1. Zašto su mnogi ljudi nepotrebno izgubili živote a) kad je potonuo Titanic? b) kad je provalio Mount Pelee?

ONAJ tko je mudar sklanja se na sigurno kad iz pouzdanog izvora bude upozoren na katastrofu (Priče Salamunove 22:3). No, bezbrojne tisuće ljudi nepotrebno je izgubilo živote, jer su se uljuljali u sigurnost. Unatoč upozorenju da uđu u čamce za spašavanje, stotine putnika potonulo je 1912. godine s oceanskim brodom Titanic, jer su vjerovali tvrdnji da taj brod ne može potonuti. Kad je godine 1902. Mount Pelee na otoku Martinique počeo izbacivati vulkanski pepeo i lavu, bilo je stanovništvo u blizini ležećeg gradića Saint-Pierre jako zabrinuto, no budući da se radilo o sebičnim interesima uglednih članova općine, pokušali su lokalni političari i nakladnici mjesnih novina umiriti strahovanje ljudi, prisilivši ih da ne napuste mjesto. No, vulkan se odjednom aktivirao i tom je prilikom izgubilo živote 30 000 ljudi.

2. a) Koja se hitna opomena objavljuje u naše vrijeme? b) Zašto je situacija ozbiljna?

² U naše se vrijeme razliježe još hitnija opomena — ne pred lokalnom katastrofom, nego pred blizinom Božjeg univerzalnog rata Harmagedona (Izaija 34:1, 2; Jeremija 25:32, 33). Jehovini svjedoci diljem svijeta stalno posjećuju ljude u njihovim stanovima, potičući ih na mudro postupanje, kako bi doveli svoj život u sigurnost. Je li tebi tvoj život toliko drag, da poduzimaš potrebne korake i to odmah?

3. Kako naše stajalište prema svijetu djeluje na naš izgled da preživimo?

³ Odlučujući činilac o kojem ovisi preživljavanje jest tvoje stajalište prema svijetu. Iako se nalaziš u svijetu, ne trebaš usvojiti njegove krive požude, niti oponašati njegove bezbožne postupke. Ne moraš se poistovjetiti s njime, time što bi polagao svoje povjerenje u ljude i njihove planove, umjesto u Boga i njegov naum. Ipak, ti moraš izabrati; ne možeš stajati na obje strane. “Tko god hoće da bude prijatelj svijetu, postaje neprijatelj Bogu.” Zašto? Zato jer — kako nam kaže Riječ Božja — “sav svijet leži u vlasti onoga koji je zao” (Jakov 4:4, ST; 1. Ivanova 5:19, NS; Psalam 146:3-5).

4. a) Objasni na temelju Biblije koji će se postupci i način ponašanja pokazati zaprekom ljudima da žive pod Božjim Kraljevstvom? b) Zašto mora svatko tko je radio takove stvari brzo prekinuti s time?

⁴ Razumljivo je da Jehova neće sačuvati, niti dozvoliti da žive u njegovom pravednom novom uređenju ljudi, koji svojim načinom života daju spoznati da se čvrsto drže nečeg što on osuđuje. Čega na primjer? Često su to postupci i način ponašanja koji se u svijetu smatraju sami po sebi razumljivima. No, ako želimo preživjeti ovaj zao svijet mi moramo — sasvim svejedno kako drugi ljudi postupali i mislili — ozbiljno shvatiti biblijsku opomenu da se bludnici, preljubnici, homoseksualci i oni koji se predaju nečistim, nemoralnim navikama i neobuzdanom ponašanju, neće naći među preživjelima. Sasvim svejedno kako često drugi lažu ili kradu, mi ćemo odbaciti takav način postupanja. Izbjegavat ćemo okultne postupke, koliko god oni bili popularni. Čak kad su drugi ljubomorni, kad se svađaju, kad izlijevaju gnjev ili pokušavaju izbjeći nezadovoljstvo uz pomoć droge ili prekomjernog uživanja  alkohola, mi ih nećemo oponašati u tome. Ako smo i radili takove stvari, sada uviđamo potrebu da se promijenimo. Čak ako smo ranije smatrali neke od tih postupaka “normalnima”, mi ćemo ih napustiti. Zašto? Budući da uistinu ljubimo Boga mi ljubimo i život, a Riječ Božja nas opominje da “oni koji vrše takva djela neće naslijediti Božjeg kraljevstva” (Galaćanima 5:19-21, NS; Efežanima 5:3-7; 1. Korinćanima 6:9, 10; 2. Korinćanima 7:1; Otkrivenje 22:15).

5. a) Što moramo naučiti ako nam je život drag? b) Koja se dobra svojstva spominju u biblijskim citatima na kraju odlomka? Koliko su važna? Kako ih možemo razvijati?

⁵ Ako nam znači što prilika da zauvijek živimo u sreći, moramo naučiti kako se možemo dopasti Darovatelju života, Jehovi Bogu (Djela apostolska 17:24-28; Otkrivenje 4:11). Moramo se naučiti primjenjivati njegovu Riječ u svakom području svog života. Činimo li tako, ubrzo ćemo ispitati svoje stajalište prema sebi samima i prema drugima, zatim prema svom posjedu, pa ćemo razmisliti kako sve to utječe na naš odnos prema Bogu. Ljudi u našoj sredini imaju možda vrlo visoko mišljenje o sebi svojem porijeklu, rasi ili naciji. No, mi ćemo ozbiljno razmisliti o sljedećem biblijskom tekstu: “Bog se suprotstavlja oholima, a poniznima daje nezasluženu dobrotu” (Jakov 4:6, NS; Sofonija 2:2, 3; Psalam 149:4).

6, 7. Zašto trebamo svoj život ispitati u svjetlu 1. Ivanove 2:15-17?

⁶ I dok drugi postaju robovima svojih požuda koje potiče materijalističko društvo ili teže za osobnim ugledom, mi ćemo ispitati svoj način postupanja u svjetlu 1. Ivanove 2:15-17, NS, gdje čitamo: “Nemojte biti ljubitelji ni svijeta ni stvari u svijetu. Ako netko ljubi svijet, u njemu nema ljubavi  prema Ocu. Jer sve što je u svijetu — želja tijela i želja očiju i upadljivo isticanje svojih životnih sredstava — ne potječe od Oca, nego od svijeta. Osim toga, svijet sa svojom požudom prolazi, a tko tvori volju Božju ostaje zauvijek.” Ako moramo učiniti bilo kakove promjene, sada je vrijeme za to.

⁷ Svijet sa svojim načinom života neće zauvijek postojati. On nije “nepotopiv”. Svjetski vođe mogu pokušavati zadržati svoje pristaše, navodeći ih na vjerovanje da će oni svojim naporima poboljšati stanje u svijetu. Međutim, jedina mogućnost da se izbjegne prijeteća nesreća, sastoji se u tome da slijedimo Božju vijest opomene. U tom su pogledu stanovnici Ninive u vrijeme proroka Jone dali primjer, kojeg si moramo uzeti k srcu.

8. Kako su stanovnici Ninive pokazali mudrost kad im je Jona objavio Božju opomenu, i kako je to djelovalo na njih?

⁸ U 9. stoljeću pr. n. e. dao je Jehova Joni zadatak da ode k stanovnicima Ninive, glavnog grada Asirije, i da im objavi kako će Niniva propasti radi svoje pokvarenosti. Kako su reagirali na Jonino upozorenje da će za samo 40 dana biti uništeni? Umjesto da se rugaju, “povjerovaše Bogu, oglasiše post i obukoše se u kostrijet”. Čak je i kralj tako postupio, pozvavši sve stanovnike da se ozbiljno i usrdno mole Bogu, te da se obrate sa svojega zlog puta i nasilja. Razmišljao je: “Tko zna, možda će se povratiti Bog ... i odustati od ljutoga svog gnjeva da ne izginemo?” Budući da su napustili svoje zle puteve, Jehova im je pokazao milosrđe. Tako su bili pošteđeni (Jona 3:2-10, ST).

9, 10. a) U kom su pogledu stanovnici Ninive, prema Isusovim riječima, primjer vrijedan oponašanja? b) Tko je danas nalik stanovnicima Ninive?

 ⁹ Da bi ukorio Židove 1. stoljeća n. e. koji nisu vjerovali, Isus se osvrnuo na taj povijesni događaj, rekavši: “Ninivljani će na Sudu ustati s ovim naraštajem i osudit će ga, jer su se obratili na Jonino propovijedanje. A evo, ovdje je nešto više od Jone!” (Matej 12:41, ST).

¹⁰ A kako je danas? Pokazuje li itko danas takvo kajanje? Da, diljem svijeta postoje tisuće, koje poput stanovnika Ninive, nisu možda nikada tvrdile da obožavaju Boga Biblije, ali sada slijede Jehovinu vijest opomene. Kad saznaju zašto će svijet biti uništen, oni traže Božje milosrđe. U njima se odvija prava promjena mišljenja obzirom na prijašnji način života i sada se trude “vršiti djela dostojna obraćenja” (Djela apostolska 26:20, ST; vidi također Rimljanima 2:4). Želiš li i ti biti jedan od njih? Ako da, ne oklijevaj.

11. a) Što znamo o Gabaonjanima? b) Zašto su nastojali postići mir s Izraelom?

¹¹ Da bi spasili svoje živote, mudro su postupili i Gabaonjani Jozuina vremena. Bili su to Kananeji, koji su živjeli nemoralnim i materijalističkim načinom života, utjecanim idolopoklonstvom i demonizmom. Jehova je odlučio uništiti ih. Oni su znali kako je Jehova 40 godina ranije oslobodio Izraelce iz Egipta, te da moćnom kralju Amonaca istočno od Jordana nije uspjelo opstati pred Izraelom. Svatko od njih je znao da su Izraelci bez upotrebe sprava za rušenje oborili masivne zidine Jerihona i da je grad Aj postao napuštenom ruševinom (Jozua 9:3, 9, 10). Stanovnici grada Gabaona željeli su ostati na životu,  ali su shvatili da nikako ne mogu pobijediti u ratu protiv Boga Izraelova. Stoga su brzo morali nešto učiniti. Što? Na ugovor s Izraelom nisu mogli računati, ipak, mislili su u najmanju ruku pokušati sklopiti ugovor. Kako su to učinili?

12. a) Zašto su Gabaonjani bili pošteđeni, unatoč metodi kojom su se poslužili? b) Koje su promjene morali poduzeti i koji su im poslovi bili povjereni?

¹² Poslužili su se lukavstvom, poslavši Jozui muževe koji su izgledali kao iz daleka stigli putnici. Došavši k Jozui ispričali su kako su stigli iz daleke zemlje, da su čuli za Jehovina moćna djela, pa sada dolaze kao poslanici svog naroda, da bi se ponudili za sluge i zamolili Izraelce da sklope zavjet s njima. Jozua i glavari Izraela izjasniše se sporazumnima s time. Kad je kasnije to lukavstvo došlo na vidjelo, Gabaonjani su ponizno priznali da su se pobojali za svoje živote, izjasnivši se spremnima učiniti sve što bi se tražilo od njih (Jozua 9:4-25). Jehova je promatrao čitav taj slučaj. On se nije dao prevariti. No, razumio je da oni nisu pokušali uništiti njegov narod, što su prije toga učinili Moapci, pa je cijenio njihovu ozbiljnu želju za životom. Stoga im je dopustio da pod nadzorom Levita rade u Svetom šatoru od sastanka, da sakupljaju drva i nose vodu, podupirući time obožavanje Jehove. No, da bi došli u obzir za tu službu morali su, naravno, napustiti svoje prijašnje nečiste navike (Jozua 9:27; 3. Mojsijeva 18:26-30).

13. a) Kako možemo izvući korist iz proročanske drame u vezi s Gabaonjanima? b) Što je potrebno danas činiti, da bi bili pošteđeni od većeg Jozue?

¹³ Obzirom na činjenicu da živimo neposredno pred svršetkom “posljednjih dana”, za sve nas koji želimo preživjeti, važno je hitno postupati u punoj iskrenosti. Isus Krist, koji je danas Jehovin izvršilac osude, ne može biti prevaren poput Jozue. Jedina  mogućnost doći u ugovorni odnos s njim i biti pošteđen od uništenja, sastoji se u javnom priznanju svog vjerovanja u Jehovu, pravoga Boga. (Usporedi Djela apostolska 2:17-21.) Osim toga, oni moraju priznati Isusa Krista u ulozi koju mu je Bog dodijelio, a potom u svakodnevnom životu dokazivati da ne ljube način života ovog osuđenog svijeta. Zatim moraju postati poniznim Božjim slugama i doprinositi mu svetu službu u zajednici sa skupštinom njegova naroda (Ivan 17:16; Otkrivenje 7:14, 15).

14. Zašto je za nas značajno da je Jehova spasio Gabaonjane od neprijateljskih vojski?

¹⁴ Nedugo nakon što su Gabaonjani zauzeli stav na strani Jehovinog naroda, stavljeni su pod jaki pritisak. Pet amorejskih kraljeva opkolilo je Gabaon, kako bi prisilili stanovnike da stanu na njihovu stranu i pruže otpor Izraelcima. Gabaonjani su to dali na znanje Jozui, zamolivši ga hitno za pomoć. Bili su spašeni na način koji zaslužuje najveće divljenje u cijeloj povijesti. Jehova je smeo neprijatelja, bacio je tuču kamenja s neba i prouzročio čudom da se produžilo danje svjetlo, sve dok Izraelci nisu pobili neprijatelja (Jozua 10:1-14). Spasenje Gabaonjana bio je proročanski uzor jednog još veličanstvenijeg spasenja — spasenja velikog mnoštva obožavatelja pravoga Boga tijekom univerzalnog rata od Harmagedona. Mogućnost da budu spašeni pruža se ljudima svih naroda, ako sada mudro postupaju. Koristiš li se tom mogućnošću? (Otkrivenje 7:9, 10).