Sadrži li Biblija izravnu zabranu uzimanja droga radi zadovoljstva?

Biblija ne spominje tvari kao što su heroin, kokain, LSD, PCP (anđeoska prašina), marihuana i duhan. No sadrži načela po kojima znamo što smijemo, a što ne smijemo činiti i što moramo izbjegavati da bismo ugodili Bogu. Slično tome, Biblija ne kaže konkretno da  ne smijemo ubiti nekoga puškom, no općenito zabranjuje ubijanje.

Luka 10:25-27: “‘Što mi je činiti da naslijedim vječni život?’ (...) ‘“Ljubi Jehovu, Boga svojega, svim srcem svojim i svom dušom svojom i svom snagom svojom i svim umom svojim” i “bližnjega svojeg kao samoga sebe”!’” (Može li se reći da osoba istinski ljubi Boga cijelom svojom dušom i svim svojim umom ako čini nešto što nepotrebno skraćuje njen život i oslabljuje njene mentalne sposobnosti? Pokazuje li ljubav prema bližnjemu ako krade od drugih da bi financirala svoju ovisnost o drogi?)

2. Kor. 7:1: “Budući da imamo ta obećanja [da će Jehova biti uz nas kao naš Bog i Otac], ljubljeni, očistimo se od svake prljavštine tijela i duha i usavršujmo se u svetosti u strahu Božjem.” (Možemo li očekivati da ćemo naići na Božje odobravanje ako namjerno prljamo svoje tijelo?)

Titu 2:11, 12: “Pokazala se Božja nezaslužena dobrota koja donosi spasenje svim vrstama ljudi. Poučila nas je da se odreknemo bezbožnosti i svjetovnih želja te da razborito, pravedno i odano Bogu živimo usred ovog sadašnjeg svijeta.” (Postupa li po tom savjetu onaj tko uzima drogu koja mu oduzima sposobnost rasuđivanja, to jest samokontrolu?)

Gal. 5:19-21: “A očita su djela tijela. To su: (...) vračanje, (...) razuzdane gozbe i tome slično. (...) Oni koji takvo što čine neće naslijediti kraljevstvo Božje.” (Izraz “vračanje” prijevod je grčke riječi pharmakía, koja doslovno znači “upotreba droge”. Komentirajući značenje te grčke riječi, Vineov novozavjetni rječnik kaže: “Kod vračanja je upotreba droge, slabe ili jake, obično bila popraćena izgovaranjem magičnih riječi ili zazivanjem okultnih sila. Pri tome su se koristili razni talismani, amajlije i sl., koji su od molitelja ili bolesnika navodno trebali odvratiti pažnju i silu demona, a zapravo im je svrha bila omogućiti vraču da molitelja uvjeri u svoje tajnovite sposobnosti i moći” [William Vine, An Expository Dictionary of New Testament Words, London, 1940, svezak IV, stranica 51-52]. I danas se mnogi uživatelji droge bave spiritizmom odnosno okultizmom ili su povezani s onima  koji se njime bave i postaju lak plijen demona budući da nemaju svjesnu kontrolu nad svojim umom ili haluciniraju. Usporedi Luku 11:24-26.)

Titu 3:1: “Podsjećaj ih da budu podložni i pokorni vlastima i vladarima.” (U mnogim je zemljama posjedovanje ili korištenje određenih vrsta droge protuzakonito.)

Budući da neke droge omogućavaju čovjeku da se ugodno osjeća, jesu li one doista tako štetne?

2. Tim. 3:1-5: “U posljednjim danima nastat će naročito teška vremena. Ljudi će (...) više voljeti užitke nego Boga. (...) Takvih se kloni.” (Biblija sasvim jasno govori da ne smijemo do te mjere žudjeti za zadovoljstvima da bi nam ona postala važnija od primjene moralnih načela iz Božje Riječi i stjecanja Božjeg odobravanja.)

Neki NARKOTICI olakšavaju bol i izazivaju osjećaj ugode, no stvaraju i ovisnost, a predoziranje može završiti smrću. Udisanje OTAPALA može djelovati uzbuđujuće, ali i uzrokovati nejasan govor, iskrivljen vid, gubitak mišićne kontrole te nepopravljivu štetu na mozgu, jetri i bubrezima. HALUCINOGENI stvaraju osjećaj blaženstva i naizgled smanjuju umor, ali uzrokuju i poremećaje u procjeni udaljenosti, iskrivljuju logično razmišljanje, mogu prouzročiti nepovratne promjene osobnosti i izazvati sklonost prema samoubojstvu i ubojstvu.

A što je s marihuanom — je li bezopasna? Neki su liječnici izjavili da jest

Dr. David Powelson, bivši šef psihijatrije u bolnici Cowell (Berkeley) Sveučlišta u Kaliforniji jedno se vrijeme zalagao za legalizaciju uživanja marihuane. No kasnije, kad je na vidjelo došlo više dokaza o njenoj štetnosti, napisao je: “Sada smatram da je marihuana najopasnija droga protiv koje se moramo boriti: 1. Isprva je uživanje marihuane varljivo. Uživatelj ima iluziju da se dobro osjeća; ne može osjetiti slabljenje svojih mentalnih i fizioloških sposobnosti. 2. Dugotrajnije uživanje marihuane vodi do halucinantnog razmišljanja. Nakon jedne  do tri godine njenog neprekidnog uživanja počinju prevladavati bolesni oblici razmišljanja” (Executive Health Report, listopad 1977, stranica 8).

Dr. Robert DuPont, bivši direktor nacionalnog instituta Sjedinjenih Država za suzbijanje zloupotrebe droge, isprva je govorio da su opasnosti od marihuane minimalne. No kasnije je izjavio: “Najveći su problem zdravstvene opasnosti povezane s tom epidemijom [uživanja marihuane među mladima], a one su u najmanju ruku dvojake. Jednu vrstu opasnosti donosi omamljenost — čiji se učinci kreću od pogibeljnog načina vožnje do opće ravnodušnosti. Druga je vrsta opasnosti izravno narušavanje zdravlja. Tu se štetni učinci kreću od redovite pojave kroničnog bronhitisa među uživateljima marihuane, pa do vrlo realne mogućnosti nastanka hormonalnih poremećaja, poremećaja u radu imunološkog sustava, a možda čak i raka” (Gazette, Montreal, 22. ožujka 1979, stranica 9).

U Science Digestu ti su učinci bili opisani detaljnije: “Redovito pušenje marihuane može s vremenom proširiti razmake među živčanim završecima u mozgu koji su neophodni za vitalne funkcije kao što su pamćenje, emocije i ponašanje. A da bi živci mogli obavljati te funkcije, moraju međusobno komunicirati.” U nastavku članka bili su opisani rezultati testova na životinjama: “Najveće posljedice bile su u septalnoj regiji, koja je povezana s emocijama; na hipokampusu, koji sudjeluje u formiranju pamćenja; i na amigdali, koja regulira određene oblike ponašanja” (ožujak 1981, stranica 104).

Je li uživanje marihuane išta opasnije od pijenja alkoholnih pića?

Alkohol je hrana i tijelo ga pretvara u energiju, a krajnje produkte izbacuje iz sebe. No za marihuanu je jedan psihofarmakolog kazao: “Marihuana je vrlo snažna droga, a najveća je greška što je uspoređujemo s alkoholom.” “Usporedimo li njihove molekule, THC [u marihuani] je po sposobnosti izazivanja lakšeg trovanja 10 000 puta jači od alkohola. (...) THC se iz tijela izlučuje sporo,  pa je potrebno više mjeseci da bi se ono oporavilo od njegovog djelovanja” (Executive Health Report, listopad 1977, stranica 3). Stvoritelj zna kako smo stvoreni, a njegova nam Riječ dopušta umjereno uživanje alkoholnih pića (Psal. 104:15; 1. Tim. 5:23). No Stvoritelj strogo zabranjuje prekomjerno pijenje alkohola, isto kao što zabranjuje i proždrljivost (Izr. 23:20, 21; 1. Kor. 6:9, 10).

Zašto Jehovini svjedoci smatraju pušenje duhana teškim grijehom?

Pušenjem se pokazuje nepoštovanje prema životu, a on je Božji dar

Djela 17:24, 25: “Bog koji je načinio svijet i sve što je na njemu (...) daje svima život i dah i sve.”

“Štetne posljedice pušenja su znanstveno dokazane pojave oštećenja zdravlja i bolesti koje skraćuju život pušača i nepušača ako borave u istom zatvorenom prostoru u kojem se puši” (Zakon o ograničavanju uporabe duhanskih proizvoda, pročišćeni tekst, Narodne novine, 1. listopada 2004).

“Glavna direktorica Svjetske zdravstvene organizacije upozorava da danas svakih 8 sekunda u svijetu umire jedan čovjek kao žrtva štetna djelovanja duhana. Svjetska zdravstvena organizacija procjenjuje da danas u svijetu puši milijardu i stotinu milijuna ljudi, a 4 milijuna ljudi godišnje umire od posljedica pušenja. Ukoliko se ne zaustave sadašnji trendovi pušenja, do godine 2030. broj umrlih od bolesti vezanih uz pušenje mogao bi doseći 10 milijuna. U Hrvatskoj je gotovo svaka treća odrasla osoba pušač, a procjenjuje se da od bolesti vezanih uz pušenje godišnje umire 12 000 – 14 000 osoba” (Marko Šarić i Eugenija Žuškin, urednici, Medicina rada i okoliša, citirano iz 21. poglavlja, stranica 391, “Pušenje — rizični čimbenik za zdravlje”, autorice Vlaste Hrabak-Žerjavić, Medicinska naklada, Zagreb, 2002).

Prof. dr. Eduard Vrdoljak, voditelj Centra za onkologiju i radioterapiju Kliničke bolnice Split izjavio je: “Pušenje je najveće zlo današnjice koje graniči s nečim  što se zove samoubojstvo iz zasjede” (Slobodna Dalmacija, 31. svibnja 2006).

Pušenje nije u skladu s onim što Bog zahtijeva od kršćana

Rim. 12:1: “Zato vas, braćo, usrdno molim samilošću Božjom da date svoja tijela kao žrtvu živu, svetu, ugodnu Bogu, da služite Bogu koristeći svoj razum.”

“Pušenje se danas smatra glavnim izbježivim rizičnim čimbenikom za nastanak niza bolesti koje su uzrok prijevremenog umiranja” (Medicina rada i okoliša, Vlasta Hrabak-Žerjavić, stranica 391). “Medicinske studije pokazuju da je (...) prosječni očekivani životni vijek pušača tri do četiri godine kraći od prosječnog očekivanog životnog vijeka nepušača. Očekivani životni vijek teškog pušača — osobe koja puši dvije ili više kutija cigareta na dan — može biti i osam godina kraći nego kod nepušača” (The World Book Encyclopedia, 1984, svezak 17, stranica 430). Je li u redu da netko “dade svoje tijelo kao žrtvu živu”, to jest da svoj život posveti služenju Bogu, a da ga zatim polako uništava?

“Pušenje je toliko razorno, osobito za srce i pluća, da svi drugi napori preventivne medicine postaju relativno beskorisni ako osoba puši” (Služba za odnose s javnošću Sveučilišta južne Kalifornije, 18. veljače 1982). “Pušenje je glavni izbježivi čimbenik rizika po zdravlje” (citirano iz brošure Zdravstveni djelatnici i suzbijanje pušenja, koju su Svjetska zdravstvena organizacija i Hrvatski zavod za javno zdravstvo objavili povodom Svjetskog dana nepušenja – 31. svibnja 2005, stranica 2). (Bi li bilo logično da se netko posveti vršenju svete službe Bogu, a zatim da namjerno uništava svoje zdravlje?)

Pušenje je kršenje Božje zapovijedi da ljubimo svog bližnjeg

Jak. 2:8: “Ljubi bližnjega svojeg kao samoga sebe.” (Usporedi Mateja 7:12.)

“Jedna nedavna studija (...) otkriva da žene nepušačice čiji su muževi pušači umiru prosječno četiri godine ranije od žena kojima su i muževi nepušači” (The New  York Times, 22. studeni 1978, stranica C5). “Iznenadna smrt dojenčeta češća je u djece majki koje puše. (...) Žene koje puše tijekom trudnoće imaju i veći rizik od prijevremenog porođaja i spontanog pobačaja” (Medicina rada i okoliša, Vlasta Hrabak-Žerjavić, stranica 393). (Takva bezobzirnost prema članovima obitelji jasan je pokazatelj da osoba ne postupa kao kršćanin. Usporedi 1. Timoteju 5:8.)

“Kako to pokazuju studije, nepušač zapravo protivno svojoj volji mora udahnuti gotovo isto toliko ugljičnog monoksida, katrana i nikotina kao i pušač koji sjedi do njega budući da prosječni pušač aktivno puši svoju cigaretu samo manji dio vremena dok ona gori” (Today’s Health, travanj 1972, stranica 39). Osoba koja je toliko bezobzirna prema svom bližnjem pokazuje da ne ljubi ni Boga. (Vidi 1. Ivanovu 4:20.)

Ako je uživanje droge grijeh, zašto je Bog stvorio biljke od kojih se dobiva droga?

Ono što se zloupotrebljava obično se može i korisno upotrebljavati. To vrijedi i za čovjekovu sposobnost da stvara potomstvo ili za vino. Marihuana se pravi od osušenog lišća i cvjetnih vršaka konoplje, od koje se također dobivaju vrlo korisna vlakna za izradu užadi i tkanine. Lišće duhana — koje pušači zloupotrebljavaju — može se koristiti kao dezinfekcijsko sredstvo i insekticid. Postoji mnogo toga što moramo naučiti o brojnim Zemljinim bogatstvima kako bismo ih mogli korisno upotrijebiti. Čak je i korov koristan jer sprečava eroziju te štiti i prihranjuje tlo koje se ne obrađuje.

Što može učiniti onaj tko je pokušavao prestati pušiti ili uzimati drogu, ali u tome nije uspio?

Kao prvo, proučavanjem Biblije i dubokim razmišljanjem o naučenome trebate razviti snažnu želju da ugodite Bogu i da živite u njegovom pravednom novom svijetu. Ako se približite Bogu, on će se približiti vama i pružit će vam potrebnu pomoć (Jak. 4:8).

 Važno je da se uvjerite da su te navike loše te da ih duboko zamrzite (Psal. 97:10). U tome vam može pomoći proučavanje ovog poglavlja. Pomoći će vam i razmišljanje, ne o trenutnom privremenom užitku koje vam može pružiti ta navika, nego o onome što se dopada Bogu i o jezivim posljedicama tih iskvarenih navika.

Ako osjetite snažnu želju da zapušite ili uzmete neku drugu drogu, žarko se molite Bogu za pomoć (Luka 11:9, 13; usporedi Filipljanima 4:13). Učinite to istog trena. Isto tako, uzmite Bibliju i naglas je čitajte ili stupite u kontakt s nekim zrelim kršćaninom. Recite mu što se događa i zatražite njegovu pomoć.