Idi na sadržaj

Idi na kazalo

2. POGLAVLJE

Knjiga koja otkriva spoznaju o Bogu

Knjiga koja otkriva spoznaju o Bogu

1, 2. Zašto trebamo vodstvo svog Stvoritelja?

POSVE je razumljivo da će naš Stvoritelj pun ljubavi čovječanstvu dati knjigu koja će ga upućivati i voditi. Ne slažeš li se i ti da ljudi trebaju vodstvo?

2 Prije više od 2 500 godina, jedan je prorok i povjesničar napisao: ‘Čovjeku koji hodi nije u vlasti da upravlja koracima svojim’ (Jeremija 10:23). Danas je istinitost ove izjave očitija nego ikad prije. Stoga povjesničar William H. McNeill konstatira: “Čovjekovu avanturu na licu ove planete čini gotovo neprekinut niz kriza i rušenja ustanovljenog društvenog poretka.”

3, 4. (a) S kakvim stavom trebamo pristupiti proučavanju Biblije? (b) Čime ćemo započeti istraživanje Biblije?

3 Biblija nam u svakom pogledu pruža mudro vodstvo, koje trebamo. Istina, Biblija se mnogim ljudima koji je počnu čitati učini preteškom. To je velika knjiga, a neki njeni dijelovi teško su razumljivi. No ako bi dobio pravni dokument u kojem stoji što moraš učiniti da bi dobio vrijedno nasljedstvo, ne bi li uzeo vremena da ga pažljivo proučiš? Ukoliko bi ti neki dijelovi tog dokumenta bili teško razumljivi, vjerojatno bi potražio pomoć nekoga tko se u to razumije. Zašto Bibliji ne pristupiti sa sličnim stavom? (Djela apostolska 17:11). U pitanju je nešto vrednije od materijalnog nasljedstva. Kao što smo naučili u prethodnom poglavlju, spoznaja o Bogu može voditi do vječnog života.

4 Istražimo tu knjigu koja otkriva spoznaju o Bogu. Najprije ćemo se ukratko upoznati sa sadržajem Biblije. Zatim ćemo razmotriti zašto je mnogi dobro obaviješteni ljudi smatraju nadahnutom Riječi Božjom.

ŠTO BIBLIJA SADRŽI

5. (a) Što sadrže Hebrejska pisma? (b) Što sadrže Grčka pisma?

5 Biblija sadrži 66 knjiga podijeljenih u dvije skupine, koje ljudi obično zovu Stari zavjet i Novi zavjet. Trideset i devet knjiga Biblije napisano je uglavnom na hebrejskom a 27 na grčkom jeziku. Hebrejska pisma, u koja ulaze knjige od 1. Mojsijeve do Malahije, obuhvaćaju razdoblje stvaranja te prvih 3 500 godina ljudske povijesti. Proučavajući taj dio Biblije, učimo kako se Bog ophodio s Izraelcima — od njihova rođenja kao nacije u 16. stoljeću pr. n. e. pa do 5. stoljeća pr. n. e. * Grčka pisma, u kojima su sadržane knjige od Mateja do Otkrivenja, usredotočuju se na učenja i djelovanje Isusa Krista i njegovih učenika u prvom stoljeću n. e.

6. Zašto bismo trebali proučavati cijelu Bibliju?

6 Neki tvrde da je “Stari zavjet” za Židove a “Novi zavjet” za kršćane. No prema 2. Timoteju 3:16 “sve je pismo od Boga dano, i korisno” (naglašeno od nas). Prema tome, da bismo Bibliju proučavali na pravilan način, moramo je proučavati cijelu. Ustvari, dva dijela Biblije međusobno se nadopunjuju, stapajući se u skladnu cjelinu da bi razrađivali središnju temu.

7. Što je tema Biblije?

7 Možda već godinama odlaziš u crkvu, te si tako već slušao čitanje nekih dijelova Biblije. Ili si možda i sam čitao neke njene dijelove. Znaš li da se kroz cijelu Bibliju, od 1. Mojsijeve do Otkrivenja, provlači zajednička nit? Da, sustavno razrađena tema prožima cijelu Bibliju. Koja je to tema? To je potvrda Božjeg prava da vlada čovječanstvom te ostvarenje putem Kraljevstva onoga što je s puno ljubavi naumio. Kasnije ćemo detaljno razmotriti kako će Bog ispuniti ovaj naum.

8. Što nam Biblija otkriva o Božjoj osobnosti?

8 Pored toga što u glavnim crtama opisuje Božji naum, Biblija otkriva i Božju osobnost. Naprimjer, iz Biblije saznajemo da Bog ima osjećaje te da mu je stalo do toga kakve odluke donosimo (Psalam 78:40, 41; Priče Salamunove 27:11; Ezehijel 33:11). U Psalmu 103:8-14 kaže se: “Milostiv je i dobar Gospodin, spor na gnjev i veoma blag.” On suosjećajno postupa s nama jer se ‘opominje da smo prah’ i da se prilikom smrti u njega vraćamo (1. Mojsijeva 2:7; 3:19). Kakve li divne osobine pokazuje! Nije li to Bog kakvog bi želio obožavati?

9. Na koji nam način Biblija daje jasan uvid u Božja mjerila, i kako nam takva spoznaja može koristiti?

9 Biblija nam daje jasan uvid u Božja mjerila. Ponekad ih jasno formulira u obliku zakona. Međutim, u većini slučajeva ona se odražavaju u načelima koja su vidljiva iz zornih primjera. Bog je neke događaje iz drevne izraelske povijesti dao zapisati za našu korist. Ovi otvoreni izvještaji pokazuju što se događa kad ljudi postupaju u skladu s Božjim naumom te do kakvog žalosnog ishoda dolazi kad rade po svojem (1. Carevima 5:4; 11:4-6; 2. Dnevnika 15:8-15). Takva će stvarna životna iskustva, kad ih budemo čitali, sigurno dirnuti naše srce. Budemo li si zorno predočili zapisane događaje, moći ćemo se poistovjetiti s ljudima o kojima oni govore. Tako možemo izvući korist iz dobrih primjera i izbjeći zamke u koje su upadali grešnici. Međutim, moramo odgovoriti na sljedeće ključno pitanje: Kako možemo biti sigurni da je ono što u Bibliji čitamo stvarno nadahnuo Bog?

MOŽEŠ LI SE POUZDATI U BIBLIJU?

10. (a) Zašto neki misle da je Biblija zastarjela? (b) Što nam 2. Timoteju 3:16, 17 kaže o Bibliji?

10 Možda si primijetio da mnoge knjige koje nude savjete zastarijevaju za samo nekoliko godina. A kako je s Biblijom? Ona je vrlo stara, a otkad su zapisane njene posljednje riječi prošlo je već gotovo 2 000 godina. Zato neki smatraju da nije primjenjiva u ovom našem modernom dobu. No ako je Bibliju nadahnuo Bog, njen bi savjet i usprkos svojoj velikoj starosti uvijek morao biti suvremen. Pismo bi još uvijek trebalo biti “korisno za učenje, za karanje, za popravljanje, za poučavanje u pravdi, da bude savršen čovjek Božij, za svako dobro djelo pripravljen” (2. Timoteju 3:16, 17).

11-13. Zašto možemo reći da je Biblija praktična za naše vrijeme?

11 Detaljno razmatrajući biblijska načela, otkrit ćemo da su ona i danas primjenjiva u istoj mjeri u kojoj su to bila i onda kad su prvi put bila zapisana. Primjerice, u Bibliji se odražava duboko razumijevanje ljudske prirode koje je primjenjivo na svaku generaciju čovječanstva. To se lako može vidjeti u Isusovoj Propovijedi na gori, koja se nalazi u 5. do 7. poglavlju Mateja. Ta je propovijed toliko impresionirala pokojnog indijskog vođu Mohandasa K. Gandhija da je on navodno jednom britanskom državnom službeniku rekao: “Kad bi se vaša zemlja i moja zemlja složile na temelju učenja koja je razložio Krist u ovoj Propovijedi na gori, riješili bismo probleme ne samo naših zemalja nego i one čitavog svijeta.”

12 Nije nikakvo čudo da su ljudi impresionirani Isusovim učenjima! U Propovijedi na gori on nam je pokazao put do istinske sreće. Objasnio je kako rješavati razmirice. Poučio nas je kako da se molimo. Istaknuo je koji je najmudriji stav prema materijalnim potrebama i iznio Zlatno pravilo, kao pravilo za dobre odnose s drugima. U toj propovijedi govorio je i o tome kako prepoznati religiozne prijevare i kako ostvariti sigurnu budućnost.

13 U Propovijedi na gori, a i na svim svojim ostalim stranicama, Biblija nam jasno govori što da činimo i što da izbjegavamo kako bismo poboljšali svoje životne prilike. Njen je savjet toliko praktičan da se jedan pedagog osjetio potaknutim reći: “Premda sam kao srednjoškolski savjetnik stekao i diplomu i magisterij i premda sam pročitao mnogo knjiga o mentalnom zdravlju i psihologiji, otkrio sam da biblijski savjet o tome kako biti uspješan u braku, kako spriječiti mladalačku delinkvenciju te kako steći i zadržati prijatelje, daleko nadmašuje sve ono što sam pročitao i prostudirao na fakultetu.” Osim što je praktična i suvremena, Biblija je i dostojna povjerenja.

TOČNA I VJERODOSTOJNA

14. Iz čega je vidljivo da je Biblija znanstveno točna?

14 Premda Biblija nije znanstveni priručnik, ona je znanstveno točna. Naprimjer, u vrijeme kad je većina ljudi vjerovala da je Zemlja ravna, prorok Izaija nazvao ju je “krugom” (na hebrejskom: chugh, riječju koja ovdje posreduje misao o “kugli”; Izaija 40:22). Zamisao o kuglastoj Zemlji naširoko je prihvaćena tek tisućama godina nakon Izaijinih dana. Osim toga, u Jobu 26:7 — tekstu koji je napisan prije više od 3 000 godina — piše da je Bog “zemlju objesio ni na čem”. Jedan bibličar kaže: “Kako je Job znao, astronomskim putem objelodanjenu, istinu da Zemlja lebdi u praznom prostoru, pitanje je koje ne mogu lako riješiti oni koji niječu nadahnuće Svetog pisma.”

15. Kako biblijski stil izvještavanja jača naše povjerenje u Bibliju?

15 I biblijski stil izvještavanja jača naše povjerenje u ovu drevnu knjigu. Za razliku od mitova, događaji spomenuti u Bibliji vezani su za točno određene ljude i za točno određeno vrijeme (1. Carevima 14:25; Izaija 36:1; Luka 3:1, 2). I dok su drevni povjesničari gotovo uvijek preuveličavali pobjede svojih vladara i skrivali njihove poraze i pogreške, biblijski su pisci bili otvoreni i pošteni — čak i onda kad se radilo o njihovim vlastitim ozbiljnim grijesima (4. Mojsijeva 20:7-13; 2. Samuelova 12:7-14; 24:10).

PROROČANSKA KNJIGA

16. Što predstavlja najsnažniji dokaz da je Bibliju nadahnuo Bog?

16 Ispunjena proročanstva predstavljaju nepobitan dokaz da je Bibliju nadahnuo Bog. Biblija sadrži mnoga proročanstva koja su se ispunila do u pojedinosti. Očito je da ljudi sami po sebi ne mogu biti odgovorni za to. A što onda stoji iza tih proročanstava? Sama Biblija kaže da “nikad proroštvo ne bi od čovječije volje, nego naučeni od svetoga Duha [to jest, Božje djelujuće sile] govoriše sveti Božiji ljudi” (2. Petrova 1:21). Razmotri neke primjere:

17. Kojim je proročanstvima bio pretkazan pad Babilona, i kako su se ona ispunila?

17 Pad Babilona. I Izaija i Jeremija su pretkazali da će Babilon pasti pred Medijcima i Perzijancima. Značajno je da je Izaijino proročanstvo o ovom događaju zabilježeno otprilike 200 godina prije nego je Babilon bio osvojen! Sljedeći aspekti tog proročanstva danas su dobro povijesno dokumentirani: isušivanje Eufrata skretanjem njegovih voda u umjetno jezero (Izaija 44:27; Jeremija 50:38); riječna vrata Babilona neosigurana uslijed nemarnosti (Izaija 45:1); osvajanje od strane vladara imenom Kir (Izaija 44:28).

18. Kako se biblijsko proročanstvo ispunilo na usponu i padu ‘cara Grčke’?

18 Uspon i pad ‘cara Grčke’. U jednoj je viziji Danijel vidio jarca koji udara ovna i lomi mu oba roga. Zatim je slomljen jarčev veliki rog a na njegovom su mjestu izrasla četiri roga (Danijel 8:1-8). Danijelu je to bilo objašnjeno: “Ovan što si ga vidio, koji ima dva roga, to su carevi Medski i Persijski. A runjavi je jarac car Grčki; i veliki rog što mu bješe medju očima, to je prvi car. A što se on slomi, i mjesto njega narastoše četiri, to su četiri carstva, koja će nastati iz toga naroda, ali ne s njegovom silom” (Danijel 8:20-22). U skladu s ovim proročanstvom, otprilike dva stoljeća kasnije ‘car Grčke’, Aleksandar Veliki, porazio je dvorogo Medo-Perzijsko Carstvo. Aleksandar je umro 323. pr. n. e. i naposljetku su ga naslijedila četvorica od njegovih generala. Međutim, nijedno od tih novonastalih kraljevstava nije po snazi bilo ravno Aleksandrovom carstvu.

19. Koja su se proročanstva ispunila na Isusu Kristu?

19 Život Isusa Krista. Hebrejska pisma sadrže stotine proročanstava koja su se ispunila Isusovim rođenjem, službom, smrću i uskrsnućem. Naprimjer, Mihej je preko 700 godina unaprijed prorekao da će se Mesija, ili Krist, roditi u Betlehemu (Mihej 5:2; Luka 2:4-7). Mihejev suvremenik Izaija prorekao je da će ljudi Mesiju udarati i pljuvati (Izaija 50:6; Matej 26:67). Pet stotina godina unaprijed, Zaharija je prorekao da će Mesija biti izdan za 30 srebrnjaka (Zaharija 11:12; Matej 26:15). Više od tisuću godina prije samog događaja, David je prorekao okolnosti koje su pratile smrt Mesije Isusa (Psalam 22:7, 8, 18; Matej 27:35, 39-43). A oko pet stoljeća unaprijed, Danijelovo je proročanstvo otkrilo kad će se Mesija pojaviti, koliko će trajati njegova služba i kad će biti ubijen (Danijel 9:24-27). Ovo su samo neka od proročanstava ispunjenih na Isusu Kristu. Bit će korisno da kasnije o njemu pročitaš mnogo više.

20. Kakvo nam pouzdanje trebaju uliti savršeno točno ispunjena biblijska proročanstva?

20 Već su se ispunila i mnoga druga dalekosežna biblijska proročanstva. ‘No’, mogao bi pitati, ‘kakve to veze ima s mojim životom?’ Pa, ako ti je netko godinama govorio istinu, bi li iznenada posumnjao u njega kad ti kaže nešto novo? Ne bi! Bog je govorio istinu kroz cijelu Bibliju. Ne bi li to kod tebe trebalo izgraditi pouzdanje u ono što Biblija obećava, primjerice u njena proročanstva o dolazećem zemaljskom raju? Doista, i mi možemo imati povjerenje poput Pavla, jednog od Isusovih učenika iz prvog stoljeća, koji je napisao da ‘Bog nikad ne laže’ (Titu 1:2, St). Usto, kad čitamo Pisma i kad primjenjujemo njihove savjete, pokazujemo mudrost koju ljudi ne mogu steći sami po sebi, jer je Biblija knjiga koja otkriva spoznaju o Bogu, spoznaju što vodi do vječnog života.

‘RAZVIJ ČEŽNJU’ ZA SPOZNAJOM O BOGU

21. Što bi trebao učiniti ako ti se bude činilo da se nećeš moći pridržavati određenih stvari koje učiš iz Biblije?

21 Dok budeš proučavao Bibliju, vjerojatno ćeš naučiti nešto što se razlikuje od onog čemu si bio poučavan u prošlosti. Možda ćeš čak ustanoviti da se neki od tvojih omiljenih vjerskih običaja ne dopadaju Bogu. Naučit ćeš da su Božja mjerila za ispravno i pogrešno daleko viša od mjerila uobičajenih u ovom popustljivom svijetu. Isprva ti se može činiti da se nećeš moći pridržavati svega toga. No budi strpljiv! Temeljito istraži Pisma kako bi pronašao spoznaju o Bogu. Budi spreman na to da će biblijski savjeti možda od tebe zahtijevati da promijeniš svoj način razmišljanja i postupanja.

22. Zašto proučavaš Bibliju, i kako možeš drugima pomoći da to shvate?

22 Možda će ti se prijatelji i rođaci u najboljoj namjeri usprotiviti zato što proučavaš Bibliju, no Isus je rekao: “Kojigod prizna mene pred ljudima, priznaću i ja njega pred ocem svojijem koji je na nebesima. A ko se odreče mene pred ljudima, odreći ću se i ja njega pred ocem svojijem koji je na nebesima” (Matej 10:32, 33). Možda će se neki od njih pobojati da se ne upleteš u neki kult ili da ne postaneš fanatikom. Međutim, ti zapravo samo nastojiš steći točnu spoznaju o Bogu i o njegovoj istini (1. Timoteju 2:3, 4). Da bi drugima pomogao to razumjeti, budi razuman, a ne sklon prepirci kad im budeš govorio o onome što učiš (Filipljanima 4:5). Ne zaboravi da su mnogi ‘dobiveni bez riječi’ onda kad vide dokaze toga da biblijska spoznaja uistinu koristi ljudima (1. Petrova 3:1, 2).

23. Kako možeš ‘razviti čežnju’ za spoznajom o Bogu?

23 Biblija nas potiče: “Kao novorođena djeca, razvijte čežnju za nepatvorenim mlijekom koje pripada riječi” (1. Petrova 2:2, NW). Novorođenče ovisi o hrani koju dobiva od svoje majke i dok se god ne udovolji ovoj njegovoj potrebi ono ostaje uporno. Slično tome, mi smo ovisni o spoznaji koja dolazi od Boga. ‘Razvij čežnju’ za njegovom Riječi, time da nastaviš sa svojim proučavanjem. Doista, postavi si cilj da svakodnevno čitaš Bibliju (Psalam 1:1-3). To će ti donijeti bogate blagoslove, jer se u Psalmu 19:11 o Božjim zakonima kaže: “Ko ih drži ima veliku platu.”

^ odl. 5 Kratica pr. n. e. znači “prije naše ere”, što je točnije negoli pr. Kr. (“prije Krista”). Kratica n. e. znači “naše ere”, za što se ponekad upotrebljava posl. Kr., sa značenjem “poslije Krista”.