1. (a) Zašto Knjiga o Ruti nije samo obična ljubavna priča? (b) Koji se značaj Ruti pridaje u Bibliji?

KNJIGA o Ruti zanimljiva je drama koja prerasta u prekrasnu ljubavnu priču između Boaza i Rute. No ne radi se o običnoj romantičnoj priči. Svrha ove knjige nije zabaviti čitatelja. Ona ističe Jehovin naum da omogući rođenje Nasljednika Kraljevstva te veliča Jehovinu dobrotu (Ruta 1:8; 2:20; 3:10). Veličina Jehovine ljubavi vidi se iz činjenice da je za pretkinju Isusa Krista izabrao jednu Moapku, koja je nekada obožavala poganskog boga Kemoša, a potom se obratila i počela obožavati pravog Boga. Ruta je jedna od četiri žene koje se poimence spominju u rodoslovlju koje počinje s Abrahamom, a završava s Isusom (Mat. 1:3, 5, 16). Ruta i Estera jedine su žene po kojima su biblijske knjige dobile ime.

2. Kada su se zbili događaji opisani u Knjizi o Ruti, kada je knjiga napisana i tko ju je napisao?

² “U danima kad su suci služili kao upravitelji” — tim riječima započinje Knjiga o Ruti i uvodi nas u svoju zanimljivu priču. Na temelju tih riječi možemo zaključiti da je sama knjiga nastala kasnije, u vrijeme izraelskih kraljeva. No ona opisuje događaje koji su se zbivali u razdoblju od jedanaest godina za vladavine sudaca. Premda se ne spominje ime pisca, vjerojatno se radi o Samuelu, koji je po svoj prilici napisao i Knjigu o sucima i koji se na početku razdoblja vladavine kraljeva isticao kao vjerni Božji sluga. Iz zaključnih redaka ove knjige vidi se da je David u to vrijeme već bio poznata osoba, pa možemo zaključiti da je knjiga napisana otprilike 1090. pr. n. e. Budući da je Samuel znao za Jehovino obećanje da će se pojaviti “lavić” iz Judinog plemena i da ga je Jehova upotrijebio da Davida, koji je pripadao tom plemenu, pomaže za izraelskog kralja, on je sigurno bio vrlo zainteresiran da zapiše rodoslovlje koje je vodilo do Davida (1. Mojs. 49:9, 10; 1. Sam. 16:1, 13; Ruta 1:1, 4; 4:13, 18-22).

3. Koje činjenice dokazuju da je Knjiga o Ruti dio biblijskog kanona?

³ Nikada se nije osporavalo da Knjiga o Ruti pripada biblijskom kanonu. Dovoljan je dokaz to što je Jehova nadahnuo Mateja da uvrsti Rutu u Isusovo rodoslovlje, kao što se može vidjeti u Mateju 1:5. Židovi su oduvijek smatrali da je Knjiga o Ruti dio hebrejskog kanona. Stoga ne iznenađuje što su fragmenti te knjige pronađeni s drugim kanonskim knjigama među Svicima s Mrtvog mora, koji su otkriveni 1947. Osim toga, Knjiga o Ruti u potpunom je skladu s onim što će ostvariti Jehovino Kraljevstvo i sa zahtjevima propisanima u Mojsijevom zakonu. Premda Izraelcima nije bilo dopušteno sklapati brakove s Kanaancima i Moapcima, koji su štovali idolske bogove, oni nisu smjeli odbaciti tuđince koji su, poput Rute, počeli služiti Jehovi. Knjiga o Ruti detaljno prikazuje zakon o otkupu i djeverski brak (5. Mojs. 7:1-4; 23:3, 4; 25:5-10).

4. Koju je odluku donijela Ruta i što se iz njene odluke može vidjeti o njenom stavu prema služenju Bogu?

⁴ Ruta ostaje s Naomi (1:1-22). Priča započinje u vrijeme gladi u Izraelu. Jedan čovjek iz Betlehema po imenu Elimelek prešao je Jordan sa svojom ženom Naomi i dva sina, Mahlonom i Kiljonom, kako bi se privremeno nastanili u zemlji Moabu. Ondje su se sinovi oženili Moapkama Orpom i Rutom. No obitelj je zadesila tragedija — prvo je umro otac, a kasnije i oba sina. Ostale su samo tri udovice bez djece, bez potomstva koje bi ostalo iza Elimeleka. Naomi je čula da je Jehova ponovno pogledao na svoj narod i dao mu kruha, pa je odlučila vratiti se u rodni kraj, u Judu. Njene su snahe pošle s njom. Naomi ih je preklinjala da se vrate u Moab i molila je Jehovu da im pokaže dobrotu i dade im muževe iz njihova naroda. Orpa se naposljetku “vratila (...) narodu svojemu i bogovima svojim”, a Ruta je ostala s Naomi jer je iskreno željela služiti Jehovi i bila je odlučna u tome. Svoju je odlučnost prekrasno izrazila ovim riječima: “Kamo ti ideš, idem i ja, i gdje se ti nastaniš, nastanit ću se i ja. Tvoj će narod biti moj narod i tvoj Bog moj Bog. Gdje ti umreš, umrijet ću i ja i ondje ću biti pokopana. Neka mi Jehova učini tako i neka mi još doda ako me išta osim smrti rastavi od tebe” (1:15-17). Budući da je Naomi ostala bez muža i bez djece, rekla je da je više ne zovu njenim imenom,  koje znači “moje veselje”, nego da je zovu Mara, što znači “gorčina”.

5. Koje je dobre osobine pokazala Ruta i kako ju je Boaz ohrabrio?

⁵ Ruta pabirči na Boazovom polju (2:1-23). Kad su stigle u Betlehem, Ruta je molila Naomi da joj dopusti pabirčiti jer je bilo vrijeme žetve ječma. Primijetio ju je vlasnik polja Boaz, stariji Židov koji je bio bliski rođak njenog svekra Elimeleka. Iako je po Božjem zakonu imala pravo pabirčiti, Ruta je pokazala da je krotka osoba upitavši smije li raditi u polju (3. Mojs. 19:9, 10). Odmah je dobila dozvolu, a Boaz joj je savjetovao da pabirči samo u njegovom polju s njegovim djevojkama. Rekao joj je da je čuo kako je odana Naomi te ju je ohrabrio riječima: “Neka Jehova nagradi djela tvoja i neka ti potpunu plaću da Jehova, Bog Izraelov, pod čijim si krilima došla potražiti utočište!” (Ruta 2:12). Te je večeri Ruta velikodušno podijelila s Naomi plodove svog rada i objasnila joj da je toliko napabirčila zbog Boazove dobrote. Naomi je u tome vidjela Jehovinu ruku, pa je rekla: “Neka ga blagoslovi Jehova, koji nije uskratio dobrotu svoju ni živima ni umrlima! (...) Taj nam je čovjek rod. On je jedan od naših otkupitelja” (2:20). Da, Boaz je bio bliski rođak koji je mogao u ime umrlog Elimeleka zakonski podići potomstvo za Naomi. Ruta je nastavila pabirčiti u Boazovim poljima sve dok nije završila i žetva ječma i žetva pšenice.

6. Kako je Ruta tražila svoje pravo da se uda za otkupitelja i kako je Boaz na to reagirao?

⁶ Otkupitelj Boaz ženi se Rutom (3:1–4:22). Budući da je Naomi bila prestara za rađanje, rekla je Ruti da se ona umjesto nje uda za otkupitelja. Bilo je uobičajeno da u to važno doba godine vlasnik zemlje osobno nadgledava vijanje žita, koje se odvijalo uvečer kad bi nakon vrućeg dana zapuhao povjetarac. Boaz je imao običaj spavati na gumnu, pa ga je Ruta ondje pronašla. Tiho mu je prišla, otkrila mu noge i legla do njih. Kad se Boaz u ponoć probudio, ona mu je otkrila tko je i zamolila ga da raširi svoj skut nad njom, kao što je bio običaj kad su žene tražile svoje pravo da stupe u djeverski brak. * Boaz je nato rekao: “Jehova te blagoslovio, kćeri moja”, a zatim ju je pohvalio što nije išla za mladićima iz strasti ili pohlepe. Ruta nipošto ne bi predložila nekakav nečisti odnos jer je bila poznata kao “uzorna žena” (3:10, 11). No on joj je tada rekao da postoji jedan drugi otkupitelj koji je u bližem srodstvu od njega i da će ujutro razgovarati s njim. Ruta je ostala ležati kod njegovih nogu do svitanja. Potom joj je dao ječma i ona se vratila Naomi, koja ju je uzbuđeno ispitivala o tome što se dogodilo.

7. Kako je Boaz dogovorio brak i koji su blagoslovi uslijedili?

⁷ Boaz je rano ujutro otišao na gradska vrata potražiti otkupitelja. Uzeo je deset gradskih starješina za svjedoke, a zatim je tom bližem srodniku prvom dao priliku da otkupi sve što je pripadalo Elimeleku. Je li on to prihvatio? Njegov prvobitni odgovor bio je potvrdan jer mu se činilo da će povećati svoje bogatstvo. No kad je čuo da mora sklopiti i djeverski brak s Rutom, pobojao se za vlastito nasljedstvo i, izuvši sandalu, zakonski je potvrdio da odbija ponudu. Biblijski izvještaj ne spominje njegovo ime, nego ga oslovljava nečasnim izrazom “Ti, taj i taj”. Boaz je potom pred istim svjedocima otkupio Rutu kao svoju ženu. Je li to učinio iz nekog sebičnog razloga? Nije, nego zato “da se ime umrloga ne bi zatrlo” (4:1, bilješka, 10). Svi prisutni izrazili su želju da Jehova blagoslovi tu zajednicu koju je s puno ljubavi utemeljio, a kasnije se pokazalo da ju je zaista čudesno blagoslovio. Ruta je ostarjelom Boazu rodila sina, kojemu je Naomi postala dadilja. Ljudi su za njega govorili da je ‘Naomin sin’, a dobio je ime Obed (4:17).

8. Što još pokazuje da se Potomak trebao roditi zahvaljujući Jehovinom upravljanju događajima?

⁸ U zaključnim recima Knjige o Ruti navodi se rodoslovlje od Peresa, preko Boaza, do Davida. Neki kritičari smatraju da nisu nabrojeni svi naraštaji jer bi u protivnom životni vijek tako malog broja osoba bio predug. Je li to točno? Ili je možda svatko od njih bio blagoslovljen dugovječnošću i sinom koji mu se rodio u starosti? Drugi je zaključak vjerojatno ispravan jer ukazuje na to da se obećani Potomak trebao roditi zahvaljujući Jehovinom upravljanju događajima i njegovoj milosti, a ne ljudskoj moći reprodukcije. Jehova je i u drugim prilikama na sličan način pokazao svoju moć, naprimjer prilikom rođenja Izaka, Samuela i Ivana Krstitelja (1. Mojs. 21:1-5; 1. Sam. 1:1-20; Luka 1:5-24, 57-66).

9. U kom su nam pogledu glavni sudionici drame o Ruti dali dobar primjer?

⁹ Ovaj prekrasni izvještaj sigurno je koristan svima koji ljube pravdu jer im pomaže izgraditi jaku vjeru. Svi glavni sudionici ove zanimljive drame pokazali su izuzetnu vjeru u Jehovu i “zbog svoje [su] vjere primili svjedočanstvo da su Bogu po volji” (Hebr. 11:39). Tako su nama dali dobar primjer. Naomi je pokazala duboko pouzdanje u Jehovinu dobrotu (Ruta 1:8; 2:20). Ruta je spremno napustila svoju domovinu kako bi služila Jehovi. Bila je odana i podložna, a usto i marljiva radnica. Boaz je duboko cijenio Jehovin zakon i ponizno je pristao izvršiti Jehovinu volju, a usto je volio vjernu Naomi i marljivu Rutu, pa je bio spreman iskoristiti svoje pravo da kao otkupitelj sklopi brak.

10. Zašto izvještaj o Ruti treba ojačati naše pouzdanje da će se ostvariti obećanja o Kraljevstvu?

 ¹⁰ Bračna zajednica, koju je utemeljio Jehova — u ovom slučaju bračna zajednica na temelju prava otkupa — služila je njemu na čast. Jehova je omogućio brak između Boaza i Rute i u svojoj ga dobroti blagoslovio. Na taj je način sačuvao neprekinutom Judinu kraljevsku lozu koja je prvo vodila do Davida, a na koncu i do Većeg Davida, Isusa Krista. Budući da je Jehova tako brižno pazio da se Nasljednik Kraljevstva rodi prema njegovim zakonskim uredbama, možemo imati potpuno povjerenje u njega te s pouzdanjem očekivati ispunjenje svih obećanja o Kraljevstvu. To bi nas trebalo potaknuti da budemo zaposleni u suvremenoj žetvi, uvjereni da ćemo dobiti savršenu plaću od Jehove, Boga duhovnog Izraela, pod čijim smo ‘krilima došli potražiti utočište’ i čiji se naum u vezi s Kraljevstvom veličanstveno ostvaruje dok se konačno potpuno ne ispuni (2:12). Knjiga o Ruti još je jedna nezaobilazna spona u biblijskom izvještaju čiji je vrhunac to Kraljevstvo.