1. Kakvu povijest sadrži Danijelova knjiga i o čemu govori?

DANAS kad su svi narodi svijeta na rubu katastrofe, proročanske poruke iz Danijelove knjige imaju iznimnu važnost. Dok Samuelove knjige, knjige o Kraljevima i knjige Ljetopisa na temelju svjedočanstva očevidaca govore o povijesti Božjeg predodžbenog kraljevstva (Davidove dinastije), Danijel se usredotočio na narode svijeta i prorekao je borbu velikih dinastija za svjetsku prevlast. Ta se borba trebala odvijati od njegova vremena pa sve “do vremena kraja”. To je unaprijed napisana povijest svijeta. U knjizi se opisuje i vrlo zanimljiv vrhunac tih zbivanja, koji će se odigrati “u posljednjim danima”. I narodi će poput Nebukadnezara na neugodan način morati naučiti “da Svevišnji vlada kraljevstvom ljudskim” i da će ga na kraju dati ‘onome tko je kao sin čovječji’, Mesiji i Vođi — Isusu Kristu (Dan. 12:4; 10:14; 4:25; 7:13, 14; 9:25; Ivan 3:13-16). Proučavanje ispunjenih proročanstava iz nadahnute Danijelove knjige produbit će naše povjerenje u Jehovinu proricateljsku moć i u to da će štititi i blagoslivljati svoj narod, kao što je više puta i zajamčio (2. Petr. 1:19).

2. Što potvrđuje da je Danijel povijesna osoba i u kojem je burnom razdoblju prorokovao?

² Knjiga je nazvana po svom piscu. Hebrejsko ime “Danijel” znači “moj sudac je Bog”. Njegov suvremenik Ezekijel potvrdio je da je Danijel povijesna osoba jer ga je poimence spomenuo zajedno s Noom i Jobom (Ezek. 14:14, 20; 28:3). Prema onome što je Danijel naveo, radnja njegove knjige započinje “treće godine kraljevanja Jojakima, kralja Judina”. Bilo je to 618. pr. n. e., treće godine vladanja kralja Jojakima kao Nebukadnezarova namjesnika. * Danijel je proročanska viđenja dobivao sve do treće godine Kira, otprilike 536. pr. n. e. (Dan. 1:1; 2:1; 10:1, 4). Danijelov se život protezao kroz doista burne godine! Djetinjstvo je proveo u Judi dok su judejski kraljevi još uvijek sjedili na Božjem prijestolju. U tinejdžerskoj je dobi kao potomak kneževske obitelji zajedno s ostalim sinovima judejskih velikaša odveden u Babilon, gdje je proživio uspon i pad te treće svjetske sile biblijske povijesti. Danijel je kao državni službenik služio i za vladanja četvrte svjetske sile, Medo-Perzije. Mora da je doživio gotovo stotinu godina.

3. Što pokazuje da je Danijelova knjiga kanonska i vjerodostojna?

³ Danijelovu knjigu Židovi oduvijek ubrajaju u svoj kanon nadahnutih knjiga. Dijelovi Danijelove knjige pronađeni su zajedno s dijelovima drugih kanonskih knjiga u Svicima s Mrtvog mora, od kojih neki potječu iz prve polovice prvog stoljeća pr. n. e. No još važniji dokaz vjerodostojnosti ove knjige predstavljaju mjesta iz grčkog dijela Biblije gdje se ukazuje na nju. Isus je poimence spomenuo Danijela u svom proročanstvu o ‘svršetku ovog poretka’, u sklopu kojega je nekoliko puta citirao iz njegove knjige (Mat 24:3; usporedi: Dan. 9:27; 11:31; 12:11 — Mat. 24:15; Mar. 13:14; Dan. 12:1 — Mat. 24:21; Dan. 7:13, 14 — Mat. 24:30).

4, 5. Kako je arheologija pobila tvrdnje kritičara koji osporavaju vjerodostojnost Danijelove knjige?

⁴ Kritičari koji osporavaju nadahnuće Biblije dovode u pitanje i povijesnu točnost Danijelove knjige. No tijekom godina arheološki su pronalasci potpuno pobili njihove tvrdnje. Naprimjer, ti su kritičari ismijali Danijelovu tvrdnju da je u doba koje povijest poznaje kao vrijeme vladavine Nabonida u Babilonu kraljevao Belšasar (Dan. 5:1). No arheologija je u međuvremenu nepobitno dokazala da je Belšasar povijesna osoba i da je u posljednjim godinama Babilonskog Carstva vladao kao Nabonidov suvladar. Primjerice, stihovi jednog klinopisnog zapisa o Nabonidu jasno pokazuju da je Belšasar kraljevao u Babilonu i objašnjavaju kako je postao Nabonidov suvladar. * I drugi klinopisni tekstovi potvrđuju gledište da je Belšasar imao kraljevske ovlasti. Na jednoj pločici koja potječe iz 12. godine Nabonidove vladavine  zapisana je zakletva dana u ime kralja Nabonida i u ime kraljeva sina Belšasara, što pokazuje da je Belšasar bio na istom položaju kao i njegov otac. * Taj zanimljivi podatak objašnjava i to zašto je Belšasar Danijelu obećao da će postati “treći vladar u kraljevstvu” ako uspije protumačiti natpis na zidu. Nabonida se smatralo prvim, Belšasar je bio drugi, a Danijel bi bio proglašen trećim vladarem (5:16, 29). Jedan je istraživač izjavio: “Klinopisni su tekstovi svime što govore o Belšasaru toliko rasvijetlili njegovu ulogu da je njegovo mjesto u povijesti posve razjašnjeno. Brojni tekstovi pokazuju da je Belšasar bio gotovo izjednačen s Nabonidom po svom položaju i ugledu. Nepobitna je činjenica da je tokom najvećeg dijela posljednje novobabilonske dinastije postojala dvojna vlast. Nabonid je kao vrhovni vladar upravljao sa svoga dvora u Temi (u Arabiji), dok je Belšasar vladao kao njegov suvladar u domovini, a centar njegove moći bio je Babilon. Očigledno je da Belšasar nije bio potkralj s ograničenim ovlastima. Dobio je ‘kraljevsku vlast’.” *

⁵ Neki su pokušavali osporiti vjerodostojnost Danijelovog zapisa o ognjenoj peći (3. poglavlje), tvrdeći da je to samo legenda. U jednom pismu iz starobabilonskog doba, između ostalog, stoji: “Ovako kaže gospodar tvoj Rim-Sin: Bacite tog roba u peć jer je on drugog roba bacio u peć.” Zanimljivo je da u osvrtu na ovaj tekst Sir Godfrey Driver kaže da se ta kazna “spominje u priči o Tri sveca (Dan. III 6, 15, 19-27)”. *

6. Od koja se dva dijela sastoji Knjiga proroka Danijela?

⁶ Židovi Danijelovu knjigu nisu svrstavali u Proroke, nego u Spise. No hrvatske se Biblije drže redoslijeda kakav je u grčkoj Septuaginti i latinskoj Vulgati, pa Danijela smještaju između velikih i malih proroka. Knjiga se zapravo može podijeliti na dva dijela. U prvom (1-6. poglavlje) kronološkim se slijedom opisuje što su Danijel i njegova tri prijatelja kao državni službenici doživjeli od 617. do 538. pr. n. e. (1:1, 21). Drugi dio (7-12. poglavlje) Danijel je napisao u prvom licu i u njemu opisuje viđenja koja je dobivao i svoje razgovore s anđelima u razdoblju otprilike od 553. * do 536. pr. n. e. (7:2, 28; 8:2; 9:2; 12:5, 7, 8). Ta dva dijela skladno se nadopunjuju i čine Knjigu proroka Danijela.

7. Kako su Danijel i njegovi prijatelji postali babilonski državni službenici?

⁷ Priprema za državnu službu (1:1-21). Godine 617. pr. n. e. Danijel je stigao u Babilon zajedno s ostalim zarobljenim Židovima. Tada je bilo doneseno i sveto posuđe iz jeruzalemskog hrama i pohranjeno u riznici poganskih bogova. Danijel i njegova tri prijatelja Hebreja odabrani su da zajedno s drugim mladićima judejskoga kraljevskog roda prođu trogodišnje školovanje u kraljevskoj palači. Budući da se nisu željeli okaljati kraljevskim poganskim delikatesama i vinom, Danijel je predložio da se okušaju tako da deset dana jedu samo povrće. Ishod je bio povoljan za Danijela i njegove prijatelje i Bog ih je obdario znanjem i mudrošću. Nebukadnezar je svu četvoricu potom imenovao za svoje savjetnike. Posljednji redak prvog poglavlja, koji je možda dodan dugo vremena nakon što je ono napisano, pokazuje da je Danijel oko 80 godina nakon što je odveden u izgnanstvo još uvijek bio u kraljevskoj službi, a to je moglo biti oko 538. pr. n. e.

8. Koji je bio sadržaj i značenje sna koje je Bog otkrio Danijelu i kako je Nebukadnezar izrazio svoje štovanje?

⁸ San o zastrašujućem kipu (2:1-49). Druge godine njegova kraljevanja (koju najvjerojatnije treba računati od razorenja Jeruzalema 607. pr. n. e.) Nebukadnezara je uznemirio jedan san. Svećenici koji su se bavili vračanjem nisu mu mogli reći što je sanjao niti što san znači. Kralj im je ponudio velike darove, ali oni su mu negodujući rekli da nitko osim bogova ne može kralju odgovoriti ono što pita. Kralj se nato razgnjevio i naredio da se pogube svi mudraci. Budući da se ta naredba odnosila i na četvoricu Hebreja, Danijel je zamolio kralja da mu da vremena, pa će mu kazati što je sanjao. Potom su se Danijel i njegovi prijatelji pomolili Jehovi za pomoć. Jehova je tada Danijelu otkrio što je kralj sanjao i koje je značenje sna, a on je otišao kralju i rekao mu: “Ima Bog na nebu koji je Otkrivatelj tajni i on obznanjuje kralju Nebukadnezaru što će se dogoditi u posljednjim danima” (2:28). Nakon toga je Danijel ispričao san. Kralj je sanjao golem kip. Glava je tom kipu bila od zlata, prsa i ruke od srebra, trbuh i bedra od bakra, noge od željeza, a stopala dijelom od željeza, a dijelom od gline. Jedan je kamen udario i smrvio taj kip, a onda se pretvorio u veliku goru koja je ispunila svu zemlju. Što je sve to značilo? Danijel je objasnio da je babilonski kralj zlatna glava. Nakon njegovog kraljevstva,  na vlast će doći drugo, nakon toga treće i zatim četvrto. Na kraju, “Bog će nebeski podići kraljevstvo koje nikada neće propasti. (...) Ono će satrti i uništiti sva ona kraljevstva, a samo će stajati dovijeka” (2:44). Kralj je tada iskazao zahvalnost Danijelovom Bogu i počeo ga štovati i veličati kao ‘Boga nad bogovima’ te je postavio Danijela “za vladara nad cijelom pokrajinom babilonskom i za glavnog nadstojnika nad svim mudracima babilonskim”. Danijelova tri prijatelja dobila su položaj upravitelja u kraljevstvu (2:47, 28).

9. Koja je bila posljedica toga što su trojica Hebreja odbila pokloniti se kipu?

⁹ Tri Hebreja ostaju živa u peći ognjenoj (3:1-30). Nebukadnezar je podigao ogroman zlatni kip, visok 60 lakata (27 metara), i naredio je da upravitelji iz carstva dođu na svečanost povodom podizanja tog kipa. Zapovijed je glasila da svi trebaju pasti ničice i pokloniti se tom kipu kad se začuje posebna glazba. Svi koji to ne učine bit će bačeni u užarenu peć ognjenu. Danijelova tri prijatelja Šadrak, Mešak i Abednego to su odbila učiniti, pa su ih Kaldejci tužili kralju. Kad su bili dovedeni pred ljutitog kralja, hrabro su svjedočili: ‘Bog naš kojem služimo može nas izbaviti. Nećemo se pokloniti zlatnome liku koji si podigao’ (3:17, 18). Bijesni je kralj naredio da se peć užari sedam puta jače nego što je to uobičajeno i da se trojica Hebreja vezana bace u nju. No plamen je bio tako jak da je ubio ljude koji su ih bacali. Nebukadnezar se tada uplašio. Što je to vidio u peći? Četvoricu ljudi kako neozlijeđeni hodaju posred vatre, a “četvrti izgledom sliči sinu bogova” (3:25). Kralj je tada povikao trojici Hebreja da izađu iz vatre, i oni su izašli. Nisu imali ni najmanje opekotine, a na njih se nije uhvatio ni miris vatre! Zbog njihove hrabre odluke da služe samo pravome Bogu, Nebukadnezar je udijelio vjersku slobodu Židovima u cijelom svom carstvu.

10. Što je Nebukadnezar sanjao u zastrašujućem snu o “sedam vremena” i kako se taj san ispunio na njemu?

¹⁰ San o “sedam vremena” (4:1-37). Zapis o tom snu zapravo je Danijelov prijepis jednog babilonskog državnog spisa koji je napisao poniženi Nebukadnezar. Nebukadnezar je najprije priznao da Svevišnji Bog ima moć i da njemu pripada kraljevska vlast. Potom je ispričao zastrašujući san i opisao kako se taj san ispunio na njemu. Vidio je drvo koje je sezalo do neba te osiguravalo zaklon i hranu svim stvorenjima i začuo je stražara kako je povikao: ‘Posijecite drvo. Panj mu okujte okovima željeznim i bakrenim. Sedam vremena neka prođe preko njega, da bi se znalo da Svevišnji vlada kraljevstvom ljudskim i da nad njim postavlja najnižega od ljudi’ (4:14-17). Danijel je protumačio san i razjasnio da drvo predočava Nebukadnezara. Taj se proročanski san uskoro ispunio. Upravo dok je s velikim ponosom govorio o sebi, kralja je zahvatilo ludilo i sedam je godina živio na polju sa zvijerima. Potom mu se vratio razum i tada je priznao da Jehova ima vrhovnu vlast.

11. Što se zbivalo na raskalašenoj gozbi na kojoj se pojavio kobni natpis, kako ga je Danijel protumačio i kako se to tumačenje obistinilo?

¹¹ Belšasarova gozba i natpis na zidu (5:1-31). Kobna je noć, 5. listopada 539. pr. n. e. Nabonidov sin i suvladar, babilonski kralj Belšasar, priredio je veliku gozbu za tisuću svojih velikaša. Opijen vinom, kralj je naredio da se donesu svete posude od zlata i srebra otete iz Jehovinog hrama. Belšasar i njegovi gosti na toj su raskalašenoj gozbi pili iz tih posuda i hvalili svoje poganske bogove. U taj čas pojavila se ruka koja je po zidu počela pisati zagonetnu poruku. Kralja je obuzela jeza. Njegovi mudraci nisu mogli protumačiti natpis. Na kraju su doveli Danijela. Kralj mu je ponudio mjesto trećeg vladara u kraljevstvu ako mu pročita i protumači natpis, ali Danijel mu je odgovorio neka darove zadrži sebi. Potom mu je pročitao natpis i objasnio njegovo značenje: “MENE, MENE, TEKEL i PARSIN. (...) Bog je odbrojio dane kraljevstva tvojega i učinio mu kraj. (...) Izvagan si na vagi i našao si se prelagan. (...) Kraljevstvo je tvoje razdijeljeno i predano Medijcima i Perzijancima” (5:25-28). Iste noći Belšasar je bio ubijen, a kraljevstvo je preuzeo Darije Medijac.

12. Kako je osujećena zavjera protiv Danijela i koju je zapovijed Darije potom izdao?

¹² Danijel u lavljoj jami (6:1-28). Predstojnici koji su upravljali Darijevim kraljevstvom urotili su se protiv Danijela, pa su nagovorili kralja da izda zakon koji je propisivao da 30 dana nitko ne smije upraviti molbu nijednom drugom bogu ili čovjeku osim kralju. Tko bi prekršio tu zabranu, bio bi bačen lavovima. Danijel nije poslušao taj zakon koji ga je sprečavao da iskazuje štovanje Jehovi i da mu se moli, pa su ga bacili u lavlju jamu. No Jehovin je anđeo čudom zatvorio usta lavovima i sljedećeg je jutra kralj Darije bio presretan što je Danijela našao neozlijeđenog. Nakon toga su lavove nahranili Danijelovim neprijateljima, a kralj je izdao zakon da se svi moraju bojati Boga Danijelova, “jer on je Bog živi” (6:26). Danijel je ostao na visokom položaju u kraljevoj službi sve do vladavine Kira.

13. Koji je sadržaj i značenje viđenja o četiri zvijeri i Kraljevstvu, koje je Danijel usnio?

¹³ Viđenja o zvijerima (7:1–8:27). Ponovno se vraćamo do “prve godine babilonskoga kralja Belšasara”,  čija je vladavina, po svemu sudeći, započela 553. pr. n. e. Danijel je usnio san čiji je sadržaj zapisao na aramejskom jeziku. * Vidio je kako se jedna za drugom pojavljuju četiri goleme i strašne zvijeri. Četvrta je bila neobično jaka, a među njenim rogovima pojavio se i mali rog koji je ‘govorio hvalisave riječi’ (7:8). Potom se pojavio Pradavni i sjeo je. Služilo mu je “tisuću tisuća”. Pred njega je došao “netko kao sin čovječji” i “njemu je bila predana vlast, čast i kraljevstvo, da mu služe svi narodi, plemena i jezici” (7:10, 13, 14). Danijel je potom saznao značenje tog viđenja o četiri zvijeri. One su predočavale četiri kralja, odnosno kraljevstva. Između deset rogova na glavi četvrte zvijeri narastao je i jedan mali rog. On je postao moćan i ratovao je sa svetima. Međutim, nebeski je Sud intervenirao kako bi ‘kraljevstvo, vlast i veličanstvo kraljevstava pod svim nebom dao narodu koji čine sveti sluge Najvišega’ (7:27).

14. Koji je sadržaj Danijelova viđenja o jarcu i dvorogom ovnu i kako je Gabrijel protumačio to viđenje?

¹⁴ Dvije godine nakon toga, mnogo vremena prije pada Babilona, Danijel je dobio još jedno viđenje, koje je opisao na hebrejskom. Jarac s upadljivim rogom među očima borio se s oholim dvorogim ovnom i pobijedio ga. Potom se slomio jarčev veliki rog i narasla su mu četiri manja roga. Iz jednoga od njih izbio je mali rog koji je postao velik i narastao tako da se oholo uzdigao čak i protiv nebeske vojske. Bilo je prorečeno da će proći 2 300 dana dok sveto mjesto ne bude dovedeno “u ispravno stanje” (8:14). Gabrijel je Danijelu objasnio značenje tog viđenja. Rekao je da ovan predočava kraljeve Medije i Perzije. Jarac je grčki kralj, a njegovo će se kraljevstvo razdijeliti na četiri dijela. Kasnije će se pojaviti kralj okrutna lica “i ustat će na Kneza nad knezovima”. Budući da se viđenje trebalo ispuniti ‘za mnogo dana’, Danijel ga je trebao zapečatiti (8:25, 26).

15. Zašto se Danijel molio Jehovi i što mu je Gabrijel potom rekao o “sedamdeset tjedana”?

¹⁵ Proročanstvo o Mesijanskom Vođi (9:1-27). ‘Prve godine Darija Medijca’ Danijel je proučavao Jeremijino proročanstvo. Shvativši da se prorečeno 70-godišnje razdoblje opustošenosti Jeruzalema bliži kraju, Danijel je u molitvi Jehovi priznao vlastite grijehe i grijehe izraelskog naroda (Dan. 9:1-4; Jer. 29:10). Kad mu se ukazao Gabrijel, otkrio mu je: “Sedamdeset je tjedana određeno (...) da se okonča prijestup, da se učini kraj grijehu, da se očisti krivnja.” Mesijanski Vođa doći će nakon 69 tjedana, a potom će biti ubijen. Savez za mnoge bit će zadržan na snazi do kraja 70. tjedna, a na koncu će doći do pustošenja i istrebljivanja (Dan. 9:24-27).

16. U kojim se okolnostima anđeo ponovno ukazao Danijelu?

¹⁶ Sukob sjevera i juga, ustaje Mihael (10:1–12:13). Treća je godina kralja Kira, dakle otprilike 536. pr. n. e., i nije prošlo mnogo vremena otkako su se Židovi vratili u Jeruzalem. Nakon trotjednog posta Danijel se našao na obali rijeke Hidekela (Dan. 10:1, 4; 1. Mojs. 2:14). Tada mu se ukazao anđeo i objasnio mu što se dogodilo kad je krenuo k njemu. Anđelu je “knez kraljevstva perzijskoga” prepriječio put do Danijela, no pomogao mu je “Mihael, jedan od najviših knezova”. Tada je anđeo Danijelu prenio viđenje o onome što će se zbivati u “posljednjim danima” (Dan. 10:13, 14).

17. Koji su događaji u vezi s kraljem sjevera i kraljem juga opisani u proročanstvu koje je Danijel zapisao?

¹⁷ U početku ovog dojmljivog viđenja govori se o perzijskoj dinastiji i njenom budućem sukobu s Grčkom. Ustat će silan kralj koji će imati veliku vlast, ali njegovo će se kraljevstvo razdijeliti na četiri dijela. Na koncu će se pojaviti dva duga niza suprotstavljenih kraljeva — to jest kralj juga i kralj sjevera. Izmjenjivat će se razdoblja prevlasti jednog odnosno drugog kralja. Ti tvrdokorni i zli kraljevi za jednim će stolom govoriti laž. “U vrijeme koje je određeno” ponovno će izbiti rat. Božje će svetište biti oskvrnuto i bit će postavljena “gadost koja pustoši” (11:29-31). Kralj sjevera govorit će začuđujuće riječi protiv Boga nad bogovima i slavit će boga tvrđava. “U vrijeme kraja” kralj juga sukobljavat će se s kraljem sjevera, no tada će kralj sjevera provaliti u mnogo zemalja i “preplaviti” ih, a “ući će i u zemlju Krasotu”. Ali uznemirit će ga vijesti s istoka i sa sjevera pa će se razgnjeviti “i postavit će svoje dvorske šatore između velikoga mora i svete gore Krasote. I on će doći svome potpunom kraju i neće biti nikoga da mu pomogne” (11:40, 41, 45).

18. Što će se događati dok Mihael bude ‘stajao pomažući sinovima Božjeg naroda’?

¹⁸ Veličanstveno se viđenje nastavlja: Pojavljuje se Mihael koji ‘stoji pomažući sinovima Božjega naroda’. Nastat će “vrijeme tjeskobe” kakvoga dotad nije bilo u povijesti ljudskoga roda, ali izbavit će se svi oni koji se nađu zapisani u knjizi. U vječni će se život probuditi mnogi od onih koji spavaju u prahu zemaljskom, a “oni koji su razboriti sjat će poput sjajnog svoda nebeskog”. Oni će mnoge dovesti do pravednosti. Danijel je potom dobio nalog da zapečati knjigu  “do vremena kraja”. Začulo se i pitanje: “Kada će biti kraj ovim čudesima?” Anđeo je tada spomenuo razdoblja od tri i pol vremena, 1 290 dana i 1 335 dana te je objasnio: “Razumjet će [to] oni koji su razboriti.” Takvi doista mogu biti sretni! Na kraju je anđeo prenio Danijelu utješno obećanje: “Počivat ćeš, ali ćeš ustati da dobiješ svoju baštinu na kraju danâ” (12:1, 3, 4, 6, 10, 13).

19. Koje dobre primjere u pogledu vjernosti Jehovi, pouzdanja u njega i molitve nalazimo u Danijelovoj knjizi?

¹⁹ Svi koji žele ostati vjerni Bogu u ovom neprijateljskom svijetu trebaju oponašati izvrstan primjer Danijela i njegova tri prijatelja. Oni ni pod najgorim prijetnjama nisu željeli prekršiti Božja načela. Kad im je život došao u opasnost, Danijel je postupio ‘mudro i razumno’, iskazujući poštovanje prema kraljevu autoritetu (2:14-16). Kad su trojicu Hebreja pokušali prisiliti na idolopoklonstvo, oni su to odbili, iako su znali da će zato biti bačeni u užarenu peć ognjenu, a Danijel se nastavio moliti Jehovi, iako je znao da će zato biti bačen u lavlju jamu. U oba slučaja, Jehova je zaštitio svoje sluge (3:4-6, 16-18, 27; 6:10, 11, 23). Danijel je pružio dobar primjer i time što se uvijek molio Jehovi Bogu i uzdao u njega (2:19-23; 9:3-23; 10:12).

20. Koja je četiri viđenja o svjetskim silama Danijel opisao i zašto nam proučavanje tih viđenja može ojačati vjeru?

²⁰ Viđenja koja je Danijel dobio ostavljaju dubok dojam na onoga tko ih proučava i jačaju vjeru. Osvrnimo se najprije na četiri viđenja o svjetskim silama: (1) U prvom je viđenju vidio zastrašujući kip čija je zlatna glava predočavala dinastiju babilonskih kraljeva koja je započela s Nebukadnezarom. Nakon babilonskog kraljevstva, nastala su još tri, a njih predočavaju drugi dijelovi toga kipa. Ta su kraljevstva bila satrta kad je u njih udario “kamen” od kojega je potom nastalo “kraljevstvo koje nikada neće propasti” (2:31-45). (2) U narednom nizu Danijelovih viđenja najprije su se pojavile četiri zvijeri, koje su predočavale “četiri kralja”. Zvijeri su izgledale kao lav, medvjed i četveroglavi leopard. Na kraju je došla zvijer koja je imala velike željezne zube i deset rogova, a poslije joj je izbio mali rog (7:1-8, 17-28). (3) Nakon toga slijedi viđenje o ovnu (Medo-Perziji), jarcu (Grčkoj) i malom rogu (8:1-27). (4) Na kraju je zabilježeno viđenje o kralju juga i kralju sjevera. Danijel 11:5-19 točno opisuje suparništvo između egipatske i seleukidske dinastije koje su potekle od Aleksandrova Grčkog Carstva, koje se razdijelilo nakon što je on 323. pr. n. e. umro. Od 20. retka proročanstvo opisuje zbivanja u vezi sa zemljama nasljednicama toga kralja juga i kralja sjevera. Time što je u proročanstvu o znaku svoje prisutnosti spomenuo “gadost koja pustoši” (11:31), Isus je pokazao da će se ta dva kralja za prevlast boriti sve do “svršetka ovoga poretka” (Mat. 24:3). No kako li je utješno jamstvo da će u “vrijeme tjeskobe kakve nije bilo otkako je naroda pa do tog vremena” Mihael ustati da zatre bezbožne narode i da poslušnom čovječanstvu donese mir! (Dan. 11:20–12:1).

21. Kojim se značajnim događajima ispunilo Danijelovo proročanstvo o “sedamdeset tjedana”?

²¹ Danijel je zapisao i proročanstvo o “sedamdeset tjedana”. Do pojave “Mesijanskog Vođe” trebalo je proći 69 tjedana. Vrijedno je zapaziti da je 483 godine (69 puta 7 godina) nakon što je ‘izašla riječ da se Jeruzalem obnovi’ — a tu je riječ izdao Artakserks 20. godine svog vladanja, a izvršio je Nehemija u Jeruzalemu — Isus iz Nazareta bio kršten u Jordanu i pomazan svetim duhom, čime je postao Krist, ili Mesija (što znači “Pomazanik”). * Bilo je to 29. godine n. e. Potom je, kako je to Danijel i prorekao, došlo do “istrebljenja” kad je 70. n. e. Jeruzalem bio opustošen (Dan. 9:24-27; Luka 3:21-23; 21:20).

22. Što učimo iz Nebukadnezarova poniženja?

²² U Nebukadnezarovom snu o posječenom stablu (opisanom u 4. poglavlju Danijela) govori se o tome kako je Jehova Bog ponizio kralja koji se hvalio vlastitim dostignućima i uzdao u svoju moć. Kralj je morao živjeti sa zvijerima poljskim dok nije spoznao “da Svevišnji vlada kraljevstvom ljudskim i daje ga kome hoće” (Dan. 4:32). Hoćemo li i mi biti poput Nebukadnezara, hvaliti se vlastitim dostignućima i uzdati se u čovjekovu moć, te tako navući na sebe Božju kaznu? Ili ćemo postupiti mudro, priznati da Bog vlada kraljevstvom ljudskim i svoje nade polagati u njegovo Kraljevstvo?

23. (a) Po čemu se vidi da se kroz cijelu Danijelovu knjigu ističe nada u Kraljevstvo? (b) Na što bi nas trebala potaknuti proročanstva iz Danijelove knjige?

²³ Cijela Danijelova knjiga ističe nadu u Kraljevstvo, i to na način koji jača vjeru! Ona pokazuje da je Jehova Bog kao Vrhovni Vladar uspostavio Kraljevstvo koje nikad neće propasti i koje će uništiti sva druga kraljevstva (2:19-23, 44; 4:25). Čak su i poganski kraljevi Nebukadnezar i Darije morali priznati Jehovinu nadmoć (3:28, 29; 4:2, 3, 37; 6:25-27). Knjiga veliča i slavi Jehovu kao Pradavnoga koji će presuditi u spornom pitanju o pravu vladanja i koji će ‘nekome tko je kao sin čovječji’ predati vječnu “vlast, čast i kraljevstvo, da mu služe svi narodi, plemena  i jezici”. “Sveti sluge Najvišega” bit će u tom Kraljevstvu suvladari Isusa Krista, “Sina čovječjega” (Dan. 7:13, 14, 18, 22; Mat. 24:30; Otkr. 14:14). On je Mihael, veliki knez, koji vlada Kraljevstvom i koji će satrti i uništiti sva kraljevstva ovoga starog svijeta (Dan. 12:1; 2:44; Mat. 24:3, 21; Otkr. 12:7-10). Ispravno razumijevanje tih proročanstava i viđenja treba sve one koji ljube pravednost potaknuti da marljivo pretražuju stranice Božje Riječi kako bi na njima pronašli ‘čudesa’, odnosno čudesne istine, o Božjem Kraljevstvu i njegovim naumima koje nam je Bog otkrio u nadahnutoj i iznimno korisnoj Danijelovoj knjizi (Dan. 12:2, 3, 6).