1. Kakav je čovjek bio Mihej?

ZAMISLI zrelog čovjeka koji već mnogo godina vjerno služi Jehovi. Zamisli hrabrog čovjeka koji je u stanju vladarima svog naroda reći: “Vi koji mrzite dobro, a ljubite zlo, (...) koji jedete meso naroda mojega i kožu im derete!” Zamisli poniznog čovjeka koji svu zaslugu za svoje snažne objave pripisuje Jehovi, čiji ga duh i navodi da govori. Bi li volio upoznati takvog čovjeka? On bi te mnogočemu mogao poučiti i dati ti dobre savjete. Prorok Mihej bio je upravo takav. I danas su nam dostupni njegovi izvrsni savjeti u knjizi koja nosi njegovo ime (Mih. 3:2, 3, 8).

2. Što je poznato o Miheju i u kojem je razdoblju prorokovao?

² Mihejeva knjiga o njemu samom malo toga govori, slično kao što je bilo i s brojnim drugim prorocima. Važna je bila poruka. Na hebrejskom je ime “Mihej” skraćeni oblik imena “Mihael” (koje znači “tko je kao Bog?”) odnosno “Mikaja” (“tko je kao Jehova?”). Djelovao je kao prorok za vladavine Jotama, Ahaza i Ezekije (777-717. pr. n. e.), što znači da je bio suvremenik proroka Izaije i Hošee (Iza. 1:1; Hoš. 1:1). Ne zna se koliko je dugo prorokovao, no nije duže od 60 godina. Njegova proročanstva o propasti Samarije morala su biti izrečena prije nego što je 740. pr. n. e. grad bio uništen, a knjiga je morala biti dovršena prije nego što je 717. pr. n. e. završila Ezekijina vladavina (Mih. 1:1). Prorok Mihej bio je čovjek sa sela. Živio je u Morešetu, selu koje se nalazilo u plodnoj Šefeli, jugozapadno od Jeruzalema. Po usporedbama koje je koristio da bi potkrijepio svoje objave vidi se da je dobro poznavao seoski život (2:12; 4:12, 13; 6:15; 7:1, 4, 14).

3. Koja su značajna zbivanja obilježila Mihejevo vrijeme i zašto ga je Jehova poslao da prorokuje?

³ Mihej je živio u vremenu koje je bilo puno opasnosti i obilježeno značajnim zbivanjima. Brzi tijek događaja nagovješćivao je propast kraljevstva Izraela i Jude. Moralna iskvarenost i idolopoklonstvo uzeli su maha u Izraelu, zbog čega je  Asirija i opustošila zemlju, očigledno još za Mihejeva života. Narod kraljevstva Jude odvratio se od dobra koje je činio za vladavine Jotama, te je tijekom vladavine buntovnog kralja Ahaza počeo oponašati Izraelova zlodjela. No za vladavine Ezekije stanje se popravilo. Jehova je poslao Miheja da upozori njegov narod na kaznu koju im je namijenio. Mihejeva proročanstva potkrijepila su ono što su prorekli Izaija i Hošea (2. Kralj. 15:32–20:21; 2. Ljet., 27-32. poglavlje; Iza. 7:17; Hoš. 8:8; 2. Kor. 13:1).

4. Što dokazuje da je Mihejeva knjiga nadahnuta?

⁴ Brojni dokazi potvrđuju da je Mihejeva knjiga nadahnuta. Židovi su je oduvijek prihvaćali kao kanonsku. U Jeremiji 26:18, 19 citiraju se Mihejeve riječi: ‘Sion će biti preoran kao polje i od Jeruzalema će ostati samo ruševine’ (Mih. 3:12). To se proročanstvo točno ispunilo 607. pr. n. e., kad je babilonski kralj razorio Jeruzalem ‘i tako sve uništio’ (2. Ljet. 36:19). Ispunilo se i slično proročanstvo koje je govorilo da će se Samarija pretvoriti u “ruševinu u polju” (Mih. 1:6, 7). Samariju su opustošili Asirci 740. pr. n. e., te su odveli u zarobljeništvo narod sjevernog izraelskog kraljevstva (2. Kralj. 17:5, 6). U 4. stoljeću pr. n. e. osvojio ju je Aleksandar Veliki, a u 2. stoljeću pr. n. e. opustošili su je Židovi za vladanja Ivana Hirkana I. O tom posljednjem razorenju Samarije u djelu The New Westminster Dictionary of the Bible stoji: “Pobjednici su je razorili, nastojeći ukloniti svaki trag koji bi pokazivao da je na brdu jednom stajao utvrđeni grad” (1970, 822. stranica).

5. Kako je arheologija potvrdila da su se Mihejeva proročanstva ispunila?

⁵ I arheološki dokazi potvrđuju da su se Mihejeva proročanstva ispunila. U asirskim ljetopisima spominje se razorenje Samarije. Primjerice, asirski se kralj Sargon hvalio: “Opkolio sam i osvojio Samariju (Sa-me-ri-na).” * No zapravo ju je možda osvojio Sargonov prethodnik Salmanasar V. U babilonskim ljetopisima koji govore o Salmanasaru stoji: “Opustošio je Samariju.” * U Sanheribovim se ljetopisima dakako spominje i napad na Judu za vladavine kralja Ezekije, koji je Mihej također prorekao (Mih. 1:6, 9; 2. Kralj. 18:13). Na zidu svoje palače u Ninivi Sanherib je dao izraditi veliki reljef koji na svoja četiri dijela prikazuje osvajanje Lakiša. A na svojoj prizmi on kaže: “Opkolio sam 46 njegovih utvrđenih gradova (...). Izvukao sam (iz njih) 200 150 ljudi (...). Njega sam zatočio u Jeruzalemu, njegovoj kraljevskoj prijestolnici, poput ptice u kavezu.” Također navodi i čime mu je Ezekija platio danak, premda preuveličava iznos. No katastrofalnu pogibiju svoje vojske uopće ne spominje * (2. Kralj. 18:14-16; 19:35).

6. Što uklanja svaku sumnju u nadahnutost Mihejeve knjige?

⁶ A u Miheju 5:2 nalazi se važno proročanstvo koje uklanja svaku sumnju u nadahnutost ove proročke knjige. U njemu je prorečeno u kojem će se mjestu roditi Mesija (Mat. 2:4-6). Osim toga, neke misli koje su zapisane u grčkom dijelu Biblije srodne su mislima iz Mihejeve knjige (Mih. 7:6, 20; Mat. 10:35, 36; Luka 1:72, 73).

7. Opiši Mihejev izražajan stil pisanja.

⁷ Premda je Mihej u Judi živio na selu, nije mu nedostajala sposobnost dobrog izražavanja. Neki od najljepših dijelova Božje Riječi nalaze se upravo u njegovoj knjizi. Šesto je poglavlje pisano u obliku dijaloga i vrlo je dojmljivo. Nagli prijelazi plijene čitateljevu pažnju dok Mihej brzo prelazi s misli na misao, s prokletstva na blagoslov, pa opet na prokletstvo i tako dalje (Mih. 2:10, 12; 3:1, 12; 4:1). Tu je i mnoštvo vrlo živopisnih izraza. Naprimjer, prorok je rekao da će se pred Jehovom, kad on izađe iz svog mjesta, “gore rastopiti, a doline rasjesti, kao vosak pred vatrom i kao vode izlivene niz strminu” (1:4; vidi i 7:17).

8. Što sadrži svaki od tri dijela Mihejeve knjige?

⁸ Knjiga se može podijeliti na tri dijela, a svaki dio započinje pozivom da se posluša poruka koja sadrži ukor, upozorenja na kaznu i obećanja o blagoslovima.

9. Kakva je kazna bila dosuđena Samariji i Judi?

⁹ Prvi dio (1:1–2:13). Jehova je pošao iz svog hrama da kazni Samariju zbog njenog idolopoklonstva. Rekao je da će od Samarije učiniti “ruševinu u polju”, ‘kamenje njezino u dolinu pobacati’, a rezbarene likove njezine razbiti. Neće joj biti lijeka. I Juda je bio kriv, pa je neprijatelj trebao doći “na vrata jeruzalemska”. Prorok je rekao da će oni koji smišljaju nedjela biti kažnjeni i da će jadikovati: “Posve smo opustošeni!” (1:6, 12; 2:4).

10. Koje riječi u prvi plan stavljaju Jehovino milosrđe?

¹⁰ Odjednom je u prvi plan došlo Jehovino milosrđe. Prorok je u Jehovino ime rekao: “Doista ću sabrati Jakova (...). Ujedinit ću ih kao ovce u toru, kao stado usred pašnjaka njegova. Tu će se čuti vreva od ljudi” (2:12).

11. (a) Kakve je osude Mihej iznio protiv Jakovljevih i Izraelovih vladara? (b) Kako je Mihej ukazao na to otkuda mu hrabrost?

 ¹¹ Drugi dio (3:1–5:15). Mihej je nastavio: “Poslušajte, molim vas, glavari Jakovljevi i zapovjednici doma Izraelova!” Prorok je iznio oštre osude protiv tih ljudi koji su tlačili narod jer su ‘mrzili dobro, a ljubili zlo i drobili kosti ljudima’ (3:1-3). Osuda je bila upućena i lažnim prorocima koji su zavodili Božji narod umjesto da ga vode pravim putem. Da bi se objavila ta poruka, trebala je nadljudska hrabrost! Zato je Mihej hrabro izjavio: “Ja sam pun sile od duha Jehovina, pun sam pravde i moći, da objavim Jakovu prijestup njegov i Izraelu grijeh njegov” (3:8). Njegova osuda tih krvlju okaljanih vladara dosegla je vrhunac u sljedećim riječima: “Glavari njegovi sude za mito, svećenici njegovi poučavaju za plaću i proroci njegovi za novac gataju” (3:11). Stoga je bilo prorečeno da će Sion biti preoran kao polje, a da će od Jeruzalema ostati samo ruševine.

12. O čemu govori veličanstveno proročanstvo o ‘posljednjim danima’?

¹² Slijedi još jedan iznenadni kontrast. Proročanstvo se usredotočuje na ‘posljednje dane’ i na dirljiv način opisuje veličanstvenu obnovu obožavanja Jehove na njegovoj gori (4:1). Mnogi će narodi uzlaziti na nju kako bi bili poučeni o Jehovinim putevima, jer će njegov zakon i riječi doći sa Siona i iz Jeruzalema. Više se neće učiti ratu, nego će svatko sjediti pod svojom lozom i smokvom. Nikoga se neće plašiti. Prorok je potom rekao da će svaki narod ići za svojim bogom, no pravi Božji sluge hodit će u ime Jehove, Boga svojega, a on će nad njima zauvijek kraljevati. No Sion je najprije morao otići u izgnanstvo u Babilon. Jehova je rekao da će satrti neprijatelje Siona tek kad Sion bude obnavljan.

13. Kakav će vladar doći iz Betlehema i s čime će se moći usporediti “ostatak Jakovljev”?

¹³ Mihej je potom prorekao da će iz Betlehema Efrate Izrael dobiti vladara “koji potječe iz davnine”. On će “pasti stado silom Jehovinom” i neće vladati samo nad Izraelom nego će “vlast njegova sezati do krajeva zemaljskih” (5:2, 4). Asirski će napadač ostvariti tek prolazan uspjeh jer će morati uzmaknuti, a njegova će zemlja biti opustošena. “A ostatak Jakovljev” bit će među narodima kao “rosa od Jehove” i kao hrabri lav (5:7). Jehova će iskorijeniti krivu religiju i osvetiti se neposlušnim narodima.

14. (a) Kojom usporedbom započinje treći dio Mihejeve knjige? (b) Koja Jehovina očekivanja izraelski narod nije ispunio?

¹⁴ Treći dio (6:1–7:20). U obliku dijaloga predstavljen je zanimljiv sudski spor. Jehova vodi “parnicu” s Izraelom i pritom poziva brda i gore da budu svjedoci (6:1). Poziva Izraela da svjedoči protiv njega i podsjeća na pravedna djela koja je učinio za svoj narod. Što Jehova očekuje od zemaljskog čovjeka? Ne očekuje mnogo životinjskih žrtava, nego samo ‘da postupa pravedno, ljubi dobrotu i skromno hodi sa svojim Bogom’ (6:8). Upravo toga nije bilo u Izraelu. Umjesto pravde i dobrote, prevladavali su ‘zla vaga’, nasilje, laž i lukava prijevara (6:11). Umjesto da je skromno hodio s Bogom, narod je činio zlo postupajući po savjetima idolopoklonika Omrija i Ahaba, samarijskih vladara.

15. (a) Što je prorok osudio? (b) Kojim divnim riječima završava Mihejeva knjiga?

¹⁵ Prorok je osudio moralnu iskvarenost svog naroda. Čovjek ‘najpošteniji bio je gori od živice trnovite’ (7:4). Čak i bliski prijatelji i ukućani varali su jedan drugoga. No Mihej nije posustao. Rekao je: “Ja ću na Jehovu gledati. Spremno ću čekati Boga spasenja svojega. Uslišit će me Bog moj” (7:7). Upozorio je druge da se ne vesele kad Jehova kazni svoj narod, jer doći će i vrijeme oslobođenja. Jehova će pasti i hraniti svoj narod i pokazat će mu “djela čudesna”, pa će ga se drugi narodi bojati (7:15). U zaključku svoje knjige Mihej je, u skladu sa značenjem svog imena, hvalio Jehovu zbog milosti koju rado pokazuje. Doista, ‘tko je Bog kao Jehova’? (7:18).

16. (a) Kako se Mihejevo proročanstvo pokazalo korisnim u Ezekijino vrijeme? (b) Koje snažne opomene iz tog proročanstva vrijede i danas?

¹⁶ Prije više od 2 700 godina Mihejevo je proročanstvo bilo itekako ‘korisno za ukoravanje’, jer je judejski kralj Ezekija pozitivno reagirao na tu poruku te je naveo narod na pokajanje i započeo vjersku obnovu (Mih. 3:9-12; Jer. 26:18, 19; usporedi 2. Kraljevima 18:1-4). Danas je ovo nadahnuto proročanstvo još korisnije. Svi oni koji tvrde da služe Bogu trebali bi ozbiljno shvatiti Mihejeve osude krive religije, idolopoklonstva, laganja i nasilja (Mih. 1:2; 3:1; 6:1). Pavao je potkrijepio te osude u 1. Korinćanima 6:9-11, gdje je rekao da su pravi kršćani “oprani” od opisanih djela te da oni koji čine ta djela neće naslijediti Božje Kraljevstvo. U Miheju 6:8 jednostavno i jasno poručuje se da Jehova od čovjeka očekuje da skromno hodi s njim, postupa pravedno i ljubi dobrotu.

17. Kako je Mihej ohrabrio one koji doživljavaju progonstvo i poteškoće zato što služe Bogu?

¹⁷ Mihej je proročansku poruku donio narodu koji je bio toliko razjedinjen da su ‘čovjeku bili neprijatelji ukućani njegovi’. I pravi kršćani  često propovijedaju u sličnim okolnostima, a neki čak dožive da ih izdaju i žestoko progone članovi vlastite obitelji. U svemu tome oni moraju strpljivo čekati na Jehovu, “Boga spasenja svojega” (Mih. 7:6, 7; Mat. 10:21, 35-39). Bilo da doživljavaju progonstvo bilo da služe na teškom području, oni koji se poput Miheja hrabro oslanjaju na Jehovu ‘bit će puni sile od duha Jehovina’ dok objavljuju njegovu poruku. Mihej je prorekao da će takva hrabrost biti naročito vidljiva na ‘ostatku Jakovljevu’. Pripadnici ostatka bit će ‘među narodima, usred mnogih naroda, kao lav’, a istovremeno će biti poput osvježavajuće rose i kiše koja dolazi od Jehove. Te su usporedbe dobro opisale pripadnike ‘ostatka Izraelova (Jakovljeva)’ koji su postali članovima kršćanske skupštine u prvom stoljeću (Mih. 3:8; 5:7, 8; Rim. 9:27; 11:5, 26).

18. Koje Mihejevo proročanstvo govori o Božjem Kraljevstvu kojim vlada Isus Krist?

¹⁸ Isusovo rođenje u Betlehemu — kojim se ispunilo Mihejevo proročanstvo — ne samo da služi kao potvrda da je Bog nadahnuo ovu knjigu nego pokazuje i to da kontekst ovog retka ima proročansko značenje i da se odnosi na Božje Kraljevstvo kojim vlada Isus Krist. Isus je taj koji je došao iz Betlehema (ime “Betlehem” znači “kuća kruha”) sa životodajnim blagoslovima za sve koji budu vjerovali u njegovu žrtvu. On je taj koji ‘pase stado silom Jehovinom’, koji vlada do krajeva Zemlje i donosi mir obnovljenom i ujedinjenom Božjem stadu (Mih. 5:2, 4; 2:12; Ivan 6:33-40).

19. (a) Kako Mihejevo proročanstvo hrabri i jača u vjeri one koji žive u ‘posljednjim danima’? (b) Kako je Mihej uzveličao Jehovu kao Vladara?

¹⁹ Mihejevo proročanstvo o ‘posljednjim danima’ u kojima će ‘mnogi narodi’ tražiti da ih Jehova poučava pruža veliko ohrabrenje Božjim slugama. “Oni će prekovati mačeve svoje u raonike i koplja svoja u srpove. Narod na narod više neće dizati mača niti će se više učiti ratu. I sjedit će svatko pod svojom lozom i pod svojom smokvom i nitko ih neće plašiti, jer to su riječi iz usta Jehove nad vojskama.” Oni koji odbace sve što ima veze s krivom religijom pridružuju se Miheju, koji je odlučno rekao: “Mi ćemo hoditi u ime Jehove, Boga svojega, dovijeka, u svu vječnost.” Doista, Mihejevo proročanstvo jača našu vjeru jer je unaprijed opisalo te značajne događaje. Odlikuje se i time što veliča Jehovu kao vječnog Vladara i Kralja. Kako su dojmljive ove riječi: ‘Jehova će kraljevati nad narodom na gori Sionu odsada pa dovijeka’! (Mih. 4:1-7; 1. Tim. 1:17).