1. U kakvim su se okolnostima našli izgnanici u Babilonu i s kojim su se novim kušnjama ondje suočili?

GODINE 617. pr. n. e. judejski kralj Jojakin predao je Jeruzalem Nebukadnezaru, koji je u Babilon odveo vodeće ljude u zemlji i odnio blago iz Jehovinog doma i s kraljevskoga dvora. Među zarobljenicima su bili kraljevska obitelj, knezovi, hrabri junaci, zanatlije, graditelji te Ezekijel, sin svećenika Buzija (2. Kralj. 24:11-17; Ezek. 1:1-3). Ti su prognani Izraelci teška srca prevalili mučan put iz zemlje bregova, izvora i dolina u zemlju nepreglednih ravnica. Nastanili su se pored rijeke Kebara, usred moćnog carstva, okruženi narodom koji je imao čudne običaje i pogansku religiju. Nebukadnezar je dozvolio Izraelcima da posjeduju kuće, da drže sluge i da se bave raznim poslovima (Ezek. 8:1; Jer. 29:5-7; Ezra 2:65). Oni koji budu marljivi, moći će se i obogatiti. Hoće li ih zarobiti babilonska religija i materijalizam? Hoće li se i dalje buniti protiv Jehove? Hoće li prihvatiti svoje izgnanstvo kao Božju kaznu? U zemlji u koju su izgnani susrest će se s novim kušnjama.

2. (a) Koja su se tri proroka isticala u teškim godinama prije razorenja Jeruzalema? (b) Kojim znakovitim izrazom Jehova oslovljava Ezekijela i što znači ime “Ezekijel”? (c) U kojem je razdoblju Ezekijel prorokovao i što je poznato o njegovu životu i smrti?

² Jehova nije dopustio da u teškim godinama koje su prethodile razorenju Jeruzalema njegov narod ostane bez njegovih proroka. Jeremija se nalazio u Jeruzalemu, Danijel je bio na dvoru u Babilonu, a Ezekijel je kao prorok služio židovskim izgnanicima u Babiloniji. Ezekijel je istovremeno bio i svećenik i prorok, a tu su čast imali Jeremija i kasnije Zaharija (Ezek. 1:3). Na više od 90 mjesta u Ezekijelovoj knjizi Jehova Ezekijela  oslovljava izrazom “sine čovječji”, što je vrlo važno znati pri proučavanju Ezekijelovog proročanstva budući da je u grčkom dijelu Biblije i Isus gotovo 80 puta nazvan “sinom čovječjim” (Ezek. 2:1; Mat 8:20). Ime “Ezekijel” (hebrejski: Jehezkel) znači “Bog jača”. Jehova je Ezekijela postavio za proroka 613. pr. n. e., pete godine Jojakinova izgnanstva. A kako saznajemo iz njegove knjige, 27. godine izgnanstva, odnosno 22 godine kasnije, još je uvijek djelovao kao prorok (Ezek. 1:1, 2; 29:17). Bio je oženjen, ali žena mu je umrla onoga dana kad je započela Nebukadnezarova završna opsada Jeruzalema (24:2, 18). Nije poznato kada je i kako on umro.

3. Što se može reći o piscu, pripadnosti biblijskom kanonu i vjerodostojnosti knjige proroka Ezekijela?

³ Nije sporno da je Ezekijel pisac knjige koja nosi njegovo ime i da je ona kanonska knjiga Svetoga pisma. U kanon je bila uvrštena još u doba Ezre i javlja se u popisima biblijskih knjiga koji potječu iz ranokršćanskog doba, od kojih vrijedi istaknuti Origenov kanon. O njenoj vjerodostojnosti svjedoči i izrazita sličnost između njenog simbolizma i simbolizma koji se koristi u knjizi Jeremije i Otkrivenju. (Usporedi: Ezek. 24:2-12 — Jer. 1:13-15; Ezek. 23:1-49 — Jer. 3:6-11; Ezek. 18:2-4 — Jer. 31:29, 30; Ezek. 1:5, 10 — Otkr. 4:6, 7; Ezek. 5:17 — Otkr. 6:8; Ezek. 9:4 — Otkr. 7:3; Ezek. 2:9; 3:1 — Otkr. 10:2, 8-10; Ezek. 23:22, 25, 26 — Otkr. 17:16; 18:8; Ezek. 27:30, 36 — Otkr. 18:9, 17-19; Ezek. 37:27 — Otkr. 21:3; Ezek. 48:30-34 — Otkr. 21:12, 13; Ezek. 47:1, 7, 12 — Otkr. 22:1, 2.)

4. Koja su se Ezekijelova proročanstva ispunila na upečatljiv način?

⁴ Daljnji dokaz vjerodostojnosti ove knjige predstavlja upečatljivo ispunjenje Ezekijelovih proročanstava izrečenih protiv okolnih naroda, kao što su Tirci, Egipćani i Edomci. Primjerice, Tiru je Ezekijel prorekao opustošenje, a to se proročanstvo djelomično ispunilo kad je Nebukadnezar nakon 13-godišnje opsade zauzeo grad (Ezek. 26:2-21). No to nije bio kraj Tira, a Jehova je bio presudio da Tir treba biti posve uništen. Preko Ezekijela je prorekao: “Ja ću sastrugati prašinu njegovu i pretvorit ću ga u golu stijenu. (...) Kamenje tvoje, drvo tvoje i prašinu tvoju bacit će nasred vode” (26:4, 12). Te su se riječi ispunile više od 250 godina kasnije kad je Aleksandar Veliki napao otočni dio grada Tira. Aleksandrovi su vojnici ‘sastrugali’ sve ostatke razrušenog kopnenog dijela grada i pobacali ih u more kako bi načinili 800 metara dug nasip do otočnog dijela grada. Potom su se uz pomoć složenih opsadnih sprava uspjeli popeti na njegove 46 metara visoke zidine, i tako je grad bio osvojen 332. pr. n. e. Tisuće ljudi bile su ubijene, a mnogo ih je više bilo prodano kao roblje. Kao što je Ezekijel i prorekao, Tir je bio pretvoren ‘u golu stijenu i postao je sušilište mreža’ (26:14). * Izdajnički Edomci, koji su živjeli s druge strane Obećane zemlje, također su bili istrijebljeni u skladu s Ezekijelovim proročanstvom (25:12, 13; 35:2-9). * A točnima su se pokazala i Ezekijelova proročanstva o razorenju Jeruzalema i obnovi Izraela (17:12-21; 36:7-14).

5. Kako su Židovi reagirali na proročanstva koja je Ezekijel izrekao u prvim godinama svoje službe?

⁵ U prvim godinama svoje proročke službe Ezekijel je objavljivao nepromjenjive osude koje je Bog izrekao nevjernom Jeruzalemu i odvraćao je izgnanike od idolopoklonstva (14:1-8; 17:12-21). No porobljeni Židovi nisu pokazivali nikakve znakove kajanja. Premda su se njihovi vodeći ljudi običavali savjetovati s Ezekijelom, nisu marili za Jehovine poruke koje im je Ezekijel prenosio. Nastavili su s idolopoklonstvom i materijalizmom. Kad su ostali bez svog hrama, bez svoga svetog grada, bez svoje kraljevske dinastije, to je za njih bio strašan šok, ali on je samo manji broj njih potaknuo da se ponize i pokaju (Psal. 137:1-9).

6. Što se ističe u kasnijim Ezekijelovim proročanstvima i na koji se način naglašava posvećenje Jehovinog imena?

⁶ U Ezekijelovim proročanstvima iz kasnijih godina ističe se nada u obnovu, a Judine susjedne narode poziva se na odgovornost zato što su se radovali njegovom padu. Njihovim poniženjem i obnovom Izraela Jehova će pred njihovim očima očitovati svoju svetost. Kratko rečeno, svrha njihova zarobljeništva i obnove bila je sljedeća: ‘Znat će Židovi i drugi narodi da sam ja Jehova’ (Ezek. 39:7, 22). To posvećenje Jehovinog imena naglašava se u cijeloj Ezekijelovoj knjizi, a izraz “tada će(te) znati da sam ja Jehova” javlja se u njoj više od 60 puta (6:7, bilješka).

7. Na koje se tri sadržajne cjeline može podijeliti Ezekijelova knjiga?

⁷ Knjiga se može podijeliti na tri sadržajne cjeline. Prva 24 poglavlja tvore prvu cjelinu koja sadrži upozorenja na neizbježno razorenje Jeruzalema. Druga cjelina (25-32. poglavlje) sadrži proročanske osude raznih poganskih naroda. Treća cjelina (33-48. poglavlje) sastoji se od proročanstava o obnovi, među kojima se posebno ističe viđenje o novom hramu i svetom gradu. Proročanstva su većim dijelom poredana kronološki i tematski.

8. Što je Ezekijel vidio u svom prvom viđenju?

 ⁸ Jehova postavlja Ezekijela za stražara (1:1–3:27). Prvo viđenje Ezekijel je dobio 613. pr. n. e. U njemu je vidio kako je sa sjevera došao olujni vjetar s gustim oblacima i rasplamsalom vatrom. Usred vatre ugledao je četiri krilata bića. Svako od njih imalo je lice čovjeka, lava, bika i orla. Izgledom su ta bića bila poput ražarenog ugljevlja. Pored svakog bića nalazio se zastrašujuće visoki kotač usred kojega je bio još jedan kotač. Ti su kotači uokolo bili puni očiju. Kretali su se u svim smjerovima, no uvijek usklađeno. Iznad glava tih bića nalazilo se nešto kao svod, a na prijestolju koje je bilo iznad svoda nalazilo se “nešto što je izgledalo kao slava Jehovina” (1:28).

9. Koji je zadatak dobio Ezekijel?

⁹ Dok je Ezekijel ležao ničice, Jehova ga je pozvao: “Sine čovječji, ustani!” Tada ga je postavio za proroka koji će prorokovati Izraelu i buntovnim okolnim narodima. Nije bilo važno hoće li ga oni poslušati ili neće. Bilo je važno da znaju da je prorok Gospodina Jehove bio među njima. Jehova je potom rekao Ezekijelu da pojede svitak. Kad je to učinio, svitak mu je u ustima bio sladak kao med. Potom mu je Jehova rekao: “Sine čovječji, postavio sam te za stražara domu Izraelovu” (2:1; 3:17). Ezekijel je morao savjesno prenositi Božja upozorenja jer bi inače poginuo.

10. Koji je ‘znak Izraelu’ Ezekijel morao glumiti?

¹⁰ Ezekijel glumom predočava opsadu Jeruzalema (4:1–7:27). Jehova je Ezekijelu rekao da na opeci ureže sliku Jeruzalema. Potom je morao glumiti opsadu grada, što je bio znak Izraelu. Da bi podvukao važnost svoje poruke, pred opekom je morao na lijevom boku ležati 390 dana, a na desnom 40 dana, hraneći se pritom vrlo slabo. Da je Ezekijel zaista glumio tu scenu vidi se po tome što je Jehovu usrdno zamolio da mu dopusti vatru za pečenje kruha ložiti drugačijom vrstom goriva nego što je Jehova prvobitno odredio (4:9-15).

11. (a) Što je Ezekijel učinio da bi slikovito predočio tragičan kraj opsade? (b) Zašto se ljudi nisu mogli izbaviti?

¹¹ Jehova je želio da Ezekijel slikovito predoči tragičan kraj opsade, pa mu je rekao da obrije glavu i bradu. Trećinu kose i brade morao je spaliti, trećinu sasjeći mačem, a trećinu raspršiti u vjetar. Time je predočio da će do kraja opsade neki Jeruzalemljani umrijeti od gladi, pošasti i mača, a preostali će biti raspršeni među druge narode. Jehova je rekao da će opustošiti grad. Zašto? Zato što ga je narod vrijeđao svojim odvratnim i mrskim idolopoklonstvom. Bogatstvo ih nije moglo izbaviti. Bilo je prorečeno da će u dan Jehovinog gnjeva Jeruzalemljani pobacati svoje srebro po ulicama “i tada će znati da sam ja Jehova”, rekao je Bog (7:27).

12. Koje je gadosti Ezekijel u viđenju vidio u otpadničkom Jeruzalemu?

¹² Ezekijel dobiva viđenje o otpadničkom Jeruzalemu (8:1–11:25). Godine 612. pr. n. e. Ezekijel je u viđenju otišao u daleki Jeruzalem, gdje je vidio gadosti koje se čine u Jehovinom hramu. U dvorištu hrama nalazio se odvratni idol koji je izazivao Jehovinu ljubomoru. Probivši zid, Ezekijel je ugledao 70 starješina kako se klanjaju likovima životinja i odvratnih idola izrezbarenim po zidovima. Opravdavali su se riječima: “Jehova nas ne vidi. Jehova je ostavio ovu zemlju” (8:12). Na sjevernim vratima žene su oplakivale poganskog boga Tamuza. No to nije bilo sve! Na samom ulazu u hram bilo je 25 muškaraca koji su se klanjali suncu, leđima okrenuti prema hramu. Obeščašćivali su Jehovu prkoseći mu u lice, pa se on razgnjevio i odlučio ih kazniti.

13. Koju su naredbu izvršili čovjek odjeven u lan i šestorica naoružanih ljudi?

¹³ Potom su se pojavila šestorica ljudi s razornim oružjem u rukama. S njima je bio i sedmi, odjeven u lan, a za pojasom je imao pisarski pribor. Njemu je Jehova rekao da prođe po gradu i da znakom obilježi čela ljudi koji tuguju i plaču zbog gadosti koje se čine usred njega. Nakon toga, onoj je šestorici dao nalog da pođu i ubiju sve na kojima ne bude znak — “starce, mladiće i djevojke, djecu i žene”. To su i učinili, a počeli su od staraca pred domom Božjim. Čovjek odjeven u lan tada je izvijestio: “Učinio sam kako si mi zapovjedio” (9:6, 11).

14. Što je na kraju viđenja bilo s Jehovinom slavom i što je Jehova obećao?

¹⁴ Ezekijel je ponovno ugledao Jehovinu slavu kako se podigla s kerubâ. Tada je jedan kerub dao ražarenog ugljevlja koje je bilo među kotačima čovjeku odjevenom u lan, a on ga je odnio i prosuo nad gradom. Rasijanim Izraelcima Jehova je obećao da će ih ponovno sabrati i dati im nov duh. No što će biti sa zlim jeruzalemskim idolopoklonicima? “Oborit ću djela njihova na glavu njihovu”, obećao je Jehova (11:21). Ezekijel je potom vidio kako se Jehovina slava podigla s grada i izgnanome je narodu tada ispričao što je vidio u viđenju.

15. Na koji je još slikovit način Ezekijel predočio da će stanovnici Jeruzalema sigurno otići u zarobljeništvo?

¹⁵ Ezekijel u Babilonu nastavlja proricati o Jeruzalemu (12:1–19:14). Ezekijel je postao glumac u još jednoj sceni punoj simbolike. Po danu je iz svoje kuće iznio izgnanički zavežljaj, a po noći je pokrivena lica izašao iz grada kroz prokopani zid (najvjerojatnije se radilo o zidu kuće u kojoj je živio). Objasnio je da je to znak budućih događaja: “Otići će u izgnanstvo, u zarobljeništvo” (12:11). Teško bezumnim prorocima koji idu za svojim srcem! Uzvikuju: “Mir je!” no mira nema (13:10).  Kad bi se u Jeruzalemu našli Noa, Danijel i Job, ne bi mogli izbaviti nikoga osim vlastite duše.

16. Čime je bila predočena bezvrijednost Jeruzalema, no zašto je ipak trebao biti obnovljen?

¹⁶ Grad je bio poput trsa koji ništa ne vrijedi. Od trsova se drveta ne mogu izraditi motke, pa čak ni klinovi. Bacaju ga u vatru i ona mu se hvata za oba kraja, a spaljuje mu i sredinu, tako da je posve bezvrijedan. Kako li je Jeruzalem postao nevjeran i bezvrijedan! Ta je prijestolnica rođena u kanaanskoj zemlji. Jehova ju je uzeo kao napušteno novorođenče. Odgojio ju je i sklopio s njom bračni savez. Ukrasio ju je, pa je postala “za kraljevanje podobna” (16:13). No postala je bludnicom i bludničila je s drugim narodima, s prolaznicima. Počela je štovati njihove likove i svoje je sinove spaljivala. Zato je bilo prorečeno da će je na kraju uništiti isti ti narodi, njeni ljubavnici. Bila je gora od svojih sestara Sodome i Samarije. Pa ipak, Jehova je milosrdan Bog, pa je rekao da će je očistiti od njenih grijeha i obnoviti je zbog saveza koji je s njom sklopio.

17. Što je Jehova poručio svom narodu zagonetkom o orlu i trsu?

¹⁷ Jehova je proroku ispričao zagonetku koju je zatim protumačio. Njome je prikazao da se Jeruzalem uzalud uzda u pomoć Egipta. Velik orao (Nebukadnezar) došao je i otkinuo vrh (Jojakina) s visokog cedra, odnio ga u Babilon i umjesto njega posadio je trs (Sidkiju). Trs je svoje grane pružio prema drugome orlu (Egiptu), no hoće li uspijevati? U proročanstvu je stajalo da će biti iščupan iz korijena! Jehova će uzeti mladicu s vrha visokog cedra i posaditi je na visoku i uzvišenu goru. Tamo će ona izrasti i postati veličanstvenim cedrom i “ptice svakojake sve će pod njim prebivati”. Svi će znati da je Jehova to učinio (17:23, 24).

18. (a) Koja je načela Jehova spomenuo ukoravajući židovske izgnanike? (b) Kakva je osuda izrečena kraljevima Jude?

¹⁸ Jehova je prekorio židovske izgnanike zbog njihove izreke: “Očevi su jeli grožđe nezrelo, a sinovima trnu zubi.” No istina je drugačija: “Ona duša koja griješi, ta će i umrijeti” (18:2, 4). Pravednik ostaje na životu. Jehovi nije draga smrt zlikovaca. Bilo bi mu drago da se zli odvrate od svojih zlih puteva i ostanu na životu. A Judini su kraljevi poput mladih lavova upali u zamku Egipta i Babilona. Prorečeno je da se ‘glas njihov više neće čuti po gorama Izraelovim’ (19:9).

19. (a) Koju je nadu Ezekijel iznio, premda je prorekao i uništenje? (b) Čime je predočio nevjeru Izraela i Jude i njene posljedice?

¹⁹ Osude Jeruzalema (20:1–23:49). Vrijeme radnje sada je 611. pr. n. e. Starješine izgnanih Izraelaca ponovno su došli k Ezekijelu da preko njega čuju Jehovin savjet. Ono što su čuli bilo je ponavljanje duge povijesti Izraelovog buntovništva i odvratnog idolopoklonstva i podsjećanje na to da će Jehova dovesti mač da presudi njegovom narodu. ‘Uništit ću, uništit ću, uništit ću Jeruzalem’, rekao je Jehova. No pritom je dao i divnu nadu! Kraljevstvo (“krunu”) sačuvat će za onoga “koji po zakonu ima pravo na nju” i dat će je njemu (21:26, 27). Ezekijel se potom osvrnuo na gadosti koje su se činile u Jeruzalemu, “gradu koji je kriv za krv”. Dom je Izraelov postao kao “troska zapjenjena”, pa će biti skupljen u Jeruzalem i rastaljen kao u peći (22:2, 18). Nevjera Samarije (Izraela) i Jude predočena je s dvije sestre. Samarija (“Ohola”) bludničila je s Asircima, no ti su je njeni ljubavnici uništili. Juda (“Oholiba”) iz toga ništa nije naučila, nego je činila još veća zlodjela, bludničila je najprije s Asircima, a potom s Babiloncima. Zato joj se spremalo uništenje. Jehova je narodu poručio: “I tada ćete znati da sam ja Svevišnji Gospodin Jehova” (23:49).

20. S čime je Jehova usporedio opkoljeni Jeruzalem i kojim je upečatljivim znakom ukazao na svoju presudu protiv Jeruzalema?

²⁰ Započinje završna opsada Jeruzalema (24:1-27). Godina je 609. pr. n. e. Desetoga dana desetoga mjeseca babilonski je kralj započeo opsadu Jeruzalema, a Jehova je to istoga dana obznanio Ezekijelu. Taj je utvrđeni grad usporedio s loncem, a njegove uglednike s mesom u tom loncu. Kad se lonac usije, raskuhat će se i nestati sva nečistoća — odvratno jeruzalemsko idolopoklonstvo. Istoga dana umrla je Ezekijelova žena, ali on, iz poslušnosti Jehovinim uputama, nije tugovao. To je bio znak narodu da ne smije tugovati nad uništenjem Jeruzalema, jer je to Jehovina presuda. Jehova je tako presudio da bi narod shvatio tko je on. Jehova je vijest o uništenju ‘krasote kojoj se raduju’ poslao po bjeguncu, a dok on nije stigao, Ezekijel više nije smio ništa govoriti izgnanicima (24:25).

21. Kako će narodi upoznati Jehovu i njegovu osvetu?

²¹ Proročanstva protiv drugih naroda (25:1–32:32). Jehova je prorekao da će se okolni narodi radovati padu Jeruzalema i iskoristiti tu priliku da se rugaju njemu kao Judinom Bogu. No neće ostati nekažnjeni! Amonci će biti predani ljudima s Istoka, a isto će se dogoditi i Moapcima. Edom će biti pretvoren u pustoš, a strašna će osveta biti izvršena i nad Filistejcima. Za sve njih Jehova je kazao: “Tada će znati da sam ja Jehova, kad im se osvetim” (25:17).

22. Što je stajalo u posebnoj poruci upućenoj Tiru i kako će Jehova očitovati svoju svetost u vezi sa Sidonom?

²² Posebna poruka upućena je Tiru. Tir je bio ponosan jer je u njemu cvala trgovina. Izgledao je  poput krasnog broda koji plovi morima, no uskoro je trebao ležati razbijen u dubinama vodenim. Njegov se vladar hvalio: “Ja sam bog” (28:9). Prorok je po Jehovinom nalogu ispjevao tužaljku o tirskom kralju. Opisao ga je kao predivnog pomazanog keruba koji je bio u Edenu, u vrtu Božjemu. No Jehova će ga kao obeščašćenog odstraniti sa svoje gore i pustit će posred njega vatru koja će ga proždrijeti. Jehova je potom spomenuo da će uništiti i Sidon koji mu se također rugao, te će tako očitovati svoju svetost.

23. Što će i kako Egipat spoznati?

²³ Jehova je potom kazao Ezekijelu da okrene svoje lice prema Egiptu i njegovom faraonu i da prorokuje protiv njih. “Nil moj meni pripada, ja sam ga načinio sebi”, hvalisao se faraon (29:3). I faraon i Egipćani koji se u njega uzdaju spoznat će da je Jehova pravi Bog, a tu će lekciju dobiti tako što će 40 godina Egipat biti pust. Ezekijel je ovdje pridodao neke pojedinosti koje je zapravo saznao kasnije, 591. pr. n. e. Jehova je Nebukadnezaru obećao Egipat kao naknadu za to što je porazio Tir. (Nebukadnezar je iz Tira odnio vrlo malo plijena budući da su se Tirci s većim dijelom svog blaga povukli na otočni dio grada.) Ezekijel je u svojoj tužaljci rekao da će Nebukadnezar opustošiti ponos Egipta i Egipćani će ‘tada znati tko je Jehova’ (32:15).

24. (a) Koju je odgovornost imao Ezekijel kao stražar? (b) Koju je poruku Ezekijel prenio izgnanicima nakon primitka vijesti o padu Jeruzalema? (c) Koje je blagoslove Bog obećao u 34. poglavlju?

²⁴ Stražar izgnanicima; proročanstva o obnovi (33:1–37:28). Jehova se ponovno osvrnuo na odgovornost Ezekijela kao stražara. Ljudi su govorili: “Put Jehovin nije prav” i zato im je Ezekijel morao jasno dati na znanje da su u krivu (33:17). Petoga dana desetog mjeseca godine 607. pr. n. e. * jedan je bjegunac stigao iz Jeruzalema i javio proroku: “Grad je pao!” (33:21). Ezekijel, koji je sada ponovno smio govoriti izgnanicima, kazao im je da uzalud razmišljaju o oslobođenju Jude. Premda su dolazili Ezekijelu da bi čuli Jehovinu riječ, Ezekijel im je bio tek kao pjevač ljubavnih pjesama, kao pjevač lijepa glasa koji na žičanom glazbalu dobro svira. Nisu marili za njegove riječi. No on im je rekao da će, kad se one ispune, znati da je prorok bio među njima. Ezekijel je prekorio lažne pastire jer su ostavili stado i sami su sebe pasli. No Jehova je Savršeni Pastir i obećao je da će sakupiti raspršene ovce i dovesti ih na bogatu pašu na gore Izraelove. Tamo će im podignuti jednoga pastira, “slugu svojega Davida” (34:23). Jehova će biti njihov Bog. On će s njima sklopiti savez mira i izliti na njih kiše blagoslova.

25. (a) Zašto će i kako Jehova izraelsku zemlju takoreći pretvoriti u edenski vrt? (b) Koju je poruku imalo viđenje o suhim kostima, a koju viđenje o dva štapa?

²⁵ Ezekijel je još jednom prorekao opustošenje gorja Seira (Edoma). No opustošena mjesta Izraelova bit će ponovno sagrađena jer će se Jehova sažaliti na svoje sveto ime i posvetit će ga pred narodima. Svom će narodu dati novo srce i nov duh, a zemlja će im opet biti “poput vrta edenskoga” (36:35). Ezekijel je potom u viđenju vidio Izraela predočenog dolinom suhih kostiju i počeo je prorokovati nad njima. Tada se dogodilo čudo i na njima se pojavilo meso, u njih je ušao dah i oživjele su. Tako će i Jehova otvoriti grobove babilonskog zarobljeništva i vratiti Izraela u njegovu zemlju. Nakon toga Ezekijel je uzeo dva štapa koja su predočavala dva doma Izraelova — Judu i Efrajima — i oni su se u njegovoj ruci spojili u jedan štap. Kad Jehova obnovi Izraela, narod će slično tome biti ujedinjen u savezu mira pod vlašću ‘sluge Božjeg Davida’ (37:24).

26. Zašto će se Gog iz Magoga odlučiti na napad i kakav će biti njegov ishod?

²⁶ Napad Goga iz Magoga na obnovljeni Izrael (38:1–39:29). Nakon toga neprijatelj će napasti iz novog smjera. Izazvan primamljivim mirom i blagostanjem Jehovinog obnovljenog naroda, Gog iz Magoga krenut će u silovit napad. Nasrnut će na Božji narod da bi ga zatro. Nato će Jehova u obranu krenuti u ognju svojega gnjeva. Svakome će mač okrenuti na brata njegova i presudit će napadačima pošašću, krvoprolićem, silnim pljuskom i tučom, vatrom i sumporom. Pomrijet će znajući da je Jehova “Svetac u Izraelu” (39:7). Božji će narod zatim ložiti vatru uništenom neprijateljskom ratnom opremom i pokapat će kosti u ‘Dolini Gogova mnoštva’ (39:11). Ptice lešinarke i druge zvijeri jest će meso pobijenih i piti njihovu krv. Otada će Izrael živjeti bez straha i nitko ga neće plašiti, a Jehova će na njega izliti svoj duh.

27. Što je Ezekijel vidio kad je u viđenju bio prenesen u zemlju Izraelovu i čime je bilo popraćeno pojavljivanje Božje slave?

²⁷ Ezekijel dobiva viđenje o hramu (40:1–48:35). Sada pratimo događaje koji su se zbili 593. pr. n. e. To je 14. godina nakon razorenja Salamunova hrama, a izgnanici koji su se iskreno kajali trebali su ohrabrenje i nadu. Jehova je u viđenju prenio Ezekijela u zemlju Izraelovu i postavio ga na vrlo visoku goru. Tamo mu je u viđenju pokazao hram i “nešto što je izgledalo kao grad”.  Anđeo mu je rekao: “Objavi domu Izraelovu sve što vidiš!” (40:2, 4). Potom je Ezekijelu pokazao sve pojedinosti u hramu i njegovim dvorištima te je izmjerio zidove, vrata, stražarnice, blagovaonice i hramsku zgradu, u kojoj su se nalazile Svetinja i Svetinja nad svetinjama. Poveo je Ezekijela na istočna vrata. “I gle, slava Boga Izraelova dolazila je s istoka, a glas je njegov bio kao huka velikih voda, i zemlja je zasjala od slave njegove” (43:2). Anđeo je Ezekijela uputio u sve pojedinosti vezane uz Dom (odnosno hram), žrtvenik i žrtve koje se na njemu trebaju prinositi, prava i dužnosti svećenika, levita i kneza te podjelu zemlje.

28. Što se dogodilo s potokom koji je u viđenju koje je Ezekijel dobio izvirao iz Doma i koje su pojedinosti u vezi s gradom i njegovim imenom iznesene u tom viđenju?

²⁸ Anđeo je potom Ezekijela poveo natrag do ulaza Doma, gdje je prorok vidio kako voda izvire ispod praga Doma i teče prema istoku, južno od žrtvenika. Voda je najprije tekla poput potočića, no sve je više rasla dok se na kraju nije pretvorila u nabujalu rijeku. Rijeka se ulijevala u Mrtvo more i zato su u njemu počele živjeti ribe i razvilo se ribarstvo. Duž jedne i druge obale rijeke raslo je drveće koje je ljudima služilo za hranu i lijek. U viđenju je potom bilo prikazano kako 12 plemena dobiva svoje nasljedstvo, pri čemu nisi bili zaboravljeni ni došljaci ni knez. Viđenje je sadržavalo i opis svetog grada na jugu, čijih 12 vrata nosi imena izraelskih plemena. Grad će nositi iznimno slavno ime: “Jehova Je Ondje” (48:35).

29. Kako su židovskim izgnanicima koristila Ezekijelova proročanstva?

²⁹ Ezekijel je sve Jehovine objave, viđenja i obećanja vjerno prenio izgnanim Židovima. Premda su mu se mnogi rugali i smijali, neki su mu vjerovali. Njima su sve te poruke mnogo značile. Obećanja o obnovi davala su im snagu. Za razliku od ostalih porobljenih naroda, oni su sačuvali svoj nacionalni identitet, a Jehova je, kako je i prorekao, oslobodio ostatak 537. pr. n. e. (Ezek. 28:25, 26; 39:21-28; Ezra 2:1; 3:1). Oslobođeni su Židovi ponovno sagradili Jehovin dom i u njemu obnovili obožavanje pravoga Boga.

30. Koja su načela iz Ezekijelove knjige od velike vrijednosti i za nas?

³⁰ Načela iznesena u Ezekijelovoj knjizi od neprocjenjive su vrijednosti i za nas. Otpadništvo, idolopoklonstvo i buntovništvo izazivaju Jehovinu nemilost (Ezek. 6:1-7; 12:2-4, 11-16). Svatko će odgovarati za vlastite grijehe, a svakome tko se odvrati od svojih zlih djela Jehova će oprostiti. Ukazat će mu milost i ostaviti ga na životu (18:20-22). Božji su sluge stražari poput Ezekijela i moraju vjerno izvršavati svoju stražarsku službu, čak i na teškim područjima te kad su izloženi ruganju i pogrdama. Ne smijemo dopustiti da zlikovci ostanu neupozoreni, jer bi tako njihova krv pala na našu glavu (3:17; 33:1-9). Pastiri Božjeg naroda nose tešku odgovornost jer se moraju brinuti za stado (34:2-10).

31. Kojim je proročanstvima Ezekijel prorekao dolazak Mesije?

³¹ Istaknuto mjesto u Ezekijelovoj knjizi zauzimaju proročanstva o Mesiji. Knjiga kaže da je on “onaj koji po zakonu ima pravo” na Davidovo prijestolje i da će sjesti na njega. U dva proročanstva Bog ga je nazvao ‘sluga moj David’, a dao mu je i titule “pastir”, “kralj” i “poglavar” (21:27; 34:23, 24; 37:24, 25). Budući da je David umro davno prije toga, očito je da je Ezekijel govorio o onome koji će biti i Davidov Sin i Gospodin (Psal. 110:1; Mat. 22:42-45). I Ezekijel je poput Izaije govorio o mladici. Spomenuo je da će je Jehova posaditi na visokom mjestu (Ezek. 17:22-24; Iza. 11:1-3).

32. Koje su sličnosti i razlike između Ezekijelovog viđenja o hramu i viđenja iz Otkrivenja o ‘svetom gradu’?

³² Zanimljivo je usporediti viđenje hrama koje je dobio Ezekijel s viđenjem iz Otkrivenja koje govori o ‘svetom gradu Jeruzalemu’ (Otkr. 21:10). Valja zapaziti njihove razlike. Naprimjer, Ezekijelov hram stoji zasebno i sjeverno od grada, dok je sam Jehova hram grada spomenutog u Otkrivenju. No u oba viđenja pojavljuje se rijeka života i drveće koje svaki mjesec donosi plod, a lišće mu služi kao lijek i u oba je viđenja prisutna Jehovina slava. Oba viđenja produbljuju naše cijenjenje prema Jehovinoj kraljevskoj vlasti i svemu što je učinio da spasi one koji mu služe. (Usporedi: Ezek. 43:4, 5 — Otkr. 21:11; Ezek. 47:1, 8, 9, 12 — Otkr. 22:1-3.)

33. Što se naglašava u Ezekijelovoj knjizi i što mogu očekivati oni koji svojim životom svete Jehovu?

³³ Ezekijelova knjiga naglašava da je Jehova svet. Pokazuje da je posvećenje Jehovinog imena važnije od svega drugog. “‘Posvetit ću veliko ime svoje (...). I tada će narodi znati da sam ja Jehova’, kaže Svevišnji Gospodin Jehova.” Kao što proročanstvo pokazuje, Jehova će posvetiti svoje ime tako što će uništiti sve one koji ga obeščašćuju, uključujući i Goga iz Magoga. Mudro postupaju svi koji svojim životom svete Jehovino ime, obožavajući Jehovu u skladu sa svim njegovim zahtjevima. Njima će rijeka koja teče iz hrama donijeti izlječenje i vječni život. Grad koji se zove “Jehova Je Ondje” doista je nenadmašan u slavi i savršen u ljepoti (Ezek. 36:23; 38:16; 48:35).