1. Što pokazuje da je Malahija bio revan Jehovin sluga?

TKO je bio Malahija? Nema ni jednog jedinog podatka o njegovom porijeklu i životu. Međutim, sadržaj njegovog proročanstva jasno pokazuje da je bio odan Jehovi Bogu i da mu je izuzetno revno služio zastupajući njegovo ime i čisto obožavanje te da je bio strašno ogorčen na one koji su tvrdili da služe Bogu, a zapravo su služili jedino samima sebi. U 4 poglavlja njegovog proročanstva Jehovino se ime javlja 48 puta.

2. Što najvjerojatnije znači Malahijino ime i kad je, po svemu sudeći, živio?

² Njegovo ime na hebrejskom jeziku glasi Malaki, a najvjerojatnije znači “moj glasnik”. I u suvremenim Biblijama i u Septuaginti Malahija je posljednji od takozvanih Malih proroka, a i vremenski gledano, prorokovao je posljednji. Predaja  Velike sinagoge tvrdi da je živio nakon proroka Hagaja i Zaharije i da je bio Nehemijin suvremenik.

3. Po čemu se može zaključiti da je Malahijino proročanstvo napisano nakon 443. pr. n. e.?

³ Kada je bilo napisano Malahijino proročanstvo? Bilo je to u vrijeme dok je zemljom vladao upravitelj, što znači u vrijeme obnove Jeruzalema, kad su se Judejci nakon 70 godina vratili u opustošenu zemlju (Mal. 1:8). No o kojem se upravitelju radilo? Budući da se u proročanstvu spominje hramska služba, ali ne i izgradnja hrama, mora da se radilo o razdoblju nakon Zerubabela, jer je za vrijeme njegove upraviteljske službe hram bio završen. Biblija spominje još jedino Nehemiju kao upravitelja iz tog doba. Odgovara li proročanstvo Nehemijinom vremenu? U Malahijinoj se knjizi ništa ne govori o obnovi Jeruzalema i njegovih zidina, što znači da nije napisana u prvom razdoblju Nehemijinog upraviteljstva. No Malahija dosta govori o prijestupima svećenstva, što odgovara okolnostima u vrijeme kad je Nehemija drugi put došao u Jeruzalem. Naime, Nehemija se 443. pr. n. e., odnosno 32. godine Artakserksova vladanja, po kraljevom nalogu morao vratiti u Babilon nakon svog prvog boravka u Jeruzalemu (Mal. 2:1; Neh. 13:6). Sličnosti između Malahijine i Nehemijine knjige također pokazuju da Malahijino proročanstvo pripada tom razdoblju. (Usporedi: Mal. 2:4-8, 11, 12—Neh. 13:11, 15, 23-26; Mal. 3:8-10—Neh. 13:10-12.)

4. Što pokazuje da je Malahijino proročanstvo vjerodostojno i nadahnuto?

⁴ Židovi su Malahijinu knjigu oduvijek prihvaćali kao vjerodostojnu. A kršćanski pisci grčkog dijela Biblije citirali su iz nje, pri čemu su više puta ukazivali na ispunjenje njezinih proročanstava. To pokazuje da je Malahijina knjiga nadahnuta i da pripada kanonu hebrejskih knjiga koji je prihvaćala kršćanska skupština. (Usporedi: Mal. 1:2, 3 — Rim. 9:13; Mal. 3:1 — Mat. 11:10 i Luka 1:76 i 7:27; Mal. 4:5, 6 — Mat. 11:14 i 17:10-13; Mar. 9:11-13 i Luka 1:17.)

5. U čemu se očitovalo loše duhovno stanje zbog kojega je Malahija prorokovao?

⁵ Malahijino proročanstvo otkriva da se izgubio vjerski žar i revnost koju su u vrijeme obnove hrama u narodu probudili proroci Hagaj i Zaharija. Svećenici su postali nemarni, ponosni i samopravedni. Služba koju su oni vršili u hramu zapravo je obeščašćivala Boga. Narod više nije davao desetine i prinosio žrtve jer je vladalo mišljenje da Bogu nije stalo do Izraela. Nade koje su se polagale u Zerubabela nisu se ostvarile, a ni Mesija nije došao, kako su to neki očekivali. Židovi su u duhovnom pogledu pali na vrlo niske grane. Kako ohrabriti taj narod i uliti mu novu nadu? Kako mu pomoći da shvati svoje pravo stanje, da se osvijesti i popravi? Malahijino je proročanstvo pružilo odgovor na ta pitanja.

6. Kakav je Malahijin stil pisanja?

⁶ Malahijin je stil pisanja izravan i energičan. Najprije iznosi tvrdnju, a zatim odgovara na prigovore onih kojima se obraća. Na kraju ponovno iznosi svoju prvobitnu tvrdnju. To njegovoj argumentaciji daje snagu i upečatljivost. Ne služi se pomno biranim riječima, nego bez mnogo okolišanja iznosi snažne argumente.

7. Kako je i prema kome Jehova izrazio ljubav odnosno mržnju?

⁷ Jehovina zapovijed svećenicima (1:1–2:17). Jehova je najprije rekao koliko ljubi svoj narod. Ljubio je Jakova, a Ezava zamrzio. Edomu je poručio neka samo pokušava obnoviti svoja opustošena mjesta. On će ih srušiti i zvat će ih se “zemljom zla” i “narodom koji je Jehova osudio”, i tako će se ‘Jehova veličati po zemlji izraelskoj’ (1:4, 5).

8. Kako su svećenici kaljali Jehovin stol i zašto ih je trebalo stići prokletstvo?

⁸ Potom se Jehova obratio izravno ‘svećenicima koji su prezirali ime njegovo’. Budući da su se oni pokušavali opravdati, Jehova im je ukazao na njihove slijepe, hrome i bolesne žrtve, pa ih je upitao bi li upravitelj prihvatio takvu žrtvu. Jehovi nisu bili mili. Njegovo je ime trebalo veličati među narodima, a ti su ga ljudi obeščašćivali tako što su govorili: “Stol je Jehovin okaljan.” Trebalo ih je stići prokletstvo jer su lukavo izbjegavali izvršiti svoje zavjete i prinosili su bezvrijedne žrtve. Zato je Jehova rekao: “Ja sam Kralj veliki (...) i ime će moje biti zastrašujuće među narodima” (1:6, 12, 14).

9. U čemu su svećenici griješili i kako su skvrnili Jehovinu svetost?

⁹ Jehova je potom zapovjedio svećenicima da uzmu k srcu njegov savjet ako ne žele da pošalje prokletstvo na njih i na njihove blagoslove. Rekao je da će baciti balegu na njihove blagdane jer se nisu pridržavali Levijevog saveza te da ‘usne svećenikove trebaju čuvati znanje, i zakon se treba tražiti iz usta njegovih, jer on je glasnik Jehove nad vojskama’ (2:7). Malahija je potom priznao velik grijeh Izraela i Jude. Ljudi su činili nevjeru jedan drugome i skvrnili svetost Jehove, svog Oca i Stvoritelja, tako što su za nevjestu uzimali kćer tuđeg boga. Silno su zamarali Jehovu. Čak su pitali: “Gdje je Bog pravde?” (2:17).

10. Što proročanstvo kaže o sudu zbog kojega Gospodin dolazi u svoj hram?

 ¹⁰ Gospodin i glasnik (3:1-18). Vrhunac su proročanstva riječi ‘Jehove nad vojskama’: “Evo, šaljem glasnika svojega, i on će raščistiti put preda mnom. I iznenada će doći u hram svoj Gospodin, kojega tražite, i glasnik saveza kojemu se radujete. Evo, sigurno će doći” (3:1). On će poput talioničara očistiti sinove Levijeve i bit će brz svjedok protiv zlih koji ga se ne boje. Jehova se ne mijenja i zato je bio spreman milosrdno se vratiti sinovima Jakovljevim budu li se oni vratili njemu.

11. Kako je narod trebao iskušati Boga i kakve bi blagoslove doživio da je to učinio?

¹¹ Oni su potkradali Boga. No on ih je pozvao da ga iskušaju. Ako donesu desetine u spremište da bude hrane u njegovom domu, mogu biti sigurni da će im otvoriti ustave nebeske i izliti na njih obilan blagoslov. Njihova će zemlja tada postati zemljom radosti i svi će ih narodi nazivati sretnima. U proročanstvu zatim stoji da su oni koji se boje Jehove razgovarali jedan s drugim, a Jehova je pazio i slušao, te da se “pred njim (...) počela pisati knjiga sjećanja o onima koji se boje Jehove i koji razmišljaju o imenu njegovu” (3:16). Oni će postati njegovi u dan kad ih Jehova učini svojim najdražim vlasništvom.

12. Što je Jehova obećao u vezi sa svojim strašnim danom?

¹² Veliki i strašni dan Jehovin (4:1-6). Prorok je rekao da taj dan dolazi da proždre sve zle, da im ne ostavi ni korijena ni grane. A onima koji se boje Jehovinog imena tada će zasjati sunce pravednosti i bit će ozdravljeni. Jehova ih je potaknuo da imaju na umu zakon Mojsijev. Obećao je da će im poslati proroka Iliju prije nego dođe taj veliki i strašni dan. “On će obratiti srce očeva k sinovima i srce sinova obratit će k očevima, da ne dođem i ne udarim zemlju uništenjem”, kaže Jehova (4:6).

13. Što iz Malahijine knjige učimo o: (a) Jehovinoj milosti i ljubavi, (b) odgovornosti koju imaju učitelji Božje Riječi, (c) onima koji krše Jehovine zakone i načela?

¹³ Malahijina nam knjiga pomaže da razumijemo nepromjenjiva načela, milosrđe i ljubav Boga Jehove. Na samom početku ona ističe Jehovinu veliku ljubav prema svom narodu, ‘Jakovu’. Jehova je Jakovljevim sinovima rekao: “Ja sam Jehova, ja se ne mijenjam.” Usprkos velikoj pokvarenosti svog naroda, Jehova je bio spreman vratiti mu se, ako se taj narod vrati njemu. Jehova je doista milosrdan Bog! (Mal. 1:2; 3:6, 7; Rim. 11:28; 2. Mojs. 34:6, 7). Jehova je preko Malahije naglasio da svećenikove usne “trebaju čuvati znanje”. Svi oni koji druge poučavaju Božjoj Riječi trebaju to imati na umu kako bi ih učili samo onome što je istinito i ispravno (Mal. 2:7; Filip. 1:9-11; usporedi Jakova 3:1). Jehova ne podnosi licemjere, one koji tvrde: “Svi koji zlo čine dobri su u očima Jehovinim.” Nitko si ne treba umišljati da može prevariti Jehovu, velikoga Kralja, dajući mu licemjernu žrtvu (Mal. 2:17; 1:14; Kol. 3:23, 24). Jehova će biti brz svjedok protiv svih koji krše njegove pravedne zakone i načela. Nitko ne bi smio misliti da može činiti zlo i proći nekažnjeno. Jehova će osuditi svakoga tko tako čini (Mal. 3:5; Hebr. 10:30, 31). A pravednici mogu biti sigurni da će se Jehova sjetiti njihovih djela i nagraditi ih. Samo trebaju obratiti pažnju Mojsijevom zakonu, kao što je to i Isus učinio, jer su se mnoge pojedinosti iz tog Zakona ispunile na Isusu (Mal. 3:16; 4:4; Luka 24:44, 45).

14. (a) Na što Malahijina knjiga prvenstveno ukazuje? (b) Kako se proročanstvo iz Malahije 3:1 ispunilo u prvom stoljeću n. e.?

¹⁴ Kao posljednja hebrejska knjiga Biblije, Malahijina knjiga ukazuje na događaje povezane s dolaskom Mesije. Kad je on, nakon više od 400 godina napokon došao, to je bio razlog pisanja kršćanskih grčkih knjiga Biblije. Jehova nad vojskama u Malahiji 3:1 rekao je sljedeće: “Evo, šaljem glasnika svojega, i on će raščistiti put preda mnom.” Ostarjeli je Zaharija pod nadahnućem kazao da se to proročanstvo ispunilo na njegovom sinu Ivanu Krstitelju (Luka 1:76). Isus Krist je to potvrdio, dodavši: “Među rođenima od žene nije ustao veći od Ivana Krstitelja, ali tko je manji u kraljevstvu nebeskom, veći je od njega.” Kao što je to Malahija i prorekao, Ivan je došao da ‘pripremi put’ i nije bio među onima s kojima je Isus kasnije sklopio savez za Kraljevstvo (Mat. 11:7-12; Luka 7:27, 28; 22:28-30).

15. Tko je “Ilija” iz Malahijinog proročanstva?

¹⁵ A u Malahiji 4:5, 6 Jehova je obećao: “Evo, ja vam šaljem proroka Iliju.” Tko je bio prorečeni “Ilija”? I Isus i anđeo koji se ukazao Zahariji primijenili su te riječi na Ivana Krstitelja i time su pokazali da je on taj koji će “sve obnoviti” i ‘pripremiti Jehovi narod spreman’ kako bi taj narod prihvatio Mesiju. No Malahija je također rekao da je taj “Ilija” navjestitelj ‘velikog i strašnog dana Jehovinog’. To ukazuje na još jedno ispunjenje tog proročanstva, naime na buduće ispunjenje u danu suda (Mat. 17:11; Luka 1:17; Mat. 11:14; Mar. 9:12).

16. Na koji divan dan ukazuje Malahija i na što nas potiče?

¹⁶ O tom je budućem danu Jehova nad vojskama rekao: “Od izlaska sunčeva pa do zalaska njegova  ime će moje biti veliko među narodima. (...) Jer ja sam Kralj veliki (...) i ime će moje biti zastrašujuće među narodima.” Doista će biti zastrašujuće, jer će u tom ‘danu koji gori kao peć svi oholi i svi koji zlo čine postati kao strnjika’. No oni koji se boje Jehovinog imena mogu biti sretni. Njima će ‘zasjati sunce pravednosti, što nosi ozdravljenje na krilima svojim’. Te se riječi odnose na vrijeme kad će sretna i poslušna ljudska obitelj biti posve izliječena — duhovno, emocionalno, duševno i tjelesno (Otkr. 21:3, 4). Ukazujući na taj divan dan prepun blagoslova, Malahija nas potiče da od srca prinosimo žrtve u Jehovinom domu: “‘Iskušajte me u tome, molim vas’, kaže Jehova nad vojskama, ‘neću li vam otvoriti ustave nebeske i izliti na vas blagoslov dok ne bude dosta!’” (Mal. 1:11, 14; 4:1, 2; 3:10).

17. Kojom su optimističnom porukom popraćena Malahijina upozorenja?

¹⁷ Iako ova knjiga, kao posljednja među Prorocima, upozorava na to da će ‘zemlja biti udarena uništenjem’, ona nam daje razloga za optimizam i radost. Riječi koje je Jehova uputio svom narodu jasno to pokazuju: “Svi će vas narodi nazvati sretnima, jer vi ćete postati zemlja radosti” (4:6; 3:12).