Zašto ima toliko zla?

Bog nije za to kriv. On je ljudima osigurao savršen početak, no oni su zanemarili njegove zahtjeve i htjeli su sami odlučivati što je dobro, a što zlo (5. Mojs. 32:4, 5; Prop. 7:29; 1. Mojs. 3:5, 6). Tako su potpali pod utjecaj zlih nadljudskih sila (Efež. 6:11, 12).

1. Ivan. 5:19: “Cijeli je svijet pod vlašću Zloga.”

Otkr. 12:7-12: “Izbio je rat na nebu (...). I zmaj se borio, i anđeli njegovi, ali nije nadvladao. I nije se za njih više našlo mjesta na nebu. I bio je zbačen veliki zmaj, prazmija, koji se zove Đavo i Sotona, koji zavodi sav svijet. Bio je zbačen na zemlju, a s njim su bili zbačeni i anđeli njegovi. (...) ‘Zato veselite se, nebesa i vi koji prebivate u njima! Teško vama, zemljo i more, jer je Đavo sišao k vama, silno gnjevan, znajući da ima malo vremena!’” (Kako je ovdje i opisano, svijet je zapao u još veće nevolje kad je, nakon rođenja Kraljevstva, Sotona bio zbačen s neba. Vidi 10. redak.)

2. Tim. 3:1-5: “Ovo znaj: u posljednjim danima nastat će naročito teška vremena. Jer ljudi će biti sebični, pohlepni za novcem, umišljeni, oholi, hulnici, neposlušni roditeljima, nezahvalni, nevjerni, bezosjećajni prema drugima, nespremni na bilo kakav dogovor, klevetnici, neobuzdani,  okrutni, bez ljubavi prema dobroti, izdajnici, svojeglavi, ponosni, više će voljeti užitke nego Boga i naizgled će biti bogobojazni, ali neće bogobojazno živjeti.” (To su posljedice višestoljetnog otpada od obožavanja pravog Boga. Ovakvo je stanje nastalo zato što ljudi koji tvrde da su vjernici zanemaruju ono što kaže Božja Riječ. Oni ne žive bogobojazno jer njihov život ne oblikuje istinska odanost Bogu.)

  Zašto Bog dopušta zlo?

 Možda nam se ponekad čini da bi bilo najbolje jednostavno uništiti sve zle ljude. Mi silno želimo da dođe kraj zlu, a zapravo ga mi osobno doživljavamo relativno kratko vrijeme u odnosu na to koliko dugo ono već postoji. Kako li se tek osjeća Jehova Bog! Već tisućama godina ljudi ga krive, pa čak i proklinju, zbog nevolja koje ih snalaze. No za njih nije odgovoran Bog, nego Sotona i zli ljudi. Jehova ima moć uništiti zle. Stoga sigurno postoji dobar razlog zašto to nije učinio sve do sad. Treba li nas iznenaditi što se Jehovin način rješavanja problema razlikuje od onoga što bismo mi željeli? On ima daleko više iskustva od ljudi i na cijelu situaciju gleda puno šire nego ijedan čovjek. (Usporedi Izaiju 55:8, 9; Ezekijela 33:17.)

Zlo ne bi postojalo da Bog nije razumna stvorenja obdario slobodnom voljom. No Bog nam je dao sposobnost da možemo izabrati hoćemo li mu iz ljubavi biti poslušni ili ćemo mu biti neposlušni (5. Mojs. 30:19, 20; Još. 24:15). Zar bismo htjeli da je Bog učinio drugačije? Što bi nas kao roditelje više usrećilo — da su nam djeca poslušna zato što nas vole ili zato što smo ih prisilili na to? Je li Bog trebao prisiliti Adama da mu bude poslušan? Da li bismo zaista bili sretniji da živimo u svijetu u kojem smo prisiljeni slušati Boga? Prije nego što uništi ovaj zli svijet, Bog pruža ljudima priliku da pokažu žele li doista živjeti u skladu s njegovim pravednim zakonima ili to ne žele. No kad nastupi vrijeme koje je odredio za to, on će sigurno uništiti zle (2. Sol. 1:9, 10).

Bog je mudro postupio dopustivši da prođe određeno vrijeme kako bi se riješila važna sporna pitanja:  (1) U Edenu je bila izražena sumnja u pravednost i pravovaljanost Jehovine vlasti (1. Mojs. 2:16, 17; 3:1-5). (2) Bila je dovedena u pitanje čestitost svih Božjih slugu na nebu i na Zemlji (Job 1:6-11; 2:1-5; Luka 22:31). Bog je mogao odmah pogubiti buntovnike (Sotonu, Adama i Evu), ali time se ne bi riješio problem. Sila ne dokazuje da je netko u pravu. Radilo se o moralnim pitanjima. Bog nije dopustio da prođe toliko vremena zato da bi sebi nešto dokazao, nego da bi omogućio svim svojim stvorenjima koja imaju slobodnu volju da sama uvide koje je loše posljedice donijela pobuna protiv njegove vlasti te da im pruži priliku da osobno pokažu kakav je njihov stav u tim važnim pitanjima. Kad se jednom dobije odgovor na ta sporna pitanja, više nikome nikada neće biti dopušteno da poremeti uspostavljeni mir. U cijelom svemiru vladat će red, sklad i blagostanje tek kad sva razumna stvorenja budu svetila Jehovino ime i svim srcem slavila Jehovu. (Vidi i stranice 325 i 326, pod temom “Sotona Đavo”.)

Primjer: Zamislite da vas netko javno optuži da zloupotrebljavate svoj položaj glave obitelji i da tvrdi kako bi vašoj djeci bilo bolje kad bi odluke donosila sama, neovisno o vama, te da vas članovi obitelji ne slušaju zato što vas vole, nego zato što od vas imaju materijalne koristi. Kako biste na najbolji način dokazali da je ta optužba lažna? Bi li se ubojstvom tog klevetnika uvjerilo ljude koji su čuli te optužbe da su one lažne? Bilo bi puno bolje da date priliku svojoj djeci da sama svjedoče o tome da ste vi kao glava obitelji obzirni prema njima, da ih jako volite i da žive s vama zato što vas vole. Ako bi neka od vaše djece povjerovala optužitelju i napustila dom te zatim usvojila drugačije životne navike i tako uništila svoj život, nepristrani bi promatrači shvatili da bi vašoj djeci bilo bolje da su slušala vaše savjete.

Je li nam na bilo koji način koristilo to što Bog dopušta da sve do sada postoji zlo?

2. Petr. 3:9: “Jehova ne kasni s ispunjenjem svog obećanja, kao što neki misle da kasni, nego je strpljiv s vama jer ne želi da itko propadne, nego da svi dođu do pokajanja.” (Budući da je Jehova strpljiv sve do sad, imamo priliku  pokazati da smo se pokajali i da se želimo podložiti njegovoj pravednoj vlasti, a ne sami određivati što je dobro, a što zlo.)

Rim. 9:14-24: “Dakle, što ćemo reći? Ima li nepravde kod Boga? Nipošto! (...) Pa što ako je Bog, iako je htio pokazati srdžbu i obznaniti svoju moć, s puno dugotrpljivosti podnosio posude srdžbe spremne za uništenje [odnosno, neko je vrijeme podnosio zle ljude], da bi obznanio bogatstvo svoje slave na posudama milosrđa, koje je unaprijed pripremio za slavu [odnosno, iskoristio je to vrijeme kako bi u skladu sa svojim naumom ukazao milosrđe nekim ljudima], naime na nama, koje je pozvao ne samo između Židova nego i između neznabožaca?” (Dakle, Bog je odgodio uništenje zlih kako bi izabrao ljude koje će s Kristom proslaviti kao članove nebeskog Kraljevstva. Je li Bog time ikome nanio nepravdu? Nipošto! To je ustvari dio njegovog nauma da blagoslovi ljude svih vrsta koji će dobiti priliku da vječno žive na rajskoj Zemlji. Usporedi Psalam 37:10, 11.)

‘Zašto Bog dopušta takvo zlo?’

Možeš reći: ‘To je dobro pitanje! Mnogi vjerni Božji sluge uznemireni su zbog zla koje ih okružuje (Hab. 1:3, 13).’ Zatim možeš nastaviti: (1) ‘To ne znači da je Bog nezainteresiran za nas. On nam jamči da je odredio vrijeme kad će se razračunati sa zlima (Hab. 2:3).’ (2) ‘No što trebamo mi učiniti da bismo se našli među preživjelima kada dođe taj čas? (Hab. 2:4b; Sef. 2:3).’

Možeš reći i ovako: ‘Drago mi je da ste postavili to pitanje. Ono muči brojne pravdoljubive ljude. Htio bih vam pokazati vrlo zanimljive misli koje pružaju odgovor na vaše pitanje. (Zatim zajedno pročitajte neke misli  sa stranica 421-423.)

‘Ne vjerujem da će Bog nakon toliko godina učiniti nešto kako bi promijenio situaciju’

Možeš reći: ‘Drago mi je da vjerujete u Boga. Točno je da ima jako puno zla i da se ono pojavilo puno prije našeg  vremena. No jeste li razmišljali da...? (Možeš koristiti misli iz  odlomka 1 na stranici 421, koje govore o tome koliko dugo Bog podnosi zlo.)’

Možeš reći i ovako: ‘Siguran sam da ćete se složiti s tim da je osoba koja je u stanju izgraditi kuću sasvim sigurno sposobna tu kuću i očistiti. (...) Budući da je Bog stvorio Zemlju, neće mu biti teško očistiti je. No zašto tako dugo čeka? Pronašao sam vrlo logičan odgovor na to pitanje. Volio bih čuti vaše mišljenje o njemu. (Zatim zajedno pročitajte gradivo  na stranicama 421-423.)’