1. Što znanstvenici ne mogu objasniti u pogledu ljudskog života?

ZNANSTVENICI ne znaju zašto ljudi stare i umiru. Kako se čini, naše bi se stanice trebale obnavljati neprestano a živjeti bismo trebali vječno. Knjiga Hyojun Soshikigaku (Opća histologija) kaže: “Velika je tajna na koji je način starenje stanica povezano sa starenjem i smrću pojedinca.” Mnogi znanstvenici smatraju da je to što je životni vijek ograničen “prirodno i urođeno”. Misliš li da su u pravu?

2. Što su neki činili zato što život tako brzo prolazi?

² Ljudi su oduvijek čeznuli za dugovječnošću a pokušavali su postići čak i besmrtnost. Od četvrtog stoljeća pr. n. e. pažnju kineskog plemstva počeli su privlačiti preparati koji su svojim sastavom navodno omogućavali besmrtnost. Neki su kasniji kineski carevi isprobali takozvane životne eliksire — pripravljene od žive — i umrli su! U cijelom svijetu ljudi vjeruju da smrt nije kraj njihova postojanja. Budisti, hindusi, muslimani i drugi živo se nadaju životu nakon smrti. Mnogi vjernici crkava kršćanstva razmišljaju o zagrobnom životu u nebeskom blaženstvu.

3. (a) Zašto ljudi čeznu za vječnim životom? (b) Na koja pitanja o smrti treba odgovoriti?

³ Razmišljanja o sretnom životu nakon smrti odražavaju čežnju za vječnim životom. O pojmu vječnosti, koji je Bog usadio u nas, Biblija kaže sljedeće: “Čak im  je i nedogledno vrijeme stavio u srce” (Propovjednik 3:11, NW). Kad je stvorio prve ljude, stavio im je u izgled vječni život na Zemlji (1. Mojsijeva 2:16, 17). A zašto onda ljudi umiru? Kako se smrt pojavila? Spoznaja o Bogu rasvjetljuje ova pitanja (Psalam 119:105).

4. Kako je Isus identificirao zločinca odgovornog za ljudsku smrt?

⁴ Zločinac pokušava za sobom zamesti tragove. Tako je bilo i s onim koji je odgovoran za zločin što je doveo do smrti milijardi ljudi. Svojim je trikovima ljudsku smrt zaodjenuo tajnovitošću. Isus Krist je identificirao tog zločinca kad je onima koji su Ga željeli ubiti rekao: “Vaš je otac djavo; i slasti oca svojega hoćete činiti: on je krvnik ljudski od početka, i ne stoji na istini; jer nema istine u njemu; kad govori laž, svoje govori: jer je laža i otac laži” (Ivan 8:31, 40, 44).

5. (a) Otkuda potječe onaj tko je postao Sotonom Đavlom? (b) Što znače riječi “Sotona” i ‘Đavo’?

⁵ Da, Đavo je zloban “krvnik ljudski”. Biblija otkriva da je on stvarna osoba, a ne samo zlo u nečijem srcu (Matej 4:1-11). Premda je bio stvoren kao pravedan anđeo, ‘nije stajao uz istinu’. Kako li je prikladno da je nazvan Sotonom Đavlom! (Otkrivenje 12:9). Ime “Sotona”, ili “protivnik”, dobio je zato što se suprotstavljao i protivio Jehovi Bogu. Taj se zločinac zove i ‘Đavo’, što znači “klevetnik”, jer je hulio na Boga, krivo ga prikazujući.

6. Zašto se Sotona pobunio protiv Boga?

⁶ Što je Sotonu potaknulo na pobunu protiv Boga? Pohlepa. On je u svojoj pohlepi žudio za time da ljudi umjesto Jehove obožavaju njega. Đavo nije odagnao želju da postane predmetom takvog obožavanja, koje je s pravom pripadalo jedino Stvoritelju. (Usporedi Ezehijel 28:12-19.)  Umjesto toga, taj anđeo koji je postao Sotonom pothranjivao je ovu pohlepnu želju sve dok ona nije postala plodna i dok nije rodila grijeh (Jakov 1:14, 15).

7. (a) Što uzrokuje ljudsku smrt? (b) Što je grijeh?

⁷ Identificirali smo krivca čiji je zločinački čin doveo do smrti ljudi. No što je konkretno uzrok ljudske smrti? Biblija kaže: “Žalac koji uzrokuje smrt jest grijeh” (1. Korinćanima 15:56, NW). A što je grijeh? Da bismo razumjeli tu riječ, razmotrimo njeno značenje u izvornim jezicima Biblije. Hebrejski i grčki glagoli koji se obično prevode “zgriješiti” znače “promašiti” u smislu promašiti cilj ili ne dostići odredište. Koji cilj svi mi promašujemo? Cilj savršene poslušnosti Bogu. A kako se grijeh pojavio?

8. Kako je Sotona pokušao navesti ljude da ga obožavaju?

⁸ Sotona je pažljivo isplanirao zavjeru koja mu je po njegovoj zamisli trebala omogućiti da zavlada svim ljudima i da postane predmet njihova obožavanja. Odlučio je navesti prvi ljudski par, Adama i Evu, da se ogriješe o Boga. Jehova je našim praroditeljima pružio spoznaju koja ih je trebala dovesti do vječnog života. Znali su da je njihov Stvoritelj dobar, jer smjestio ih je u predivan edenski vrt. Osobito je Adam osjetio dobrotu svog nebeskog Oca, Boga, kad mu je on dao predivnu ženu kao pomoćnicu (1. Mojsijeva 1:26, 29; 2:7-9, 18-23). Daljnji život prvog ljudskog para ovisio je o poslušnosti Bogu.

9. Koju je zapovijed Bog dao prvom čovjeku, i zašto je ona bila razumna?

⁹ Bog je zapovjedio Adamu: “Jedi slobodno sa svakoga drveta u vrtu; ali s drveta od znanja dobra i zla, s njega ne jedi: jer u koji dan okusiš s njega, umrijećeš”  (1. Mojsijeva 2:16, 17). Jehova Bog je kao Stvoritelj imao pravo postaviti moralna mjerila i definirati što je za njegova stvorenja dobro a što je zlo. Njegova je zapovijed bila razumna jer su Adam i Eva mogli slobodno jesti plodove svih drugih stabala u vrtu. Umjesto da ponosno postave svoja vlastita moralna mjerila, mogli su pokazati cijenjenje prema Jehovinom pravednom vladanju time da budu poslušni ovom zakonu.

10. (a) Kako je Sotona pristupio ljudima da bi ih privukao na svoju stranu? (b) Koje je motive Sotona pripisao Jehovi? (c) Što ti misliš o Sotoninom napadu na Boga?

¹⁰ Đavo je skovao plan kako da prve ljude odvrati od Boga. Da bi ih namamio na svoju stranu, Sotona je lagao. Posluživši se zmijom onako kako se trbuhozborac služi lutkom, Đavo je upitao Evu: “Je li istina da je Bog kazao da ne jedete sa svakoga drveta u vrtu?” Kad je Eva spomenula Božju zapovijed, Sotona je rekao: “Nećete vi umrijeti.” Zatim je Jehovi pripisao loše motive, rekavši: “Zna Bog da će vam se u onaj dan kad okusite s njega otvoriti oči, pa ćete postati kao bogovi i znati što je dobro što li zlo” (1. Mojsijeva 3:1-5). Đavo je time na neizravan način rekao da im Bog uskraćuje nešto dobro. Kakav klevetnički nasrtaj na istinitog i punog ljubavi nebeskog Oca, Jehovu!

11. Kako su Adam i Eva postali Sotoninim ortacima?

¹¹ Eva je ponovo pogledala drvo, a njegov je plod sada izgledao posebno privlačno. Stoga je uzela plod i okusila ga. Kasnije joj se suprug svojevoljno pridružio u ovom grešnom činu neposlušnosti Bogu (1. Mojsijeva 3:6). Premda je prevarena bila Eva, i ona i Adam podržali su Sotoninu spletku kojom se on želio dokopati vlasti nad ljudskim rodom. Ustvari, postali su njegovi ortaci (Rimljanima 6:16; 1. Timoteju 2:14).

12. Kakve su bile posljedice pobune ljudi protiv Boga?

 ¹² Adam i Eva morali su se suočiti s posljedicama svojih djela. Oni nisu postali poput Boga, nisu dobili posebnu spoznaju. Umjesto toga, posramili su se i sakrili. Jehova je Adama pozvao da položi račun i izrekao sljedeću presudu: “Sa znojem lica svojega ješćeš hljeb, dokle se ne vratiš u zemlju od koje si uzet; jer si prah, i u prah ćeš se vratiti” (1. Mojsijeva 3:19). “U koji dan” su naši praroditelji jeli s drveta spoznaje dobra i zla, u taj ih je dan Bog osudio i oni su u njegovim očima umrli. A zatim su bili izgnani iz Raja i počeo je proces njihovog tjelesnog umiranja.

13. Kako se grijeh proširio na cijeli ljudski rod?

¹³ Sotona je očito uspio ostvariti svoj plan da postane predmetom ljudskog obožavanja. A ipak svoje obožavatelje nije mogao održati na životu. Kad je grijeh počeo djelovati u prvom ljudskom paru, on više nije mogao na svoje potomstvo prenijeti savršenstvo. Poput natpisa uklesanog u kamen, grijeh se duboko urezao u gene naših praroditelja. Zato su oni mogli stvoriti samo nesavršeno potomstvo. Budući da su sva djeca Adama i Eve bila začeta nakon što su oni zgriješili, njihovo je potomstvo naslijedilo grijeh i smrt (Psalam 51:5; Rimljanima 5:12).

14. (a) S kime bismo mogli usporediti one koji niječu svoju grešnost? (b) Kako su Izraelci postali svjesnima svoje grešnosti?

¹⁴ Međutim, danas mnogi sebe smatraju bezgrešnima. U nekim je dijelovima svijeta pojam naslijeđenog grijeha uglavnom nepoznat. No to nije dokaz da grijeh ne postoji. Zamislimo dječačića koji se uprljao po licu a ipak tvrdi da je čist. Jedini način da se razuvjeri jest da se pogleda u ogledalo. Drevni su Izraelci bili poput takvog dječačića onda kad su preko Božjeg proroka  Mojsija primili Božji zakon. Zakon je jasno pokazao da grijeh postoji. “Ja grijeha ne poznah osim kroz zakon”, objašnjava apostol Pavao (Rimljanima 7:7-12). Poput dječačića koji se gleda u ogledalu, Izraelci su, gledajući se u svjetlu Zakona, mogli vidjeti da su nečisti u Jehovinim očima.

15. Što otkrivamo gledajući u ogledalo Božje riječi?

¹⁵ Gledajući u ogledalo Božje riječi i zapažajući njena mjerila, možemo vidjeti da smo nesavršeni (Jakov 1:23-25). Naprimjer, razmotri ono što je Isus Krist svojim učenicima rekao o ljubavi prema Bogu i bližnjem, kako je to zabilježeno u Mateju 22:37-40. Kako li često ljudi promašuju cilj u tim pogledima! Mnoge ni najmanje ne muči savjest zbog toga što ne pokazuju ljubav prema Bogu i svojim bližnjima (Luka 10:29-37).

16. Što možemo činiti da ne postanemo žrtvom Sotoninih spletki, i zašto je to teško?

¹⁶ Sotona nas nastoji navesti na namjerno griješenje (1. Ivanova 3:8). Možemo li išta učiniti da ne postanemo žrtvom njegovih spletki? Možemo, no u tom slučaju moramo suzbijati naginjanja prema namjernom grijehu. To nije lako jer je naša urođena sklonost prema grijehu veoma jaka (Efežanima 2:3). Pavao je morao voditi pravu bitku. Zašto? Zato što je grijeh živio u njemu. Želimo li dobiti Božje odobravanje, i mi moramo suzbijati svoje grešne sklonosti (Rimljanima 7:14-24; 2. Korinćanima 5:10).

17. Što nam dodatno otežava borbu protiv svojih grešnih sklonosti?

¹⁷ Budući da Sotona neprestano traži prilike kako bi nas namamio na kršenje Božjih zakona, naša borba protiv grijeha nije laka (1. Petrova 5:8). Potaknut brigom za sukršćane, Pavao je rekao: “Ali se bojim da se  slučajno ne bi, kao što je zmija zavela Evu svojim lukavstvom, vaše misli pokvarile te se udaljile od Kristu dužne iskrenosti i čistoće” (2. Korinćanima 11:3, St). Sotona danas koristi sličnu taktiku. On pokušava posijati sjeme sumnje u Jehovinu dobrotu i u korisnost slušanja Božjih zapovijedi. Đavo pokušava iskoristiti naše naslijeđene grešne sklonosti i navesti nas da svoj život ispunimo ponosom, pohlepom, mržnjom i predrasudama.

18. Kako Sotona koristi svijet da bi promicao grijeh?

¹⁸ Jedan od lukavih izuma koje Đavo koristi protiv nas jest svijet, koji leži u njegovoj vlasti (1. Ivanova 5:19, St). Ako nismo oprezni, pokvareni i nepošteni ljudi iz svijeta oko nas svojim će nas pritiskom navesti na grešno postupanje kojim se krše Božja moralna mjerila (1. Petrova 4:3-5). Mnogi ignoriraju Božje zakone i čak zatomljuju grižnju svoje savjesti, uslijed čega savjest naposljetku otupi (Rimljanima 2:14, 15; 1. Timoteju 4:1, 2). Neki malo-pomalo prihvaćaju postupke koje im ranije nije odobravala čak ni njihova nesavršena savjest (Rimljanima 1:24-32; Efežanima 4:17-19).

19. Zašto nije dovoljno živjeti čistim životom?

¹⁹ Živjeti u ovom svijetu čistim životom pravi je podvig. Međutim, da bismo se dopali svom Stvoritelju, moramo udovoljiti još nekim zahtjevima. Moramo imati vjeru u Boga i osjećati odgovornost prema njemu (Jevrejima 11:6). “Jer koji zna dobro činiti i ne čini, grijeh mu je”, napisao je učenik Jakov (Jakov 4:17). Da, hotimično ignoriranje Boga i njegovih zapovijedi samo je po sebi oblik grijeha.

20. Kako Sotona može pokušavati spriječiti te da činiš ono što je ispravno, no što će ti pomoći da se odupreš takvim pritiscima?

²⁰ Sotona će se vrlo vjerojatno pobrinuti da naiđeš na protivljenje zato što putem proučavanja Biblije  stječeš spoznaju o Bogu. Iskreno se nadamo da uslijed takvih pritisaka nećeš prestati činiti ono što je ispravno (Ivan 16:2). Premda su mnogi knezovi povjerovali u Isusa u vrijeme njegove službe, nisu ga javno priznali jer su se bojali da ih okolina ne odbaci (Ivan 12:42, 43). Sotona nemilosrdno pokušava zaplašiti svakoga tko teži za spoznajom o Bogu. Bilo kako bilo, uvijek se s cijenjenjem podsjećaj na divne stvari koje je Jehova učinio. Možda ćeš čak i protivnicima pomoći da steknu to isto cijenjenje.

21. Kako možemo nadvladati svijet i svoje vlastite grešne sklonosti?

²¹ Dok smo god nesavršeni, griješit ćemo (1. Ivanova 1:8). Ipak, na raspolaganju nam je pomoć dok se borimo u toj bici. Da, mi možemo pobijediti u bici protiv zloga, Sotone Đavla (Rimljanima 5:21). Pri kraju svoje zemaljske službe, Isus je sljedećim riječima ohrabrio svoje sljedbenike: “U svijetu ćete imati nevolju; ali ne bojte se, jer ja nadvladah svijet” (Ivan 16:33). Čak i nesavršeni ljudi mogu uz Božju pomoć pobijediti svijet. Sotona nema vlast nad onima koji mu se protive i koji se ‘pokoravaju Bogu’ (Jakov 4:7; 1. Ivanova 5:18). Kao što ćemo vidjeti, Bog nam je otvorio izlaz iz robovanja grijehu i smrti.