Kako je Adam mogao sagriješiti ako je bio savršen?

O tome da je Adam bio savršen možemo čitati u 1. Mojsijevoj 1:27, 31 i u 5. Mojsijevoj 32:4. Što je Jehova Bog mislio kad je svoja zemaljska stvorenja, uključujući i muškarca i ženu, ocijenio “vrlo dobrima”? Kad je Bog, koji sve radi savršeno, kazao za svoja djela stvaranja da su “vrlo dobra”, to je očigledno značilo da ona odgovaraju njegovim savršenim mjerilima.

Je li to što su Adam i Eva bili savršeni značilo da ne mogu pogriješiti? Tvorac robota očekuje da robot radi točno ono za što ga je programirao. No savršeni robot nije isto što i savršeni čovjek. Karakteristike koje su bitne kod robota nisu bitne i kad su u pitanju ljudi. Adam i Eva bili su ljudi, a ne roboti. Ljudima je Bog dao sposobnost da mogu birati između ispravnog i neispravnog, između poslušnosti i neposlušnosti te da mogu donositi odluke koje su u moralnom pogledu ispravne. Budući da su ljudi stvoreni na takav način, za njih bi se moglo reći da su nesavršeni kad ne bi bili sposobni donositi takve odluke, a ne kad bi donijeli neku lošu odluku. (Usporedi 5. Mojsijevu 30:19, 20; Jošuu 24:15.)

Jesu li sve odluke Adama i Eve morale biti ispravne da bi se moglo reći da su bili stvoreni savršenima? To bi bilo isto kao da netko kaže da nisu imali mogućnost izbora. No Bog ih nije stvorio tako da mu budu automatski poslušni. Dao im je mogućnost izbora kako bi mu mogli biti poslušni iz ljubavi. A ako bi dopustili da im se u srcu razvije sebičnost, bili bi mu neposlušni. Što vam više znači — kad netko učini nešto za vas zato što to mora ili zato što to želi? (Usporedi 5. Mojsijevu 11:1; 1. Ivanovu 5:3.)

Kako su savršeni ljudi mogli postati sebični te sagriješiti? Premda su bili stvoreni savršenima, njihovo tijelo ne bi moglo savršeno funkcionirati ukoliko se ne bi ispravno hranili. Isto tako, ukoliko bi svoj um hranili neispravnim mislima, to bi izazvalo moralno propadanje i više ne bi bili sveti. U Jakovu 1:14, 15 objašnjava se: “Svakoga iskušava njegova želja, tako što ga privlači i mami. Zatim želja, kad začne, rađa grijeh.” U Evinom su se slučaju neispravne  želje počele razvijati kad je počela sa zanimanjem slušati Sotonu, koji joj se obratio preko zmije. I Adam je na nagovor svoje žene okusio zabranjeni plod. Umjesto da su odbacili neispravne misli, oboje su počeli razvijati sebične želje. To je dovelo do grijeha (1. Mojs. 3:1-6).

Je li Adamov grijeh bio dio “Božjeg plana”?

Vidi stranicu 27, pod temom “Adam i Eva” te stranice 358 i 359, pod temom “Sudbina”.

Može li se u naše vrijeme uopće govoriti o “grijehu”?

Primjer: Da li bi bolestan čovjek dokazao da nema povišenu temperaturu time što bi razbio toplomjer? Ako bi lopov rekao da ne priznaje zakon, da li bi to značilo da nije kriv za zločin koji je počinio? Slično tome, to što mnogi ljudi smatraju da ne trebaju živjeti po biblijskim moralnim mjerilima ne znači da grijeh ne postoji. (Vidi 1. Ivanovu 1:8.)

Neki su ljudi odlučili činiti ono što Božja Riječ zabranjuje. No to ne znači da je Biblija u krivu. U Galaćanima 6:7, 8 zapisano je upozorenje: “Ne zavaravajte se: Boga se ne može ismijavati! Jer što čovjek sije, to će i požeti. Tko sije u svoje tijelo, od tijela će požeti propast.” Epidemija spolno prenosivih bolesti, razorene obitelji i drugi problemi svjedoče o tome koliko je istinito ono što je zapisano u Bibliji. Bog je stvorio čovjeka i zna što nas može trajno usrećiti, a to nam je otkrio u Bibliji. Nije li stoga razumno slušati ga? (Dokaze o postojanju Boga možeš pronaći u temi “Bog”.)

Nije li mnogo toga što se naziva grijehom zapravo dio ljudske prirode?

Je li grijeh imati spolne odnose? Jesu li Adam i Eva zgriješili tako što su imali spolne odnose? Ne, to Biblija ne kaže. U 1. Mojsijevoj 1:28 stoji da je upravo Bog rekao Adamu i Evi da se “rađaju i množe i napune zemlju”. To znači da su trebali imati spolne odnose, zar ne? A u Psalmu 127:3 stoji da su “sinovi nasljedstvo od Jehove” i “nagrada”. Ne smijemo zaboraviti da je Eva prva okusila  zabranjeni plod i da je tada bila sama. Tek je kasnije dala plod Adamu (1. Mojs. 3:6). Drvo na kojem je rastao zabranjeni plod očito je bilo stvarno. Biblija ne zabranjuje normalne spolne odnose između muža i žene, nego blud, preljub, homoseksualnost i spolno općenje sa životinjama. Loše posljedice takvih postupaka pokazuju da je Bog sve to zabranio zato što se s ljubavlju brine za nas — on dobro zna kako smo stvoreni.

1. Mojs. 1:27: “Bog je tada stvorio čovjeka [Adama] na sliku svoju, na Božju ga je sliku stvorio.” (Dakle, za Adama je bilo sasvim prirodno odražavati Božja sveta svojstva i s cijenjenjem prihvaćati Božje vodstvo. Ne postupati tako značilo je promašiti cilj, odnosno sagriješiti. Vidi Rimljanima 3:23 i 1. Petrovu 1:14-16.)

Efež. 2:1-3: “Bog vas je [kršćane] oživio iako ste bili mrtvi zbog svojih prijestupa i grijeha u kojima ste nekada živjeli kako živi ovaj svijet, po volji vladara koji vlada zrakom, duhom koji sada djeluje u sinovima neposlušnim. I među njima smo svi mi nekada živjeli po željama svojega tijela, ugađajući prohtjevima tijela i uma, i po svojoj smo prirodi bili djeca koja zaslužuju srdžbu Božju, kao i ostali.” (Budući da smo potomci grešnog Adama, rođeni smo u grijehu. Od rođenja naginjemo zlu. Ukoliko ne obuzdavamo te loše sklonosti, moglo bi nam se dogoditi da se naviknemo na takav način života. Takav bi nam se život čak mogao činiti normalnim jer i drugi oko nas tako žive. No Biblija objašnjava što Bog smatra ispravnim, a što neispravnim, jer zna kako je stvorio čovjeka i što je naumio učiniti za njega. Ako iz ljubavi budemo poslušni svom Stvoritelju, naš će život dobiti smisao kakav dosad nije imao i moći ćemo se nadati vječnom životu. Naš Stvoritelj srdačno nas poziva da kušamo i vidimo koliko je to dobro [Psal. 34:8].)

Kako grijeh utječe na nečiji odnos s Bogom?

1. Ivan. 3:4, 8: “Tko god hodi u grijehu, hodi i u bezakonju, stoga je grijeh bezakonje. Tko hodi u grijehu, potječe od Đavla.” (Uistinu oštre riječi! Ljude koji namjerno griješe i kojima to postane uobičajeni način postupanja  Bog smatra zločincima. Oni su izabrali način života kakav je prvi izabrao Sotona.)

Rim. 5:8, 10: “Krist je, dok smo još bili grešnici, umro za nas. (...) Dok smo još bili neprijatelji, bili smo pomireni s Bogom smrću njegova Sina.” (Zapazite da se o grešnicima govori kao o Božjim neprijateljima. No Bog nam je omogućio da se pomirimo s njim, pa je zato mudro iskoristiti tu mogućnost.)

1. Tim. 1:13: “Ukazano mi je milosrđe [kaže apostol Pavao], jer sam bio u neznanju i činio sam to dok nisam imao vjere.” (No kad mu je Gospodin pokazao pravi put, nije oklijevao krenuti njime.)

2. Kor. 6:1, 2: “Kao njegovi suradnici ponovno vas molimo da ne propustite ispuniti svrhu Božje nezaslužene dobrote koju ste primili. Jer on kaže: ‘U vrijeme milosti svoje uslišio sam te, u dan spasenja pomogao sam ti.’ Evo, sada je vrijeme milosti! Evo, sada je dan spasenja!” (Sada se pruža prilika za spasenje. Bog neće grešnim ljudima zauvijek pokazivati takvu nezasluženu dobrotu. Stoga moramo paziti da ne propustimo ispuniti njezinu svrhu.)

Kako možemo biti izbavljeni od svoje grešnosti?

Vidi temu “Otkupnina”.