1, 2. Što se zna o proroku Hagaju i u kom je smislu njegova služba bila dvojaka?

ZNAMO da se zvao Hagaj. Znamo da je bio prorok i “glasnik Jehovin” (Hag. 1:13). No otkuda je bio? I tko je on zapravo bio? Hagaj je deseti od takozvanih malih proroka i prvi od trojice proroka koji su djelovali nakon što su se Židovi 537. pr. n. e. vratili u svoju domovinu (druga dvojica bila su Zaharija i Malahija). Hagajevo ime na hebrejskom jeziku znači “[rođen na] blagdan” ili “blagdansko dijete”. To bi moglo značiti da je doista bio rođen na blagdan.

² Nemamo razloga sumnjati u židovsku predaju koja tvrdi da je Hagaj rođen u Babilonu i da je u Jeruzalem stigao sa Zerubabelom i velikim svećenikom Jošuom. Hagaj je blisko surađivao s prorokom Zaharijom, a u Ezri 5:1 i 6:14 govori se o tome kako obojica zajedno potiču povratnike da nastave obnovu hrama. Njegova proročka služba bila je dvojaka: kao prvo, poticao je Židove da čine ono što su u odnosu na Boga bili dužni činiti; kao drugo, proricao je buduće događaje, pa tako i potresanje svih naroda (Hag. 2:6, 7).

3. Što je bio neostvareni cilj povratka Židova iz izgnanstva?

³ Zašto je Jehova postavio Hagaja za proroka? Godine 537. pr. n. e. Kir je izdao proglas kojim je dopustio Židovima da se vrate u domovinu i ponovno sagrade Jehovin dom. No već je bila 520. pr. n. e., a hram još ni približno nije bio dovršen. Kroz sve te godine Židovi nisu ostvarili glavni cilj svog povratka, kako zbog protivljenja neprijatelja tako i zbog svoje vlastite ravnodušnosti i materijalizma (Ezra 1:1-4; 3:10-13; 4:1-24; Hag. 1:4).

4. Što je ometalo obnovu hrama, no što se dogodilo kad je Hagaj počeo prorokovati?

⁴ Izvještaj opisuje što se dogodilo čim je bio položen temelj hrama 536. pr. n. e.: “Tada je narod što je bio u zemlji stao obeshrabrivati narod Judin i odvraćati srce njegovo da ne gradi. I unajmljivali su savjetnike da osujete njihov naum” (Ezra 4:4, 5). Naposljetku su 522. pr. n. e. ti neprijateljski raspoloženi ne-Židovi uspjeli ishoditi zakonsku zabranu obnove. Hagaj je počeo prorokovati 520. pr. n. e., druge godine vladavine perzijskoga kralja Darija Histaspa, i time je potaknuo Židove na nastavak obnove hrama. Nato su upravitelji okolnih područja poslali pismo Dariju kako bi on presudio u tom slučaju. A Darije je presudio da se mora poštovati raniji Kirov proglas i time je podržao Židove u njihovom sporu s neprijateljima.

5. Što dokazuje da je Hagajeva knjiga nadahnuta od Boga?

⁵ Židovi nikad nisu sumnjali u nadahnutost Hagajevog proročanstva. Njegovu nadahnutost potvrđuje i Ezra 5:1, gdje stoji da je on proricao “u ime Boga Izraelova”, te Ezra 6:14. I apostol Pavao je potvrdio da je to proročanstvo dio ‘Pisma koje je nadahnuto od Boga’ time što je iz njega citirao u Hebrejima 12:26: “Sada on obećava: ‘Još jednom ja ću uskomešati ne samo zemlju nego i nebo’” (Hag. 2:6).

6. Od čega se sastoji Hagajevo proročanstvo i po čemu se vidi da je isticao Jehovino ime?

⁶ Hagajevo se proročanstvo sastoji od četiri poruke izrečene u razdoblju od 112 dana. Stil njegova izražavanja jasan je i izravan, a osobito vrijedi  zapaziti koliko je isticao Jehovino ime. U svojih 38 redaka on 35 puta spominje Jehovino ime, od čega se ono 14 puta javlja u sklopu izraza “Jehova nad vojskama”. Jasno pokazuje da je njegova poruka došla od Jehove, kad kaže: “Hagaj, glasnik Jehovin, rekao je narodu po nalogu Jehovinom: ‘Ja sam s vama’, kaže Jehova” (1:13).

7. Na što je Hagaj poticao Židove i koja je osnovna poruka njegovog proročanstva?

⁷ To je bilo vrlo važno razdoblje u povijesti Božjeg naroda, a Hagajeva je služba bila iznimno korisna. U svojoj proročkoj službi nije bio nimalo neodlučan i nije okolišao kad se obraćao Židovima. Otvoreno im je rekao da nije vrijeme za odugovlačenje te da se moraju prihvatiti posla i obnoviti Jehovin dom i službu u hramu ako žele da im Jehova podari blagostanje. Osnovna poruka Hagajevog proročanstva glasi: Onaj tko želi Jehovin blagoslov mora služiti pravome Bogu Jehovi i izvršavati djelo koje je on zapovjedio da se vrši.

8. Zašto Jehova nije u materijalnom pogledu blagoslivljao Židove?

⁸ Prva poruka (1:1-15). Bila je upućena upravitelju Zerubabelu i velikom svećeniku Jošui, ali je bila izrečena pred svim narodom. Narod je govorio: “Još nije došlo vrijeme, vrijeme da se gradi dom Jehovin.” No Jehova im je preko Hagaja uputio oštro pitanje: “Je li vrijeme da vi živite u kućama svojim drvom obloženim, dok je ovaj dom pust?” (1:2, 4). U materijalnom su pogledu takoreći mnogo sijali, a malo želi, pa im je nedostajalo hrane, pića i odjeće. Jehova im je savjetovao: “Razmislite o putevima svojim!” (1:7). Bilo je krajnje vrijeme da se donesu drva i da se obnovi dom kako bi se Jehova proslavio. Ti su se Židovi dobro brinuli za svoje kuće, a Jehovin je dom bio pust. Stoga im je Jehova uskratio rosu s neba i urod s polja i nije blagoslivljao njihov trud.

9. Kako je Jehova potaknuo Židove na rad?

⁹ No shvatili su poruku. Hagaj ipak nije prorokovao uzalud. Poglavari i narod odlučili su ‘poslušati glas Jehove, Boga svojega’. Strah od čovjeka zamijenili su strahom od Jehove. Jehova im je zato preko svoga glasnika Hagaja zajamčio: “Ja sam s vama” (1:12, 13). Jehova je tada potaknuo srce upravitelja, velikog svećenika i preostalog naroda, te su se prihvatili posla samo 23 dana nakon što je Hagaj počeo prorokovati, i to usprkos zabrani koju je nametnula perzijska vlast.

10. Što su neki Židovi mislili o hramu koji su obnavljali, a što im je Jehova obećao?

¹⁰ Druga poruka (2:1-9). Prošlo je manje od mjesec dana nakon ponovnog pokretanja obnove. Hagaj je objavio drugu nadahnutu poruku. Bila je upućena Zerubabelu, Jošui i preostalom narodu. Očito su neki židovski povratnici koji su vidjeli onaj prethodni, Salamunov, hram smatrali da se obnovljeni hram neće moći mjeriti s njim. Što je na to rekao Jehova nad vojskama? ‘Budite jaki i prionite na posao, jer ja sam s vama’ (2:4). Jehova ih je podsjetio na savez koji je sklopio s njima i poručio im da se ne boje. Ojačao ih je svojim obećanjem da će potresti sve narode i tako prikupiti njihove dragocjenosti te da će taj dom napuniti slavom. Obećao je da će slava tog posljednjeg doma biti veća od slave onog prethodnog i da će tome mjestu dati mir.

11. (a) Kojom je usporedbom Hagaj naglasio koliko su svećenici bili nemarni? (b) Koje su bile posljedice njihovog nemara?

¹¹ Treća poruka (2:10-19). Dva mjeseca i tri dana nakon što je objavio drugu poruku Hagaj se obratio svećenicima. Da bi razjasnio smisao svoje poruke, poslužio se usporedbom. Hoće li svećenik učiniti svetom hranu koju dotakne dok nosi sveto meso? Neće. A hoće li onaj tko dotakne što nečisto — primjerice mrtvaca — postati nečist? Hoće. Hagaj je potom objasnio tu usporedbu: Narod se onečistio zato što nije obožavao Jehovu na čist način. Sve što su prinosili Jehova Bog smatrao je nečistim. Zato ih je udario sušom, plijesni i tučom i nije blagoslivljao njihov trud. Morali su se promijeniti da bi ih Jehova blagoslovio.

12. Što sadrži zaključna Hagajeva poruka upućena Zerubabelu?

¹² Četvrta poruka (2:20-23). Hagaj je četvrtu poruku objavio istoga dana kad i treću, no ona je bila upućena Zerubabelu. Jehova je ponovio da će ‘potresti nebesa i zemlju’, ali sada je proširio tu temu i govorio je o potpunom uništenju kraljevstava svih naroda. Rekao je da će mnogi pasti, “svaki od mača brata svojega” (2:21, 22). Hagaj je u zaključku svog proročanstva prenio Jehovino jamstvo da će pokazati naklonost Zerubabelu.

13. Kako je Hagaj pomogao Židovima svojim prorokovanjem?

¹³ Četiri poruke koje je Jehova poslao preko Hagaja pomogle su ondašnjim Židovima. Potaknule su ih da prionu na posao i za četiri i pol godine hram je bio dovršen i postao je središnje mjesto obožavanja pravoga Boga u Izraelu (Ezra 6:14, 15). Jehova je blagoslovio njihov revan rad. Upravo u to vrijeme, dok se još gradio hram, perzijski kralj Darije istražio je zapise u kraljevskom arhivu i potvrdio je Kirov proglas koji je pronašao. Tako je obnova hrama završena uz službenu kraljevu dozvolu (Ezra 6:1-13).

14. Koji mudri savjeti iz Hagajeve knjige vrijede i danas?

 ¹⁴ Proročanstvo također sadrži mudre savjete koji vrijede i danas. Koji su to savjeti? Kao prvo, ono naglašava da Božju službu moramo staviti ispred vlastitih interesa (Hag. 1:2-8; Mat. 6:33). Ističe da onaj tko je sebičan sam sebi nanosi štetu i da su materijalistički ciljevi zapravo isprazni, a da su mir i Jehovin blagoslov ono što čovjeka čini bogatim (Hag. 1:9-11; 2:9; Izr. 10:22). Uči nas da služba Bogu sama po sebi ne čini čovjeka čistim ako je ne vrši u čistoći i cijelom dušom te da je ne smije kaljati nečistim vladanjem (Hag. 2:10-14; Kol. 3:23; Rim. 6:19). Pokazuje da Božji sluge ne smiju biti pesimisti i gledati unazad, razmišljajući o “dobrim starim vremenima”, nego da trebaju gledati naprijed, ‘razmišljati o putevima svojim’ i tražiti načina da slave Jehovu. Tada će Jehova biti s njima (Hag. 2:3, 4; 1:7, 8, 13; Filip. 3:13, 14; Rim. 8:31).

15. Što Hagajeva knjiga obećava onima koji su revni i poslušni?

¹⁵ Kad su se Židovi svojski prihvatili gradnje hrama, Jehova ih je blagoslovio i u svemu su imali uspjeha. Prepreke su nestale. Posao je završen prilično brzo. To pokazuje da će Jehova uvijek nagraditi našu neustrašivu i revnu službu. Vjera i hrabro pouzdanje u Jehovu omogućit će nam da svladamo sve prepreke — bilo stvarne bilo zamišljene. Poslušnost ‘riječi Jehovinoj’ uvijek donosi blagoslove (Hag. 1:1).

16. U kakvoj je vezi Hagajevo proročanstvo s Kraljevstvom kojem se nadamo i na kakvu bi nas aktivnost ta nada trebala potaknuti?

¹⁶ A kakvo značenje za nas ima proročanstvo da će Jehova ‘potresti nebesa i zemlju’? Apostol Pavao objasnio je primjenu Hagaja 2:6 sljedećim riječima: “Sada [Bog] obećava: ‘Još jednom ja ću uskomešati ne samo zemlju nego i nebo.’ A riječi ‘još jednom’ znače da će biti uklonjeno ono što se može uzdrmati, to jest ono što nije načinio Bog, kako bi ostalo ono što se ne može uzdrmati. Stoga, budući da trebamo primiti kraljevstvo koje se ne može uzdrmati, ostanimo dostojni Božje nezaslužene dobrote, po kojoj možemo služiti Bogu onako kako mu je po volji, sa strahom i strahopoštovanjem. Jer Bog je naš i vatra koja proždire” (Hebr. 12:26-29). Hagaj je rekao da će Bog izazvati potresanje kako bi ‘oborio prijestolje kraljevstvima i uništio snagu kraljevstvima naroda’ (Hag. 2:21, 22). Citirajući to proročanstvo, Pavao je spomenuo da se za razliku od tih kraljevstava Božje Kraljevstvo “ne može uzdrmati”. Neka nas razmišljanje o Kraljevstvu kojem se nadamo potakne da ‘budemo jaki i prionemo na posao’, odnosno da vršimo Božju svetu službu. Imajmo na umu i činjenicu da će Jehova iz svih naroda svijeta, prije nego što ih uništi, izdvojiti i sakupiti nešto dragocjeno što će ostati sačuvano. On kaže: “‘Potrest ću sve narode i doći će dragocjenosti iz svih naroda, i napunit ću ovaj dom slavom’, kaže Jehova nad vojskama” (2:4, 7).