Prijevod Novi svijet
Objašnjenje pojma: Engleski prijevod Biblije Novi svijet (New World Translation of the Holy Scriptures) preveden je izravno s hebrejskog, aramejskog i grčkog jezika, a načinio ga je odbor pomazanih Jehovinih svjedoka. Oni su ovako opisali taj prijevod: “Prevoditelji ovog izdanja ljube Boga — Autora Svetoga pisma — pa su s osjećajem velike odgovornosti pred njim nastojali njegove misli i izjave izraziti što je moguće točnije. Oni osjećaju odgovornost i prema čitateljima za čije je vječno spasenje nužna nadahnuta Riječ Najvišeg Boga.” Taj je prijevod prvotno objavljen u više svezaka, koji su se izdavali od 1950. do 1960. Izdanja na drugim jezicima, pa tako i hrvatsko izdanje, prijevod su engleskog izdanja.
Na čemu se temelji prijevod Novi svijet?
Hrvatsko izdanje Biblije Novi svijet prijevod je engleskog izdanja New World Translation of the Holy Scriptures. Kao temeljni tekst za prijevod hebrejskih knjiga Biblije (“Starog zavjeta”) u engleskom izdanju prijevoda Novi svijet poslužila su tri izdanja Biblie Hebraice Rudolpha Kittela, objavljena od 1951. do 1955. Pri radu na reviziji, koja je uslijedila 1984, tekst engleskog prijevoda Novi svijet osuvremenjen je na temelju novog izdanja hebrejskog teksta, pod imenom Biblia Hebraica Stuttgartensia, koje je objavljeno 1977. Pored toga, bio je korišten i tekst Svitaka s Mrtvog mora te mnogi stari prijevodi na druge jezike. Prijevod grčkih knjiga Biblije (“Novog zavjeta”) načinjen je prvenstveno na temelju kritičkog teksta iz 1881. koji su pripremili Brooke Westcott i Fenton Hort, no bili su korišteni i drugi kritički tekstovi, a i mnogi stari prijevodi na druge jezike.
Tko je načinio taj prijevod?
Kad je Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet poklonio Biblijskom i traktatnom društvu Stražarska kula (to jest Jehovinim svjedocima) izdavačka prava na svoj prijevod, izrazio je želju da članovi Odbora ostanu anonimni, a Društvo je uvažilo njihovu želju. Prevoditelji nisu htjeli isticati sebe, nego proslaviti Boga, koji je autor Svetog pisma.
Tijekom godina i drugi su prevodilački odbori zauzeli sličan stav. Naprimjer, na ovitku engleskog prijevoda New American Standard Bible, izdanje s bilješkama iz 1971, stoji: “Nismo naveli ime nijedne stručne osobe koja je radila na prijevodu kao svojevrsnu preporuku za čitanje jer smatramo da je Božja Riječ sama sebi dovoljna preporuka.”
Je li to stručan prijevod?
Budući da su prevoditelji odlučili ostati anonimni, na ovo se pitanje ne može odgovoriti tako da se navede stupanj stručne naobrazbe tih prevoditelja. Prijevod treba ocijeniti sam za sebe.
Kakav je to prijevod? Kao prvo, to je točan prijevod. Englesko izdanje, koje je poslužilo kao predložak za hrvatski prijevod Novi svijet, u velikoj je mjeri doslovan prijevod s izvornih jezika. Biblija Novi svijet nije jedan od parafraziranih prijevoda u kojima prevoditelji izostavljaju pojedinosti koje smatraju nevažnima i dodaju misli koje smatraju korisnima za čitatelje. Da bi čitatelji mogli bolje razumjeti biblijski tekst, neka izdanja prijevoda Novi svijet imaju bilješke na dnu stranice koje donose različita čitanja onih dijelova izvornog teksta koji se mogu prevesti na više načina, a pokazuju i na kojim se starim rukopisima temelji određeni prijevod nekog izraza.
Neki reci u tom prijevodu ne glase onako kako se čitatelj naviknuo. Koji je prijevod ispravan? Čitatelje se poziva da provjere na kojim se rukopisima temelji takav prijevod (što se može vidjeti u izdanju Novi svijet — s bilješkama i dodacima, objavljenom na engleskom i nekim drugim jezicima), da pročitaju objašnjenja u dodacima u prijevodu Novi svijet te da pogledaju kako je dotični redak ili izraz preveden u drugim prijevodima Biblije. U većini slučajeva ustanovit će da su i neki drugi prevoditelji na sličan način izrazili misao o kojoj se radi.
Zašto se u grčkim knjigama Biblije spominje ime Jehova?
Valja imati na umu da prijevod Novi svijet nije jedini prijevod koji u grčkom dijelu Biblije spominje ime Jehova. Božje se ime nalazi u prijevodima grčkih knjiga Biblije na hebrejski jezik, u recima u kojima se tekst izravno citira iz nadahnutih hebrejskih knjiga. U takvim se recima na nekoliko mjesta Božje ime spominje i u Svetom pismu Staroga i Novoga uvita (prijevod katoličkog svećenika Ivana Matije Škarića, 1858-1860). Prijevodi grčkih knjiga Biblije na 40-ak drugih jezika također sadrže Božje ime.
Isus Krist je pridavao veliku važnost imenu svog Oca, iz čega se može zaključiti da je sam često spominjao Očevo ime (Mat. 6:9; Ivan 17:6, 26). Prema Jeronimu, koji je živio u četvrtom stoljeću n. e., apostol Matej je svoje Evanđelje prvotno napisao na hebrejskom jeziku, a u tom Evanđelju citirani su mnogi reci iz hebrejskih knjiga Biblije koji sadrže Božje ime. Drugi pisci grčkih biblijskih knjiga citirali su iz grčke Septuaginte (prijevoda hebrejskih knjiga Biblije na grčki jezik, koji je nastao oko 280. pr. n. e.). Najstariji primjerci tog prijevoda sadržavali su Božje ime koje je bilo napisano hebrejskim slovima, kao što pokazuju ulomci koji su do danas ostali sačuvani.
Profesor George Howard s Georgijskog sveučilišta napisao je: “Budući da se tetragram [četiri hebrejska slova Božjeg imena] još uvijek nalazio u knjigama Starog zavjeta prevedenim na grčki jezik kojima se služila rana crkva, imamo razloga vjerovati da su novozavjetni pisci prilikom citiranja iz Pisma zadržali tetragram u biblijskom tekstu” (Journal of Biblical Literature, ožujak 1977, stranica 77).
Zašto u prijevodu Novi svijet nema nekih redaka koji se nalaze u drugim prijevodima Biblije?
Ti reci, koji se nalaze u nekim prijevodima Biblije, ne mogu se naći u najstarijim biblijskim rukopisima koji su danas dostupni. Kad se prijevod Novi svijet usporedi s nekim drugim suvremenim prijevodima, može se vidjeti da su i drugi prevoditelji uvidjeli da ti reci ne spadaju u biblijski tekst. U nekim slučajevima, ti su reci bili uzeti iz nekog drugog dijela Biblije i dodani tekstu koji su prepisivali pisari.
Ako netko kaže:
‘Vi imate svoju Bibliju’
Možeš reći: ‘Koji prijevod Biblije vi imate? Je li to... (navedi neki od prijevoda na svom jeziku)? Znate, postoji više prijevoda Biblije.’ Zatim možeš nastaviti: ‘Možemo čitati iz bilo kojeg prijevoda koji je vama drag. No rado bih vam objasnio zašto je meni posebno drag prijevod Novi svijet. Drag mi je zato što je pisan suvremenim, razumljivim jezikom, ali i zato što su prevoditelji izuzetno pazili da naprave točan prijevod.’
Možeš reći i ovako: ‘Sudeći po vašim riječima, vjerojatno imate Bibliju. Koji prijevod imate? (...) Možete li, molim vas, donijeti svoju Bibliju?’ Zatim možeš nastaviti: ‘Koji god prijevod mi koristili, Isusove riječi iz Ivana 17:3 ističu jednu vrlo važnu misao o kojoj bismo trebali razmišljati, a u vašoj Bibliji te riječi glase...’
Druga mogućnost: ‘Postoji mnogo prijevoda Biblije. Jehovini svjedoci potiču svoje članove da koriste razne prijevode kako bi ih mogli uspoređivati i kako bi pomogli onima koje poučavaju da shvate pravo značenje biblijskih redaka. Kao što znate, Biblija je izvorno napisana na hebrejskom, aramejskom i grčkom jeziku. Mi cijenimo trud prevoditelja koji su je preveli na naš jezik. Koji prijevod Biblije vi imate?’
Dodatni prijedlog: ‘Vi očito volite Riječ Božju. Zato sam siguran da će vas zanimati što je jedna od velikih razlika između prijevoda Novi svijet i drugih prijevoda. Ona se odnosi na ime najvažnije osobe koja se spominje u Bibliji. Znate li o kome se radi?’ Zatim možeš nastaviti: (1) ‘Znate li da se ime te osobe u izvornom hebrejskom tekstu Biblije spominje oko 7 000 puta — više nego bilo koje drugo ime?’ (2) ‘Je li važno koristimo li Božje ime ili ga ne koristimo? Imate li kojeg dobrog prijatelja kojem ne znate ime? (...) Ako želimo imati osobni odnos s Bogom, vrlo je važno znati njegovo ime. Pogledajte što je Isus rekao u Ivanu 17:3, 6 (Psal. 83:18).’
