neznanjem i sebičnošću, zagađujući okolinu u kojoj živi, ne mogu osujetiti naum Svemogućeg Boga. Onaj tko raspolaže mudrošću i snagom potrebnom za stvaranje Zemlje i očaravajućih životnih oblika na njoj, može im, ako je to u skladu s njegovom voljom, dati novi početak pod boljim uvjetima (Izaija 40:26; Psalam 104:24). U čemu se sastoji Jehovin naum u vezi s našom domovinom Zemljom?

11. a) Što će se prema gledištu nekih znanstvenika konačno dogoditi sa Zemljom? b) Tko zna o tome više od njih i zašto?

¹¹ Namjerava li Bog uništiti Zemlju i sav život na njoj? Neki su astronomi postavili teoriju prema kojoj će se Sunce povećati putem neke eksplozije pri čemu će i Zemlju uvući u sebe. Mnogi zastupaju gledište da obzirom na samu prirodu našeg svemira, mora jednom doći vrijeme kad Sunce neće više svijetliti, niti će više biti života na Zemlji. No, jesu li oni u pravu? Što kaže o tome Stvoritelj energije i materije, koji je postavio zakone na kojima se temelji naš opstanak? (Job 38:1-6, 21; Psalam 146:3-6).

12. Kako su se obistinile riječi iz Propovjednika 1:4?

¹² Jehova je nadahnuo mudrog kralja Salamuna da usporedi životni vijek čovjeka s postojanjem Zemlje. Prema Propovjedniku 1:4 (NS). Salamun je napisao sljedeće: “Jedan naraštaj odlazi, drugi dolazi a Zemlja ostaje čak do u nedogledno vrijeme.” Istinitost ovih riječi potvrđivana je tijekom ljudske povijesti, u kojoj su se izmjenjivali ljudski naraštaji. No, Zemlja, planet na kojem živimo, ostala je da postoji. Ali, kako dugo još? Prema doslovnom prijevodu Novi Svijet prijevoda Svetog pisma bit će to do “u nedogledno vrijeme”. Što to znači?

13. a) Što može značiti “nedogledno vrijeme”? b) Kako možemo onda biti sigurni da će Zemlja vječno postojati?

¹³ Riječ ‘olàm, prevedena ovdje sa “nedogledno vrijeme” označava uglavnom vremensko razdoblje, koje je, gledano sa sadašnjeg stanovišta, neodređeno ili nedogledno, ali dugotrajno. To može značiti i zauvijek. A, je li to slučaj i na ovom mjestu? Ne daje li ovaj izraz spoznati da će Zemlja možda u neko neodređeno vrijeme, još nedogledno vrijeme u budućnosti doživjeti svoj kraj? Naime, neke  stvari za koje čitamo u Bibliji da će postojati do “u nedogledno vrijeme” primakle su se svom kraju. (Usporedi 4. Mojsijeva 25:13; Jevrejima 7:12.) Ali, Sveto pismo dovodi riječ ‘olàm i u vezu sa stvarima koje su vječne — na primjer sa Stvoriteljem. (Usporedi Psalam 90:2 i 1. Timoteju 1:17.) Dakle, nismo ostavljeni u sumnji kakvo je značenje tog izraza u vezi sa Zemljom. U Psalmu 104:5, ST čitamo: “Zemlju si stavio na stupove njene i neće se poljuljati u vijeke vjekova.” * (Vidi također Psalam 119:90.)

14. Kako znamo da zemljina kugla neće jednog dana postati neplodnom pustinjom?

¹⁴ Ono što će ostati da postoji nije mrtvi, neplodni planet. Iz Jeremije 10:10-12 saznajemo: “A Jehova je uistinu Bog. ... On stvori Zemlju snagom svojom, mudrošću svojom utvrdi plodno tlo i umom svojim razape nebesa.” Zapazi da on nije samo stvorio Zemlju, nego je utvrdio i “plodno tlo”. Mnogi prevodioci prevode zadnji pojam (hebrejski: tevèl) jednostavno sa “krug zemaljski”. No, prema Priručnom rječniku biblijskih starina, izdanom od dr. Eduard C. Aug. Riem, tevèl označava “zemlju ukoliko je kao plodno tlo prikladna za stanovanje i naseljena” (Svezak l, 1884. str. 394). U Psalmu 96:10 nalazimo jamstvo za Jehovin naum obzirom na tu plodnu, nastanjenu Zemlju: “Jehova sam je postao kralj. Plodna je Zemlja učvršćena da se ne pomakne.” (Vidi također Izaija 45:18.)

15. Kako su te činjenice suglasne s molitvom koju je Isus naučio moliti svoje sljedbenike?

¹⁵ Dakle, Isus Krist se osvrnuo na planet Zemlju na kojoj mi živimo, kad je svoje sljedbenike naučio  moliti: “Neka dođe Kraljevstvo tvoje. Neka bude volja tvoja kako je na nebu tako i na Zemlji” (Matej 6:9, 10, NS).

16. a) Kakovi će ljudi tada živjeti na Zemlji? b) Što je “nova Zemlja” o kojoj govori Biblija?

¹⁶ Jehova ne želi da Zemlju nastavaju ljudi koji ne poštuju njenog vlasnika, niti gaje pravu ljubav među sobom. On je već pred mnogo vremena obećao: “Zločinci će biti uništeni, a koji se uzdaju u Jehovu naslijedit će Zemlju. Pravednici će posjedovati Zemlju i na njoj boraviti zauvijek” (Psalam 37:9, 29, NS).“ Buduća nastanjena Zemlja” o kojoj govori Biblija, bit će nastanjena ljudima, koji će se bojati Boga, a iskreno ljubiti svoje bližnje (Jevrejima 2:5; usporedi Luka 10:25-28). Pod Božjim nebeskim Kraljevstvom događat će se tako velike promjene, da Biblija govori o “novoj Zemlji” — ne o nekom drugom planetu nego o novom ljudskom društvu, koje će živjeti u rajskim okolnostima, što je i bila želja Stvoritelja već na samom početku zemaljskog stvaranja (Otkrivenje 21:1-5; 1. Mojsijeva 2:7-9, 15).

17. Zašto je važno da sada upoznamo Božje zahtjeve za preživljavanje?

¹⁷ Osnivanju te “nove Zemlje” prethodit će naravno veliko uništenje, koje će zasjeniti sve što je čovječanstvo do sada doživjelo. Za dobro Zemlje i svih koji su uistinu zahvalni svom Stvoritelju, on će “uništiti one koji kvare Zemlju” (Otkrivenje 1:17, 18). Vrijeme kad će Bog to učiniti vrlo je blizu. Hoćeš li se, kad se to ispuni, naći među preživjelima? (1. Ivanova 2:17; Priče Salamunove 2:21, 22).