1. O čemu govori knjiga o Esteri?

OVO je priča o perzijskom kralju Ahasveru (neki smatraju da je to bio Kserkso I), koji je svoju neposlušnu ženu Vašti zamijenio Židovkom Esterom, Mordokajevom sestričnom. Agagovac Haman skovao je zavjeru da pogubi Mordokaja i pobije sve Židove, no bio je obješen na stup koji je sam dao načiniti. Mordokaj je postao najviši državni službenik, a Židovi su bili spašeni. To je u glavnim crtama sadržaj knjige o Esteri.

2. (a) Zašto neki dovode u pitanje nadahnutost knjige o Esteri? (b) U kojem se obliku pojavljuje Božje ime u ovoj knjizi?

² Naravno, ima onih koji smatraju da knjiga o Esteri nije ni nadahnuta ni korisna, nego da se radi samo o jednoj lijepoj legendi. Svoje tvrdnje temelje na činjenici da se u knjizi ne spominje Božje ime. Iako je točno da se Bog ne spominje izravno, izgleda da se u hebrejskom tekstu mogu naći četiri različita mjesta gdje je tetragram napisan u obliku akrostiha, što znači da početna slova četiri riječi u nizu daju tetragram JHVH (hebrejski: יהוה), ili Jehova. Tim početnim slovima pridaje se posebna važnost u najmanje tri drevna hebrejska rukopisa, a u masori su označena crvenom bojom. Osim toga, izgleda da se u Esteri 7:5 pojavljuje akrostih Božjih riječi: “Postat ću.” (Vidi bilješke za Esteru 1:20; 5:4, 13; 7:5, 7 u izdanju Novi svijet — s bilješkama i dodacima, nije objavljeno na hrvatskom.)

3. (a) Koji događaji pokazuju da su se Mordokaj i Estera uzdali u Boga te mu se molili i u kojim se događajima može prepoznati Božje vodstvo?

³ U cijeloj se knjizi jasno vidi da je Mordokaj uvažavao Jehovin zakon i držao ga se. Nije se htio pokloniti čovjeku koji je po svoj prilici bio Amalečanin, jer je Bog osudio Amalečane na istrebljenje (Est. 3:1, 5; 5. Mojs. 25:19; 1. Sam. 15:3). Mordokajeve riječi iz Estere 4:14 ukazuju  na to da je očekivao izbavljenje od Jehove i da je vjerovao kako Jehova vodi cijeli tijek događaja. Tri dana prije nego što je otišla kralju, Estera je postila zajedno s drugim Židovima, pokazujući time da se uzda u Boga (4:16). Božje vodstvo može se prepoznati u tome što je Estera stekla naklonost Hegaja, čuvara žena, i što kralj jedne noći nije mogao spavati pa je tražio da mu se čitaju službeni spisi iz kojih je saznao da Mordokaj nije bio nagrađen zbog dobrog djela koje je učinio (Est. 2:8, 9; 6:1-3; usporedi Mudre izreke 21:1). Poziv upućen Židovima “da trebaju postiti i moliti se Bogu za pomoć” jasno naglašava važnost molitve (Est. 9:31).

4. Što potvrđuje da je knjiga o Esteri vjerodostojna i istinita?

⁴ Mnoge činjenice dokazuju da je ovaj izvještaj nadahnut od Boga i vjerodostojan. Židovi su prihvatili ovu knjigu i nazvali je jednostavno Megila, što znači “svitak”. Među nadahnute knjige hebrejskog dijela Biblije vjerojatno ju je uvrstio Ezra, koji to sigurno ne bi učinio da se radilo o izmišljenoj priči. Židovi sve do danas slave blagdan Purim, što znači “ždrijebovi”, prisjećajući se tako velikog izbavljenja koje se dogodilo u Esterino vrijeme. Knjiga vjerodostojno opisuje perzijske društvene prilike i običaje, a njen sadržaj odgovara poznatim povijesnim činjenicama i arheološkim otkrićima. Naprimjer, knjiga o Esteri točno opisuje kako su Perzijanci iskazivali čast ljudima (6:8). Arheološke iskopine potvrđuju da je opis kraljeve palače koji nalazimo u knjizi o Esteri točan do u najsitnije pojedinosti * (5:1, 2).

5. Koji precizni podaci idu u prilog vjerodostojnosti knjige i u koje se razdoblje uklapa s obzirom na jezik?

⁵ I unutar same knjige može se primijetiti da su izneseni podaci vrlo precizni — točno se navode imena dvorskih dužnosnika i slugu, čak se poimence spominje i deset Hamanovih sinova. Mordokajevo i Esterino porijeklo prati se sve do Kiša iz Benjaminovog plemena (2:5-7). U knjizi se ukazuje na perzijske državne spise (2:23; 6:1; 10:2). Knjiga je pisana kasnim hebrejskim jezikom, uz dodatak mnogih perzijskih i aramejskih riječi i izraza. Stil pisanja sličan je onom u Ljetopisima, Ezri i Nehemiji, pa se tako sasvim uklapa u razdoblje u kojem je bila napisana.

6. (a) Kada su se odigrali događaji opisani u knjizi o Esteri? (b) Što dokazi govore o piscu te mjestu i vremenu pisanja?

⁶ Smatra se da su se događaji opisani u knjizi o Esteri odigrali u vrijeme kad je moćno Perzijsko Carstvo bilo na vrhuncu svoje moći i da obuhvaćaju razdoblje od 18 godina tijekom kraljevanja Ahasvera (Kserksa I). Razni grčki, perzijski i babilonski izvori potvrđuju da se radi o razdoblju koje je trajalo sve do otprilike 475. pr. n. e. * Knjigu je vjerojatno napisao Mordokaj, koji je bio svjedok tih događaja i koji je jedan od glavnih likova u knjizi. Budući da su događaji opisani vrlo detaljno i iscrpno, može se zaključiti da je pisac osobno proživio te događaje u palači u Šušanu. * Premda se Mordokaj ne spominje ni u jednoj drugoj knjizi Biblije, nema sumnje u to da je on stvarna povijesna ličnost. Zanimljivo je da je pronađen jedan nedatirani tekst pisan klinastim pismom za koji je njemački asiriolog Arthur Ungnad smatrao da govori o osobi po imenu Mardukâ (Mordokaj?), visokom dvorskom službeniku u Suzi (Šušanu) za vrijeme kraljevanja Kserksa I. * Mordokaj je najvjerojatnije završio knjigu o Esteri baš u Šušanu odmah nakon što su se odigrali opisani događaji, odnosno otprilike 475. pr. n. e.

7. Kakav je problem nastao na Ahasverovoj gozbi i što je on zbog toga poduzeo?

⁷ Kraljica Vašti svrgnuta s položaja (1:1-22). Bila je treća godina Ahasverova kraljevanja. On je priredio raskošnu gozbu za sve dužnosnike u svom carstvu i 180 dana pokazivao im je bogatstvo i slavu svog kraljevstva. Potom je održana veličanstvena sedmodnevna gozba za sav narod u Šušanu. Istovremeno je kraljica Vašti priredila gozbu za žene. Kralj se hvalio svojim bogatstvom i slavom, a kad je već bio veseo od vina, pozvao je Vašti kako bi narodu i knezovima pokazao njenu ljepotu. No Vašti se nije odazvala na poziv. Dvorski su dužnosnici objasnili Ahasveru da bi se zbog tog lošeg primjera mogao osramotiti u cijelom carstvu, pa je on po njihovom savjetu svrgnuo Vašti s položaja kraljice i razaslao pisma u kojima se od svih žena zahtijevalo da ‘iskazuju poštovanje svojim muževima’ i da svaki muž “bude gospodar u svome domu” (1:20, 22).

8. (a) Kako je Estera postala kraljica? (b) Koju je urotu razotkrio Mordokaj i gdje je taj događaj bio zapisan?

⁸ Estera postaje kraljica (2:1-23). Kralj je potom naredio svojim slugama da u svih 127 pokrajina u carstvu potraže najljepše djevice i dovedu ih u Šušan, gdje će se uljepšavati prije nego  što iziđu pred kralja. Među izabranim djevojkama bila je i Estera. Ona je bila Židovka bez roditelja, “lijepa stasa i lijepa lica”, koju je odgajao njen bratić Mordokaj, dužnosnik u Šušanu (2:7). Esterino židovsko ime Hadasa znači “mirta”. Ona se svidjela Hegaju, čuvaru žena, i on joj je posvetio posebnu pažnju. Nitko nije znao da je Židovka jer joj je Mordokaj rekao da o tome ne govori. Djevojke su redom dolazile pred kralja. On je izabrao Esteru za svoju novu kraljicu i priredio gozbu kako bi se proslavila njena krunidba. Ubrzo nakon toga Mordokaj je čuo da neki sluge spremaju urotu kako bi ubili kralja, pa je rekao Esteri da to javi kralju “u Mordokajevo ime” (2:22). Urota je bila razotkrivena, urotnici obješeni, a cijeli je događaj bio zapisan u kraljevske ljetopise.

9. Kako je Mordokaj razgnjevio Hamana i kakav je proglas protiv Židova kasnije izdao kralj na Hamanov nagovor?

⁹ Hamanova urota (3:1–5:14). Prošle su otprilike četiri godine. Haman, koji je vjerojatno bio potomak amalečkog kralja Agaga kojeg je bio pogubio Samuel, postao je najviši državni službenik u carstvu (1. Sam. 15:33). Kralj ga je uzvisio i zapovjedio je svim svojim slugama koji su bili na kraljevim vratima da se klanjaju Hamanu. To je vrijedilo i za Mordokaja. No on to nije htio učiniti, a kraljevim je slugama rekao da je Židov. (Usporedi 2. Mojsijevu 17:14, 16.) Haman je bio gnjevan. Kad je saznao da je Mordokaj Židov, smatrao je to odličnom prilikom da se jednom zauvijek riješi i Mordokaja i svih Židova. Pred Hamanom se bacao ždrijeb (pur) kako bi se odredio dan pogodan da se istrijebe Židovi. Haman je iskoristio kraljevu naklonost i optužio Židove da se ne drže zakona, te je tražio da se izda pismeni nalog za njihovo istrebljenje. Priložio je 10 000 talenata srebra (prema današnjim vrijednostima otprilike 55 000 000 eura) kako bi financirao taj pokolj. Kralj je pristao na to, pa su cijelim carstvom bili razaslani pismeni nalozi zapečaćeni kraljevim prstenom. Trinaesti dan mjeseca adara bio je određen da se sprovede genocid nad Židovima.

10. Kako su Mordokaj i Estera pokazali da se uzdaju u Jehovinu moć?

¹⁰ Saznavši za taj zakon, Mordokaj i svi Židovi tugovali su obučeni u kostrijet (koža nekih životinja oštre dlake, obično koze) i posuti pepelom. Židovi su “postili (...), plakali i naricali” (Est. 4:3). Kad je Estera čula od Mordokaja kakva je nesreća zadesila Židove, isprva je oklijevala zauzeti se za njih. Naime, ako bi netko nepozvan došao pred kralja, mogao je biti kažnjen smrću. No Mordokaj je rekao Esteri da će “izbavljenje doći (...) Židovima s druge strane” ako im ona ne bude htjela pomoći, a ona će u svakom slučaju poginuti. Tako je pokazao da se uzda u Jehovinu moć. Osim toga, rekao je Esteri da je možda postala kraljica “upravo zbog časa kao što je ovaj” (4:14). Uvidjevši to, Estera je pristala dovesti u opasnost svoj život, a svi Židovi u Šušanu tri su dana postili s njom.

11. Kako je Estera iskoristila kraljevu milost, no što je Haman namjeravao učiniti s Mordokajem?

¹¹ Estera je obukla svoju kraljevsku odjeću i došla pred kralja. Kralj joj se smilovao i pružio prema njoj zlatno žezlo, poštedjevši joj tako život. Estera je tada pozvala kralja i Hamana na gozbu. Za vrijeme gozbe kralj ju je upitao što želi i obećao je da će joj ispuniti svaku želju, “ako je i do polovine kraljevstva”. No ona ih je obojicu pozvala na još jednu gozbu koja se trebala održati sljedećeg dana (5:6). Haman je otišao sav radostan. Međutim, na kraljevim je vratima vidio Mordokaja. Ni ovaj put Mordokaj mu nije iskazao čast niti je drhtao pred njim. Hamanova se radost pretvorila u gnjev. Njegova žena i prijatelji savjetovali su mu da načini stup visok 50 lakata (22,3 metra) i da pribavi od kralja nalog da Mordokaj bude obješen na njega. Haman je odmah dao načiniti stup.

12. Koji su događaji doveli do toga da je Ahasver iskazao čast Mordokaju, a ponizio Hamana?

¹² Dolazi do obrata (6:1–7:10). Te noći kralj nije mogao spavati. Zapovjedio je da mu sluge donesu knjigu sa zapisima ranijih događaja i čitaju mu je. Tako je utvrdio da nije nagradio Mordokaja, koji mu je spasio život. Nešto kasnije kralj je upitao tko je ušao u dvorište. Bio je to Haman, koji je došao tražiti od kralja nalog da pogubi Mordokaja. Kralj je upitao Hamana kako bi trebalo iskazati čast čovjeku koji je kralju po volji. Misleći da kralj govori o njemu, Haman je počeo velikodušno nabrajati što bi se trebalo učiniti tom čovjeku. No kralj mu je zapovjedio: “Učini tako Židovu Mordokaju” (6:10). Haman nije imao izbora — obukao je Mordokaja u sjajnu kraljevsku odjeću, posjeo ga na kraljevog konja i proveo ga po gradskom trgu, javno ga hvaleći. Ponižen i tužan, Haman je žurno otišao kući. Njegova žena i prijatelji nisu ga mogli utješiti. Bio je osuđen na propast.

13. Što je Estera rekla na gozbi i kakve je to posljedice imalo po Hamana?

¹³ Došlo je vrijeme da Haman prisustvuje gozbi s kraljem i Esterom. Kraljica je rekla da su ona i njen narod prodani, kako bi bili zatrti. Tko se usudio počiniti takvo zlo? Estera je rekla: “Taj protivnik i neprijatelj ovaj je zli Haman!” (7:6).  Kralj je sav gnjevan ustao i otišao u vrt. Kad je Haman ostao nasamo s kraljicom, počeo ju je moliti za svoj život. Vrativši se iz vrta, kralj se još više razbjesnio jer je zatekao Hamana na kraljičinom ležaju. Odmah je zapovjedio da Haman bude obješen na onaj isti stup koji je on pripremio za Mordokaja (Psal. 7:16).

14. Kako je kralj nagradio Esteru i Mordokaja i kojom je pismenom odlukom iskazao milost Židovima?

¹⁴ Mordokaj promaknut, Židovi spašeni (8:1–10:3). Kralj je dao Esteri sve što je Haman posjedovao. Estera je rekla Ahasveru da je u srodstvu s Mordokajem i on ga je promaknuo na položaj na kojem je prije bio Haman i dao mu kraljevski pečatnjak. Estera je ponovno dovela u opasnost svoj život i izišla pred kralja kako bi ga zamolila da poništi pismenu odluku da se istrijebe Židovi. No ‘zakoni Perzije i Medije’ nisu se mogli opozvati (1:19). Zato je kralj opunomoćio Esteru i Mordokaja da napišu novi zakon i zapečate ga njegovim pečatnjakom. Ta je pismena naredba bila razaslana po cijelom carstvu, kao i ona prethodna, i Židovima je dopuštala “da se okupe i brane duše svoje te da istrijebe, pobiju i zatru svu vojsku iz naroda ili pokrajine koja bi ih napala, ne štedeći ni djecu ni žene, a njihova dobra da oplijene”. Istoga dana kad je trebao stupiti na snagu Hamanov zakon bila je razaslana i ta pismena naredba (8:11).

15. (a) Kakav je bio ishod borbe i koji je blagdan uveo Mordokaj? (b) Koji je položaj dobio Mordokaj i kako je koristio svoju moć?

¹⁵ Kad je došao 13. dan mjeseca adara, nitko se nije mogao oduprijeti Židovima. Kralj je na Esterinu molbu dopustio da se u Šušanu borbe nastave i 14. dana. Diljem carstva ukupno je bilo pobijeno 75 000 neprijatelja Židova. Još 810 bilo ih je pobijeno u utvrdi Šušanu. Među njima bila su i desetorica Hamanovih sinova, koji su bili ubijeni prvoga dana, a drugoga su bili obješeni na stup. Međutim, nitko nije uzimao plijen. Petnaestoga dana mjeseca adara Židovi su mirovali, gostili se i veselili. Mordokaj je pismeno naredio Židovima da svake godine 14. i 15. adara slave blagdan “Pur, to jest ždrijeb”, pa Židovi to čine sve do danas (9:24). Mordokaj je postao vrlo utjecajna osoba u kraljevstvu i svoj položaj prvog čovjeka do kralja Ahasvera koristio je “radeći za dobro svoga naroda i govoreći ono što je doprinosilo miru svih njihovih potomaka” (10:3).

16. Koja načela i vrijedne primjere kršćani mogu naći u knjizi o Esteri?

¹⁶ Premda nijedan drugi pisac Biblije ne citira izravno iz knjige o Esteri, ona je u potpunom skladu s ostatkom nadahnute Božje Riječi. U njoj možemo prepoznati neka prekrasna biblijska načela koja su navedena kasnije u grčkom dijelu Biblije i koja vrijede za Jehovine sluge u kojem god vremenu da žive. Ako razmotrimo sljedeće biblijske retke, uvjerit ćemo se u istinitost tih riječi i usto ćemo ojačati svoju kršćansku vjeru: Estera 4:5 — Filipljanima 2:4; Estera 9:22 — Galaćanima 2:10. Židovi su bili optuženi da ne poštuju kraljeve zakone, a za nešto slično bili su optuženi i rani kršćani (Est. 3:8, 9; Djela 16:21; 25:7). Pravi Jehovini sluge hrabro se suočavaju s takvim optužbama i u molitvi se oslanjaju na Boga, koji ima moć izbaviti ih. Tako oponašaju odličan primjer Mordokaja, Estere i drugih Židova (Est. 4:16; 5:1, 2; 7:3-6; 8:3-6; 9:1, 2).

17. Kakav su primjer ostavili Mordokaj i Estera što se tiče podložnosti Bogu i poslušnosti vlastima?

¹⁷ Mi, kršćani, ne bismo smjeli misliti da živimo u drugačijim okolnostima od onih u kojima su živjeli Mordokaj i Estera. I mi imamo ‘vlasti nad sobom’ u ovom svijetu u kojem živimo kao stranci. Iako se želimo ponašati kao uzorni građani u kojoj god zemlji da živimo, istovremeno želimo ispravno postaviti granicu kad trebamo ‘vratiti caru carevo, a Bogu Božje’ (Rim. 13:1; Luka 20:25). Visoki državni službenik Mordokaj i kraljica Estera dali su dobar primjer jer su svoje svjetovne dužnosti obavljali odano i poslušno (Est. 2:21-23; 6:2, 3, 10; 8:1, 2; 10:2). Međutim, kad je trebalo, Mordokaj je neustrašivo odbio poslušati kraljevu zapovijed da se pokloni prezira vrijednom Agagovcu Hamanu. Čak se pobrinuo da se zakonski ispravi nepravda koju je nanio Haman kad je skovao urotu da se istrijebe Židovi (3:1-4; 5:9; 4:6-8).

18. (a) Što dokazuje da je knjiga o Esteri ‘nadahnuta od Boga i korisna’? (b) Kako nas ona ohrabruje da zakonski branimo pravo na propovijedanje o Božjem Kraljevstvu?

¹⁸ Svi izneseni dokazi potvrđuju da je knjiga o Esteri sastavni dio Biblije, koja je ‘nadahnuta od Boga i korisna’. Premda se u njoj izravno ne spominje ni Bog ni njegovo ime, ona opisuje divne primjere osoba koje su imale jaku vjeru. Mordokaj i Estera nisu samo plod mašte nekog pripovjedača nego stvarni sluge Jehove Boga i osobe koje su se bezuvjetno uzdale u Jehovinu moć da ih izbavi. Iako su živjeli u stranoj zemlji i imali ‘vlasti nad sobom’, koristili su sva pravna sredstva kako bi obranili Božji narod i njihovo pravo da služe Bogu. I mi danas možemo oponašati njihov primjer “u obrani i zakonskom potvrđivanju prava na propovijedanje dobre vijesti” o Božjem Kraljevstvu koje će donijeti izbavljenje (Filip. 1:7).