1. (a) Koju su svrhu imale Božje objave i zašto neke nisu ostale zapisane? (b) Koji je izričit nalog Jehova dao brojnim prorocima i kako to koristi i nama koji živimo ‘u posljednjim danima’?

U 66 nadahnutih knjiga Svetog pisma, ili Biblije, nalazimo pisanu “riječ Jehovinu” (Iza. 66:5). Tijekom mnogih stoljeća Jehova je svoju “riječ” upućivao izravno svojim prorocima i drugim slugama na Zemlji. Te su božanske objave ispunile svoju neposrednu svrhu i zorno predočile događaje koji su se trebali odigrati u dalekoj budućnosti. Bog nije uvijek od svojih proroka tražio da zapišu “riječ Jehovinu” koja im je bila upućena. Primjerice, neke riječi Ilije i Elizeja koje su se odnosile na tadašnje ljude nisu ostale sačuvane u pisanom obliku. S druge strane, proroci kao što su Mojsije, Izaija, Jeremija, Habakuk i drugi dobili su izričit nalog da ‘zapišu viđenje’ ili ‘napišu u knjigu ili svitak’ “riječ Jehovinu” koja im je bila objavljena (2. Mojs. 17:14; Iza. 30:8; Jer. 30:2; Hab. 2:2; Otkr. 1:11). “Riječi koje su govorili sveti proroci” na taj su način ostale sačuvane zajedno s drugim svetim spisima kako bi ‘podsjećale i budile zdrav razum’ Jehovinih slugu te naročito zato da bi ih vodile ‘u posljednjim danima’ (2. Petr. 3:1-3).

2. U kojim se povijesnim razdobljima više radilo na umnožavanju i prevođenju Biblije?

² Glavnina prijepisa nadahnutih hebrejskih knjiga Biblije načinjena je od Ezrinog vremena. Od prvog stoljeća naše ere biblijske su tekstove prepisivali i umnožavali prvi kršćani i potom su ih koristili dok su diljem tada poznatog svijeta svjedočili o Jehovinim naumima koji su se ispunili putem Krista. Kad je u širu upotrebu ušlo tiskanje pomičnim slovima (u 15. stoljeću), ono je još više ubrzalo umnožavanje i raspačavanje Biblija. Velik dio posla oko prijevoda i tiskanja u 16. i 17. stoljeću obavile su skupine ljudi na privatnoj osnovi. Tako je do 1800. Biblija u cijelosti ili djelomično bila izdana na 71 jeziku.

3. Što je od početka 19. stoljeća davalo velik poticaj raspačavanju Biblije?

³ Taj je posao dobio velik zamah u 19. i 20. stoljeću, kad su novoosnovana biblijska društva počela preuzimati ogroman posao raspačavanja Biblija. Jedno od prvih biblijskih društava bilo je “Britansko i inozemno biblijsko društvo”, osnovano u Londonu 1804. Osnivanje tog biblijskog društva dalo je poticaj formiranju i brojnih drugih takvih društava. *

4. (a) Koji podaci pokazuju da se riječ života doista proširila po cijelom svijetu? (b) Koje zanimljive podatke u vezi s raznim prijevodima Biblije nalazimo u tabeli na 322. stranici? Ilustriraj to osvrtom na neki od spomenutih prijevoda Biblije.

⁴ Budući da je djelovalo toliko biblijskih društava, raspačavanje Biblija doživljavalo je pravi procvat. Već do 1900. godine Biblija je u cijelosti ili djelomično bila izdana na 567 jezika, a do 1928. na 856 jezika. Godine 1938. broj jezika prešao je tisuću, a danas je Biblija dostupna na više od 2350 jezika. Jehovina okrepljujuća riječ života proširila se po cijeloj zemaljskoj kugli! Tako je ljudima iz svih naroda omogućeno da se odazovu na poziv: “Hvalite Jehovu, svi narodi, hvalite ga sva plemena!” (Rim. 15:11). Tabela na 322. stranici (“Neki od važnijih prijevoda Biblije na sedam velikih jezika”) sadrži detaljnije podatke o raširenosti Biblije u suvremeno doba.

5. Što je još važnije od raspačavanja Biblija i što Jehovinim svjedocima znatno olakšava posao?

⁵ Premda je nastojanje da se ljudima diljem svijeta Biblija učini dostupnom vrijedno svake pohvale, još je važnije ljudima pomoći da tu istu Bibliju razumiju i da po njoj žive. U starohebrejsko i u ranokršćansko doba, kad je bilo malo pisanih biblijskih tekstova, bilo je važno ‘razumjeti riječ’, a to je i danas važnije od svega drugog (Mat. 13:23; Neh. 8:8). Dakako, poučavanje svih naroda svijeta o Božjoj Riječi znatno je ubrzano zbog toga što je velik broj Biblija već raspačan po svijetu. Dok današnji Jehovini svjedoci revno provode svoj svjetski biblijski obrazovni program, sretni su što su milijuni Biblija dostupni u mnogim zemljama i na mnogim jezicima.

6. Po kojoj su djelatnosti poznati svjedoci Jehove Boga još od davnine?

⁶ Svjedoci Jehove Boga poznati su po širenju nadahnute Božje Riječi. Nešto slično činili su još u vrijeme Ezre. Slično je bilo i u vrijeme prvih učenika Isusa Krista, koji su preplavili antički svijet svojim rukopisima biblijskih tekstova, tako da bogata i vrijedna rukopisna građa koja je do nas došla nadmašuje građu sve druge drevne literature. A danas, u ovo moderno doba, Jehovine svjedoke krasi ista takva poduzetnost u izdavanju Biblija.

7. Koje su društvo Jehovini svjedoci osnovali, kada je to bilo i od čega se u početku sastojala njihova služba propovijedanja?

⁷ Godine 1884. Jehovini svjedoci osnovali su društvo koje se trebalo baviti izdavanjem Biblija, a ono danas djeluje pod nazivom “Pensilvanijsko biblijsko i traktatno društvo Kula stražara”. To je društvo isprva kupovalo Biblije od drugih društava, a zatim su te Biblije raspačavali Jehovini svjedoci čija je služba propovijedanja od kuće do kuće, po kojoj su danas poznati, još bila u povojima. Temeljni prijevod koji su koristili pri proučavanju Biblije bilo je izdanje King James Version (prijevod kralja Jakova) iz 1611.

8. (a) Čime se, u skladu sa značenjem svog imena, bavi “Biblijsko i traktatno društvo Kula stražara”? (b) Kako se i zašto u izdanjima Društva koriste razni prijevodi Biblije?

⁸ U skladu sa svojim imenom, “Biblijsko i traktatno društvo Kula stražara” raspačava Biblije te izdaje knjige, traktate i ostalu kršćansku literaturu. Svrha toga je poučavanje ljudi istinitim učenjima Božje Riječi. Taj je obrazovni program pomogao pravdoljubivim ljudima da se oslobode tradicionalnih običaja krive religije i svjetovne filozofije i da steknu slobodu koju im nudi biblijska istina otkrivena preko Isusa i drugih vjernih Jehovinih zastupnika (Ivan 8:31, 32). Od 1879, kad je počeo izlaziti časopis Kula stražara, u izdanjima Društva Kula stražara citiraju se i koriste razni prijevodi Biblije. Po tome se vidi da su Jehovini svjedoci uvidjeli vrijednosti svakog od tih prijevoda i da nastoje dobro iskoristiti njihove dobre strane kako bi pobili zbunjujuća vjerska učenja i objavili Božju poruku.

9. Kako su Jehovini svjedoci započeli s izdavanjem Biblija?

⁹ Rotherhamova i Holmanova Biblija. Već 1890. Jehovini svjedoci su putem “Društva Kula stražara” krenuli u izdavanje i raspačavanje Biblija. Od britanskog prevoditelja Biblije Josepha Bryanta Rotherhama uspjeli su otkupiti pravo da tiskaju i izdaju u Sjedinjenim Državama drugo izdanje njegovog Novog zavjeta. Na impresumu tog izdanja kao izdavač bilo je navedeno “Pensilvanijsko biblijsko i traktatno društvo Kula stražara” sa sjedištem u Alleghenyu, jer se sjedište tog društva Jehovinih svjedoka tada nalazilo u tom gradu. Godine 1901. ugovoreno je tiskanje posebnog izdanja Holman Linear Bible, koje je uz rub teksta sadržavalo bilješke  koje su upućivale na objašnjenja iz literature Jehovinih svjedoka izdane od 1895. do 1901. Tekst hebrejskih i grčkih biblijskih knjiga preuzet je iz izdanja King James Version i Revised Version. Cjelokupna naklada od 5 000 primjeraka potrošena je do 1903.

10. Koji su prijevod “Novog zavjeta” Jehovini svjedoci počeli izdavati 1902?

¹⁰ The Emphatic Diaglott. Godine 1902. “Društvo Kula stražara” otkupilo je autorska prava na izdanje The Emphatic Diaglott, i tako je postalo njegov jedini izdavač i distributer. Taj prijevod “Novog zavjeta” izradio je Benjamin Wilson, koji je bio rođen u Engleskoj, a djelovao je u Genevi (Illinois, SAD). Završio ga je 1864. Prijevod se temeljio na grčkom tekstu Johanna Jakoba Griesbacha, uz koji se nalazio doslovan interlinearni engleski prijevod, a zdesna je bio Wilsonov vlastiti prijevod u kojem je koristio poseban način označavanja rečeničnog naglaska.

11. Kada su Jehovini svjedoci izdali “Izdanje za istraživače Biblije” i što je ono sadržavalo?

¹¹ Izdanje za istraživače Biblije. Godine 1907. “Društvo Kula stražara” izdalo je Bibliju koja je nazvana “Izdanje za istraživače Biblije”. Ta je Biblija sadržavala lako čitljiv tekst izdanja King James Version, vrlo dobre rubne bilješke i praktičan dodatak koji su izradili Jehovini svjedoci. Taj dodatak, koji je kasnije povećan na preko 550 stranica, nazvan je “Berejska Biblija — priručnik za učitelje”, a izdan je i kao posebna knjiga. Sadržavao je kratke napomene u vezi s brojnim biblijskim recima, uputnice na odgovarajuća mjesta u Kuli stražari i drugim priručnicima Jehovinih svjedoka, te sažet prikaz biblijskih učenja i ključnih redaka kako bi se olakšalo njihovo razjašnjavanje u razgovoru s ljudima. To je izdanje bilo slično onom koje su Jehovini svjedoci kasnije izdali pod naslovom “Osiguraj se u svemu”. Sadržavalo je i tematsko kazalo, objašnjenja težih biblijskih redaka, popis apokrifnih redaka, konkordanciju, komparativni kronološki prikaz i 12 zemljopisnih karata. Tim iznimno praktičnim izdanjem Biblije Jehovini svjedoci desetljećima su se služili u službi propovijedanja.

12. Kada su Jehovini svjedoci počeli sami tiskati Biblije?

¹² Trideset je godina “Društvo Kula stražara” Biblije davalo tiskati u tuđim tiskarama. No u prosincu 1926. Jehovini svjedoci prvi su put Bibliju tiskali na vlastitim strojevima — bilo je to izdanje The Emphatic Diaglott, koje je bilo tiskano u Brooklynu (New York). Tiskanje tog izdanja “Novog zavjeta” pobudilo je nade da će jednog dana Jehovini svjedoci na vlastitim strojevima moći tiskati cijelu Bibliju.

13. (a) Koja je prva cjelovita Biblija koju su Jehovini svjedoci sami tiskali i kada je izdana? (b) Koja je pomagala sadržavala?

¹³ King James Version. U Drugom svjetskom ratu Jehovinim svjedocima postalo je jasno da će morati samostalno tiskati Biblije. Dok je svjetski rat bio na svom vrhuncu, Društvo je uspjelo kupiti tiskovne forme za cjelokupni prijevod Biblije King James. Osamnaestog rujna 1942, na teokratskom kongresu Jehovinih svjedoka “Novi svijet”, čije je središnje mjesto održavanja bio Cleveland u američkoj saveznoj državi Ohio, predsjednik Društva održao je govor s temom “Predstavljanje ‘mača duha’”. Vrhunac predavanja bilo je predstavljanje prve cjelovite Biblije tiskane u bruklinskoj tiskari “Društva Kula stražara”. U svom dodatku ta je Biblija sadržavala popis vlastitih imena s njihovim značenjem, “Konkordanciju biblijskih riječi i izraza” posebno izrađenu za to izdanje i druga pomagala. U zaglavlju svake stranice nalazili su se odgovarajući naslovi s naznakom njenog sadržaja. Primjerice, umjesto tradicionalnog naslova “Jiftahov nepromišljeni zavjet”, na stranici s 11. poglavljem Knjige o sucima naslov je sada glasio “Jiftahovo svečano obećanje”. A na stranici s 1. poglavljem Ivanova Evanđelja umetnut je naslov “Predljudski život i ljudsko rođenje Božje Riječi”.

14. Koji su još bolji prijevod Biblije Jehovini svjedoci tiskali 1944. i što je sadržavao?

¹⁴ American Standard Version. Daljnji važan prijevod Biblije bio je American Standard Version iz 1901. Njegova je najveća odlika bila to što je na gotovo 7 000 mjesta u hebrejskom dijelu Biblije sadržavao Božje ime u obliku “Jehova” (engl. “Jehovah”). Nakon dugih pregovora “Društvo Kula stražara” uspjelo je 1944. kupiti pravo na korištenje tiskovnih formi cjelovitog izdanja American Standard Version na vlastitim tiskarskim strojevima. Desetog kolovoza 1944, na kongresu koji se istovremeno održavao u 17 gradova tako što se program iz središnjeg grada Buffala (New York) prenosio privatnim telefonskim linijama, predsjednik Društva oduševio je svoje veliko slušateljstvo predstavivši biblijski prijevod American Standard Version u izdanju “Društva Kula stražara”. U dodatku tog izdanja nalazilo se vrlo praktično, prošireno izdanje “Konkordancije biblijskih riječi, imena i izraza”. Džepno izdanje tog prijevoda Biblije izdano je 1958.

15. Koji su prijevod Jehovini svjedoci izdali 1972?

¹⁵ The Bible in Living English. Godine 1972. Jehovini svjedoci izdali su prijevod tada već pokojnog Stevena Byingtona pod nazivom The Bible in Living English. U tom se prijevodu dosljedno koristi Božje ime “Jehova”.

16. Koje su dvije važne djelatnosti Jehovinih svjedoka?

¹⁶ Dakle, Jehovini svjedoci ne samo da propovijedaju dobru vijest o Božjem uspostavljenom  Kraljevstvu u više od 230 zemalja i otočnih teritorija svijeta nego su poznati i kao veliki izdavači i proizvođači Biblije — te dragocjene nadahnute Knjige koja sadrži poruku o Kraljevstvu Jehove Boga.

17. (a) Za koju su korisnu svrhu Jehovini svjedoci iskoristili razne prijevode Biblije, no koje su manjkavosti tih prijevoda? (b) Što je predsjednik “Društva Kula stražara” tražio od 1946?

¹⁷ Jehovini svjedoci duguju veliku zahvalnost brojnim prijevodima Biblije koje su koristili pri proučavanju Božje Riječi i istine koju ona naučava. Međutim, svi ti prijevodi, pa tako i oni najsuvremeniji, imaju svoje manjkavosti. U njima postoje nedosljednosti ili pak pogrešno prevedeni tekstovi koji su tako prevedeni pod utjecajem lažnih vjerskih učenja ili filozofija ovog svijeta i stoga nisu u potpunom skladu sa svetim istinama koje je Jehova dao zapisati u svojoj Riječi. Predsjednik “Društva Kula stražara” naročito je od 1946. tražio da se načini točan prijevod Biblije s izvornih jezika — prijevod koji bi bio isto toliko razumljiv suvremenom čitatelju kao što su izvorni spisi bili razumljivi običnom čovjeku u doba kad su bili i napisani.

18. Kako je Društvo dobilo pravo na izdavanje i tiskanje prijevoda Novi svijet?

¹⁸ Trećeg rujna 1949, u sjedištu Društva u Brooklynu, predsjednik je obavijestio Upravni odbor Društva da je “Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet” završio rad na suvremenom prijevodu grčkog dijela Biblije. Pročitano je pismo Odbora za prevođenje kojim taj odbor vlasništvo, čuvanje i pravo na izdavanje prepušta Društvu. Time je prevodilački odbor odao priznanje Društvu zbog njegova rada na provođenju svjetskog biblijskog obrazovnog programa koji nije pod utjecajem nikakvih krivih vjerskih učenja. Pročitani su i dijelovi rukopisa, da bi se predočila prirodnost i kvaliteta prijevoda. Upravni je odbor jednoglasno prihvatio poklonjeni prijevod i odmah se krenulo s pripremama za tiskanje. Prijelom teksta započeo je 29. rujna 1949, i do početka ljeta 1950, deseci tisuća gotovih knjiga čekali su distribuciju.

19. (a) Opiši pojedinosti vezane uz prvobitno izdavanje prijevoda Novi svijet u svescima. (b) Čime se služio odbor za prevođenje i s kojim ciljem?

¹⁹ Izdavanje prijevoda Novi svijet u svescima. Bila je srijeda, 2. kolovoza 1950, četvrti dan međunarodnog kongresa na stadionu Yankee u New Yorku. Ogromno mnoštvo od 82 075 prisutnih Jehovinih svjedoka silno se iznenadilo i obradovalo kad je govornik najavio novi prijevod grčkog dijela Biblije — Novi svijet. Ohrabren početnim oduševljenjem čitatelja te kasnijim pohvalama kvalitete tog prijevoda, Odbor za prevođenje krenuo je u sljedeći ogroman poduhvat — prevođenje hebrejskog dijela Biblije. Taj je prijevod izlazio u pet svezaka, od 1953. do 1960. Tako je cijela Biblija na suvremenom engleskom jeziku izašla u ukupno šest svezaka. Svaki je svezak sadržavao i praktična pomagala za proučavanje Biblije. Sada je suvremenim istraživačima Biblije na raspolaganju stajala ogromna riznica biblijskih pouka. Odbor je temeljito analizirao sve dostupne pouzdane tekstualne izvore, tako da prijevod Novi svijet na jasan i točan način prenosi snažnu poruku izvornih nadahnutih spisa.

20. (a) Koje su korisne podatke u prvom izdanju prijevoda Novi svijet sadržavale bilješke ispod teksta i rubne naznake koje su upućivale čitatelja na druge odgovarajuće retke? (b) Koja je još pomagala sadržavalo to izdanje?

²⁰ Jedno od pomagala za proučavanje Biblije u šesterosveščanom prvom izdanju prijevoda Novi svijet bile su bilješke ispod teksta, koje su bile iznimno korisne jer su ukazivale na pozadinu upotrijebljenih prijevodnih formulacija. Čitatelji su u njima mogli pronaći snažne argumente koji su branili biblijska učenja. U tekstu je primijenjen sustav lančanih naznaka koje su upućivale čitatelja na druge odgovarajuće retke. Takve naznake nalazile su se uz doktrinarno važne riječi, a svrha im je bila da čitatelja vode u pronalaženju niza važnih redaka u vezi s datom temom. Na rubovima stranica nalazio se velik broj takvih uputnica. One su upućivale čitatelja na druge retke sa: (a) srodnim riječima, (b) srodnim mislima, učenjima ili opisima događaja, (c) biografskim podacima, (d) zemljopisnim podacima, (e) opisima ispunjenja proročanstava i (f) izravnim citatima iz drugih dijelova Biblije. Svesci su sadržavali i poučne predgovore, ilustracije nekih starih rukopisa, informativne dodatke i kazala te karte biblijskih zemalja i druge ilustrativne prikaze. To prvo izdanje prijevoda Novi svijet predstavljalo je za Jehovine svjedoke zlatni rudnik koji su mogli koristiti za osobno proučavanje Biblije i poučavanje drugih ljudi iskrena srca. Posebno jednosveščano izdanje namijenjeno temeljitijem proučavanju Biblije tiskano je u 150 000 primjeraka, a predstavljeno je 30. lipnja 1963. na otvaranju kongresa Jehovinih svjedoka “Vječna dobra vijest” u Milwaukeeju (Wisconsin, SAD).

21. (a) Kojom je prigodom predstavljeno prerađeno izdanje prijevoda Novi svijet i s kakvim reakcijama? (b) Što je sve sadržavalo?

²¹ Jednosveščano prerađeno izdanje. U ljeto 1961, na kongresima Jehovinih svjedoka u Sjedinjenim Državama i Europi, predstavljeno je praktično jednosveščano i prerađeno izdanje cjelovitog prijevoda Novi svijet. Stotine tisuća prisutnih na tim kongresima silno su mu se obradovale. Bilo je uvezano u zelene korice i imalo je 1 472 stranice, praktičnu konkordanciju, dodatak s raznim biblijskim temama, zemljopisne karte i druge ilustrativne prikaze.

22, 23. Koja su još izdanja prijevoda Novi svijet bila izdana i što su sadržavala?

 ²² Daljnja izdanja. Godine 1969. izdan je The Kingdom Interlinear Translation of the Greek Scriptures. Njegovo drugo izdanje izdano je 1985, a sadrži grčki tekst koji su uredili Westcott i Hort, njegov doslovan engleski prijevod i tekst suvremenog engleskog prijevoda Novi svijet iz 1984. godine. Na taj način oni koji temeljito proučavaju Bibliju mogu vidjeti koje je temeljno ili doslovno značenje izvornog grčkog teksta.

²³ Drugo prerađeno izdanje prijevoda Novi svijet izašlo je 1970, a treće prerađeno izdanje s bilješkama 1971. godine. Na oblasnim kongresima Jehovinih svjedoka “Rast Kraljevstva” 1984. predstavljeno je englesko prerađeno izdanje Novi svijet — s bilješkama i dodacima (Reference Bible). Ono sadrži temeljito ažurirane i prerađene rubne naznake koje čitatelja upućuju na druge odgovarajuće retke. Te naznake — kojih ima više od 125 000 — prvobitno su bile uvrštene u englesko izdanje koje je izlazilo u svescima od 1950. do 1960. Osim rubnih naznaka, ovo izdanje, namijenjeno onima koji temeljitije proučavaju Bibliju, sadrži i više od 11 000 bilježaka, opsežnu konkordanciju, zemljopisne karte, ilustrativne prikaze i još 43 članka u dodatku. Godine 1984. na engleskom je izdano i prerađeno izdanje standardnog formata, koje je također sadržavalo rubne naznake s uputnicama na druge retke, ali bez bilježaka.

24. (a) Navedi jedno praktično pomagalo koje sadrži prijevod Novi svijet. (b) Primjerom prikaži kako koristiti naslove u zaglavlju stranice.

²⁴ Neke njegove prednosti. Da bi čitatelj brzo pronašao željeni redak, u zaglavlju svake stranice (kako standardnog tako i velikog formata) nalaze se informativni naslovi. Oni sadrže naznake o sadržaju pojedine stranice i prvenstvena im je namjena pomoći objaviteljima Kraljevstva da pronađu retke koji su im potrebni da bi odgovorili na postavljena pitanja. Pretpostavimo da netko želi pronaći savjet o odgoju djece. Kad, primjerice, u hrvatskom izdanju otvori 886. stranicu, knjigu Mudrih izreka, čitatelj će lako uočiti posljednju cjelinu naslova: “odgajati dijete”. Budući da je zadnja u nizu, to pokazuje da se tekst na koji ukazuje nalazi na desnom dijelu stranice. Traženi se redak nalazi u sredini desnog stupca — radi se o Izrekama 22:6. Prvi dio naslova na sljedećoj (887) stranici glasi: “Ne štedjeti prut”, i upućuje na daljnje savjete u vezi sa željenom temom. Budući da je to prva cjelina naslova, to znači da se traženi tekst nalazi na lijevom dijelu stranice. Čitatelj će ga pronaći u gornjem dijelu lijevog stupca — radi se o Izrekama 22:15. Druga cjelina tog naslova glasi: “ne težiti za bogatstvom“; druga je po redu na toj stranici, budući da se odnosi na tekst koji se nalazi u desnom stupcu. Takvi priglavni naslovi mogu biti vrlo korisni objavitelju Kraljevstva koji približno zna gdje se nalazi traženi tekst. Omogućuju mu da u Bibliji brzo pronađe ono što traži.

25-27. Koja tri praktična kazala sadrži hrvatsko izdanje prijevoda Novi svijet i kako ih čitatelj može praktično upotrijebiti?

²⁵ Na kraju hrvatskog izdanja Biblije Novi svijet (i standardnog i velikog formata) nalaze se tri praktična kazala. Prvo je “Kazalo riječi biblijskog teksta”. U njemu su pobilježene tisuće važnijih biblijskih izraza zajedno s kratkim kontekstom. Ta konkordancija može biti vrlo praktična objaviteljima Kraljevstva jer sadrži čitav niz izraza koji im mogu zatrebati u službi propovijedanja, na sastancima ili prilikom osobnog proučavanja. Kazalo riječi omogućava onome tko temeljito proučava neko od glavnih biblijskih učenja, primjerice temu o duši ili otkupnini, da pronađe retke u vezi s time. Onaj tko bude s nekim razgovarao o nekoj od tih važnih tema moći će lako pronaći željeni redak u ovoj konkordanciji brzim pregledom natuknica s kratkim kontekstom. Isto tako, indeksirana su i važnija osobna i zemljopisna imena koja se spominju u poznatijim recima. Ova će konkordancija biti vrlo korisna svima koji pri proučavanju Biblije koriste taj prijevod.

²⁶ Drugo praktično kazalo jest “Kazalo bilježaka”, u kojemu su pobilježene riječi koje se javljaju u bilješkama ispod teksta. Bilješke sadrže podatke korisne čitatelju, koji će u njima vrlo često pronaći doslovniji ili drugačiji mogući prijevod izvornog teksta. Neki od izraza pobilježenih u ovom kazalu jesu: “obožavanje”, “hoditi”, “čitati prigušenim glasom”, “praktična mudrost”, “spomen-grob” i “sveta služba”.

²⁷ Treće kazalo nosi naziv “Usporedni popis imena”. Budući da u hrvatskom jeziku u osnovi postoje dva sustava pisanja vlastitih biblijskih imena — jedan prema grčkim/latinskim oblicima i drugi prema hebrejskim oblicima riječi — ovo će dvostruko kazalo omogućiti čitateljima da se lakše snađu, osobito onima koji su se naviknuli na grčke/latinske oblike, kakvi se, primjerice, koriste u Daničićevu prijevodu. Predočimo to jednim primjerom: Čitatelju koji je naučio da se Mojsijeva sestra zove “Marija”, a ne može se odmah sjetiti kako glasi njeno ime u prijevodu Novi svijet, pa stoga ne može u “Kazalu riječi biblijskog teksta” pronaći retke u kojima se o njoj govori, može pogledati natuknicu “Marija” u prvom dijelu ovog kazala (koje upućuje s grčkih/latinskih oblika na oblike bliže hebrejskom izvorniku), i saznat će da taj oblik imena glasi “Mirjam”. Isto tako, onome tko želi temeljitije istražiti što je u starijim hrvatskim publikacijama Jehovinih svjedoka bilo napisano, primjerice, o Jiftahu, morat će najprije ustanoviti koji se oblik Jiftahovog imena koristio  prije nego što je na hrvatskom bio izdan prijevod Novi svijet. U drugom dijelu kazala (koje upućuje s oblika bliskog hebrejskom izvorniku na grčke/latinske oblike) može pogledati natuknicu “Jiftah”, i saznat će da je drugi oblik imena ove osobe “Jefta”.

28. Na konkretnom primjeru objasni kako se može praktično upotrijebiti Dodatak u prijevodu Novi svijet.

²⁸ Stručno napisan dodatak pruža vjerodostojne informacije korisne za poučavanje. Njegovi članci napisani su da posluže kao pomagalo pri objašnjavanju temeljnih biblijskih učenja i srodnih tema. Naprimjer, dodatak o duši sadrži osam podnaslova koji ukazuju na razna značenja izraza “duša” (hebrejski: nefeš) i sadrže biblijske retke koji to potvrđuju. Tu su i razni ilustrativni prikazi i zemljopisne karte. A izdanje Novi svijet — s bilješkama i dodacima, koje postoji samo na nekim jezicima (na hrvatskom nije objavljeno), ima još opsežniji dodatak i još već broj bilježaka, u kojima se na jednostavan način prezentiraju važne informacije u vezi s tekstom. Prema tome, prijevod Novi svijet svime što sadrži omogućava čitatelju da dobro upozna Boga, da bolje razumije njegovu Riječ i da lako pronađe tražene informacije.

29. Je li prijevod Novi svijet nastao preradom nekog starijeg prijevoda i čime možeš potkrijepiti svoj odgovor?

²⁹ Suvremen prijevod. Prijevod Novi svijet suvremen je prijevod. Hrvatsko izdanje, izdano 2006. godine, prijevod je engleskog izdanja New World Translation of the Holy Scriptures, koje je prevedeno s izvornih biblijskih jezika — hebrejskog, aramejskog i grčkog. Ono ne predstavlja preradu nekog starijeg engleskog prijevoda niti se po stilu, rječniku ili ritmičnosti može smatrati nasljednikom bilo kojeg već postojećeg prijevoda. Hebrejsko-aramejski dio Biblije na engleski je preveden s kvalitetnog i općeprihvaćenog kritičkog teksta Rudolfa Kittela Biblia Hebraica, a prevoditelji su se služili njegovim 7, 8. i 9. izdanjem iz 1951-1955. Novije izdanje hebrejskog kritičkog teksta, iz 1977 — Biblia Hebraica Stuttgartensia — poslužilo je prevoditeljima za osuvremenjivanje sadržaja bilježaka u engleskom izdanju Novi svijet — s bilješkama i dodacima (New World Translation—With References), koje je kasnije bilo prevedeno na još neke jezike. Grčki dio Biblije na engleski je preveden uglavnom s grčkog kritičkog teksta koji su uredili i 1881. objavili Westcott i Hort. No Odbor za prevođenje Biblije Novi svijet konzultirao je pri izradi engleskog izdanja i druge grčke tekstove, među kojima je i Nestleov grčki tekst iz 1948. Detaljniji opis tih kvalitetnih kritičkih tekstova nalazi se u dodacima 5 i 6. Odbor je tako izradio izražajan i točan prijevod Biblije, čiji jasan i živopisan tekst omogućava čitateljima da s još većim zanimanjem čitaju Božju Riječ i da je još bolje razumiju.

30. Kako je jedan kritičar ocijenio prijevod Novi svijet?

³⁰ Zanimljivo je kako je jedan kritičar ocijenio engleski prijevod Novi svijet: “Originalni prijevodi Starog zavjeta na engleski jezik iznimno su rijetki. Stoga s velikim zadovoljstvom dočekujemo izdanje prvog dijela prijevoda Novi svijet, koji sadrži starozavjetne knjige od Postanka do Rute. (...) Očito je da su se prevoditelji osobito trudili načiniti lako razumljiv prijevod. Nitko ne može reći da mu manjka suvremenosti i originalnosti. Njegova se terminologija ni u kom slučaju ne temelji na onoj korištenoj u ranijim prijevodima.” *

31. Kako je jedan hebreist ocijenio prijevod Novi svijet?

³¹ Izraelski hebreist prof. dr. Benjamin Kedar, u intervjuu koji je 12. lipnja 1989. dao predstavniku “Društva Kula stražara”, ovako je ocijenio prijevod Novi svijet: “U svojim lingvističkim istraživanjima u vezi s hebrejskom Biblijom i prijevodima često se služim engleskim izdanjem New World Translation [prijevod Novi svijet]. Pri tome se uvijek iznova uvjerim da je to djelo odraz iskrenih nastojanja da se čitatelju omogući što je moguće točnije razumijevanje teksta. Očito je da njegovi prevoditelji dobro vladaju izvornim jezikom, a izvorne su riječi na drugi jezik preveli na razumljiv način i bez nepotrebnog odstupanja od specifične strukture hebrejskog jezika. (...) Svaki jezični iskaz ostavlja mogućnost donekle različitog tumačenja ili prevođenja. Stoga se o svakom jezičnom rješenju može raspravljati. No u prijevodu New World Translation nisam otkrio nijedan pokušaj da se tekstu namjerno prida značenje koje on nema.”

32. U kojoj je mjeri engleski prijevod Novi svijet doslovan i zašto je to dobro?

³² Doslovan prijevod. Cilj “Odbora za prevođenje Biblije Novi svijet” bio je doslovno prevesti biblijski tekst na engleski jezik. Kad je to engleski jezik dopuštao, željeli su da prevedeni tekst gotovo od riječi do riječi prati hebrejski odnosno grčki tekst. Osim toga, pazili su i na red riječi u hebrejskom odnosno grčkom jeziku, čime su u prijevodu istaknuli upravo one riječi koje su istaknute u izvornom tekstu. Doslovnim prevođenjem engleskom su čitatelju točno predočili ton, kolorit i ritam izvornog teksta i načinili prijevod koji će poslužiti kao predložak za prevođenje na druge jezike.

33. Gdje čitatelj može pronaći doslovan prijevod koji ponekad nije upotrijebljen u tekstu Biblije?

³³ Prevoditelji engleskog izdanja povremeno su odstupali od doslovnog teksta kako bi na razumljiv način preveli teške hebrejske i grčke idiome. Međutim, u izdanju Novi svijet — s bilješkama i dodacima na brojnim takvim mjestima čitatelju su u bilješkama skrenuli pažnju na doslovan prijevod.

34. (a) Do čega dolazi kad prevoditelji zbog stilske ljepote zanemaruju točnost i doslovnost? (b) Navedi primjer koji to prikazuje.

 ³⁴ Mnogi prevoditelji Biblije odstupaju od doslovnosti, no ne samo zbog toga što žele postići veću točnost i razumljivost nego zbog, kako to oni smatraju, jezične i stilske ljepote teksta. Oni tvrde da su doslovni prijevodi bezizražajni i prekruti te da previše sužavaju mogućnost izražavanja. Zato često pribjegavaju parafraziranju ili tumačenju teksta i umnogome odstupaju od izvornih misli te ne prenose točno biblijsku istinu. Oni, takoreći, razvodnjavaju Božje misli. Prikažimo to jednim primjerom: Umirovljeni dekan jednog velikog američkog sveučilišta jednom je optužio Jehovine svjedoke da su uništili ljepotu i stil Biblije. Pod Biblijom je podrazumijevao prijevod King James, koji je dugo slovio kao mjerilo ljepote engleskog jezika. Kazao je: ‘Pogledajte što ste učinili od 23. psalma. Uništili ste mu ritam i ljepotu svojim prijevodom “Je/ho/va je/ Pas/tir/ moj” [engleski: Je/ho/vah is/ my/ shep/herd]. Sedam slogova umjesto šest! To je strašno! To je disharmonično! Tu nema ritma! U prijevodu King James to je prevedeno kako valja u šest harmoničnih slogova — “Gos/pod/ je/ pas/tir/ moj” [engleski: The/ Lord/ is/ my/ shep/herd].’ Profesor je dobio odgovor da je važnije izraziti se onako kako se izrazio i David, pisac Biblije. Je li David upotrijebio opći izraz “Gospod” ili je upotrijebio Božje ime? Profesor je priznao da je David koristio Božje ime, no ustrajao je u tome da bi zbog ljepote i stila trebalo koristiti riječ “Gospod”. Kakva li je to neuvjerljiva izlika za uklanjanje Jehovinog veličanstvenog imena iz ovog psalma koji je i skladan njemu na slavu!

35. Za što bismo trebali zahvaliti Jehovi, čemu se nadamo i za što molimo?

³⁵ Tisuće su biblijskih redaka na taj način bile žrtvovane zbog čovjekovih predodžbi o jezičnoj ljepoti, pa su tako nastale netočnosti u brojnim prijevodima Biblije. Hvala Bogu što je omogućio izdavanje prijevoda Novi svijet, koji na jasan i točan način prezentira biblijski tekst! Neka svi oni koji ga budu čitali slave od sveg srca Jehovino veliko ime!