1. (a) Otkuda potječe naziv “Obećana zemlja”? (b) O kojem predivnom Božjem obećanju možemo razmišljati dok razmatramo zemljopisna obilježja Obećane zemlje?

GRANICE drevne Obećane zemlje odredio je Jehova Bog (2. Mojs. 23:31; 4. Mojs. 34:1-12; Još. 1:4). Jedno od imena kojima se ta zemlja već stoljećima zove je Palestina. Ono potječe od latinske riječi Palaestina i grčke Palaistíne. A spomenuta grčka riječ izvedena je od hebrejskog naziva Pelešet. U hebrejskim knjigama Biblije riječ Pelešet prevodi se izrazom “Filisteja”, a odnosi se samo na područje na kojem su živjeli Filistejci, neprijatelji Božjeg naroda (2. Mojs. 15:14). Međutim, otkad je Jehova tu zemlju obećao svom vjernom sluzi Abrahamu i njegovim potomcima, ona s pravom nosi naziv “Obećana zemlja” (1. Mojs. 15:18; 5. Mojs. 9:27, 28; Hebr. 11:9). Obećana zemlja odlikuje se zemljopisnom raznolikošću. Tu na malom prostoru nalazimo brojne osobitosti i krajnosti kakve se inače sreću u različitim dijelovima svijeta. Ako je Jehova svojim svjedocima u davno doba mogao dati u nasljeđe tu predivnu i raznoliku zemlju koju im je obećao, nema sumnje da svoje predane sluge može uvesti i u novi svijet predivnih planina, dolina, rijeka, jezera — u raj u kojem će moći uživati diljem cijele zemaljske kugle. Pođimo sada na zamišljeno putovanje Obećanom zemljom kako bismo upoznali njena zemljopisna obilježja. *

2. Koliko su područje u Obećanoj zemlji naselili Židovi i koje su još krajeve zauzeli?

² Prema opisu iz 4. Mojsijeve 34:1-12, zemlja koju je u jasno definiranim granicama Bog obećao Izraelu zapravo je trebala obuhvaćati uzak teritorijalni pojas. U smjeru sjever-jug bila je duga oko 480 kilometara, a u smjeru istok-zapad prosječno je bila široka nešto više od 50 kilometara. Cijelo je područje izraelska vojska zauzela tek u doba kralja Davida i Salamuna, kad su pod njihovu vlast dospjeli brojni narodi. No obično se govorilo da su Židovi naseljavali područje od Dana do Beer-Šebe, koje je u smjeru sjever-jug bilo dugo oko 240 kilometara (1. Kralj. 4:25). Udaljenost od gore Karmela do Galilejskog mora iznosi oko 50 kilometara, a na jugu, gdje obala Sredozemnog mora postupno skreće prema jugozapadu, od Gaze do Mrtvog mora ima oko 80 kilometara. Površina tog područja gdje su se Izraelci naselili zapadno od Jordana svega je oko 15 000 kvadratnih kilometara. No naselili su i krajeve istočno od Jordana (zemlju koja nije ulazila u granice prvobitno obećanog područja), pa je ukupno izraelsko područje imalo otprilike 26 000 kvadratnih kilometara.

3. Uz pomoć ovog odlomka i karte “Prirodne cjeline Obećane zemlje” pronađi regije na koje se dijele: (a) ravnice zapadno od Jordana; (b) brda zapadno od Jordana; (c) brda i visoravni istočno od Jordana.

³ U svom posjetu Obećanoj zemlji proputovat ćemo krajeve navedene u donjem popisu. To su njene prirodne cjeline. Karta na 272. stranici prikazuje njihove okvirne granice.

Zemljopisne cjeline

1. Obala Velikog mora (Još. 15:12)

2. Ravnice zapadno od Jordana

   1. Ašerova ravnica (Suci 5:17)

   2. Dorski priobalni pojas (Još. 12:23)

   3. Šaronska priobalna ravnica (1. Ljet. 27:29; Pjes. 2:1)

   4. Filistejska ravnica (1. Mojs. 21:32; 2. Mojs. 13:17)

   5.   Središnja dolina (istok-zapad)

      1. Megidska ravnica (Ezdrelon) (2. Ljet. 35:22)

      2. Jizreelska dolina (Suci 6:33)

3. Brda zapadno od Jordana

   1. Galilejska brda (Još. 20:7; Iza. 9:1)

   2. Karmelska brda (1. Kralj. 18:19, 20, 42)

   3. Samarijska brda (Jer. 31:5; Amos 3:9)

   4. Šefela (Još. 11:2; Suci 1:9)

   5. Judejska brda (Još. 11:21)

   6. Judejska pustinja (Ješimon) (Suci 1:16; 1. Sam. 23:19)

   7. Negeb (1. Mojs. 12:9; 4. Mojs. 21:1)

   8. Pustinja Paran (1. Mojs. 21:21; 4. Mojs. 13:1-3)

4. Velika Araba (Rasjedna dolina) (2. Sam. 2:29; Jer. 52:7)

   1. Slivno područje Hule

   2. Galilejsko more s okolicom (Mat. 14:34; Ivan 6:1)

   3. Jordanska dolina (Ghor) (1. Kralj. 7:46; 2. Ljet. 4:17; Luka 3:3)

   4. Slano (Mrtvo) more (more Araba) (4. Mojs. 34:3; 5. Mojs. 4:49; Još. 3:16)

   5. Araba (južno od Slanog mora) (5. Mojs. 2:8)

5. Brda i visoravni istočno od Jordana (Još. 13:9, 16, 17, 21; 20:8)

   1. Bašan (1. Ljet. 5:11; Psal. 68:15)

   2. Gilead (Još. 22:9)

   3. Amon i Moab (Još. 13:25; 1. Ljet. 19:2; 5. Mojs. 1:5)

   4. Edomska visoravan (4. Mojs. 21:4; Suci 11:18)

6. Libanonsko gorje (Još. 13:5)

4. Navedi neka obilježja priobalja i njegove klime.

⁴ Krenemo li u obilazak sa zapada, najprije ćemo naići na obalu predivnog, plavog Sredozemnog mora. Budući da se uz obalu protežu pješčane dine, jedina dobra prirodna luka južnije od gore Karmela nalazi se u Jopi. No sjevernije od Karmela postoji više dobrih prirodnih luka. U ovom dijelu priobalja živjeli su Feničani, čuveni pomorski narod. Prosječna godišnja temperatura na sunčanoj obali iznosi ugodnih 19° Celzija, no ljeti je vrlo vruće, a prosječna dnevna temperatura u Gazi iznosi 34°.

5, 6. Ukratko opiši (a) Ašerovu ravnicu, (b) dorski priobalni pojas.

⁵ Ova se priobalna ravnica proteže sjeverno od gore Karmela, u dužini od oko 40 kilometara. Najveća joj je širina 13 kilometara, a nalazi se na području koje je pripalo Ašerovom plemenu (Još. 19:24-30). To je uzak pojas plodne ravnice koja je uvijek dobro rađala i hranom opskrbljivala Salamunov dvor (1. Mojs. 49:20; 1. Kralj. 4:7, 16).

⁶ Ovaj uski pojas kopna dugačak nešto više od 30 kilometara proteže se uzduž planinskog lanca Karmela. Širina mu je tek oko 4 kilometra. Zapravo se radi o uskom priobalnom pojasu kopna između Karmela i Sredozemnog mora. Na njegovom južnom dijelu nalazi se lučki grad Dor, a južno od njega započinju pješčane dine. Na brdovitom području u zaleđu Dora proizvodila se kvalitetna hrana za Salamunove gozbe. Jedna od Salamunovih kćeri udala se za namjesnika ovog područja (1. Kralj. 4:7, 11).

7. (a) Što Izaijino proročanstvo kaže o Šaronu i zašto? (b) Čime su se u biblijsko doba bavili ljudi u tom kraju?

⁷ Zbog poslovične ljepote šaronskog cvijeća razumljivo je zašto je Šaron spomenut u Izaijinoj proročanskoj viziji o obnovi izraelske zemlje (Iza. 35:2). To je vodom bogat ravničarski kraj plodne zemlje. Proteže se južno od dorskog priobalnog pojasa. Širok je 15 do 20 kilometara, a dugačak nešto više od 60 kilometara. U biblijska su vremena u sjevernom dijelu Šarona rasle hrastove šume. Tu su pasla brojna stada i uzgajalo se žito. U vrijeme kralja Davida u Šaronu su držali kraljeva stada (1. Ljet. 27:29). Danas se u tom kraju nalaze velike plantaže agruma.

8. Gdje se nalazi filistejska ravnica i koja su njena obilježja?

⁸ Ovaj se kraj nalazi južno od Šarona. Proteže se uz obalu u dužini od osamdesetak kilometara, a u unutrašnjost seže otprilike 25 kilometara (1. Kralj. 4:21). Obalne pješčane dine prodiru mjestimično u unutrašnjost i do 6 kilometara. To je valovita ravnica, stepa koja se s nadmorske visine od 30 metara uzdiže na otprilike 200 metara na jugu iza Gaze. Tlo joj je plodno, ali kiše nema baš puno, pa uvijek postoji opasnost od suše.

9. (a) Od koja se dva dijela sastoji središnja dolina koja se proteže u smjeru istok-zapad i za što je njezin položaj bio pogodan? (b) Na temelju prikaza “Tipični poprečni presjeci Obećane zemlje” opiši njene glavne zemljopisne značajke.

⁹ Središnja dolina koja se proteže u smjeru istok-zapad zapravo se sastoji od dva dijela. Zapadni joj je dio Megidska ravnica (ili Ezdrelon), a istočni Jizreelska dolina (2. Ljet. 35:22; Suci 6:33). Cijela ta središnja dolina predstavlja poprečni prometni pravac, kojim se lako dolazi od jordanske rasjedne doline do obale Sredozemnog mora, pa je stoga njome prolazio jedan od značajnijih trgovačkih puteva. Voda iz Megidske ravnice  otječe dolinom potoka Kišona, koji se probija uskim prolazom između gore Karmela i galilejskih brda i preko Ašerove ravnice teče u Sredozemno more. Taj neveliki vodotok preko ljetnih mjeseci gotovo presuši, no u drugo doba godine pretvara se u pravu bujicu (Suci 5:21).

10. (a) Opiši Jizreelsku dolinu. (b) Koji su se biblijski događaji odigrali u tom području?

¹⁰ Iz Jizreelske doline voda otječe na jugoistok prema Jordanu. Taj nizinski pojas, Jizreelska dolina, širok je nešto više od 3 kilometra, a dugačak je gotovo 20 kilometara. Počinje na nadmorskoj visini od otprilike 90 metara i zatim se postojano spušta na oko 120 metara ispod razine mora u blizini Bet-Šeana. Cijela je središnja dolina vrlo plodna, a njen istočni dio (Jizreelska dolina) jedno je od najplodnijih područja u zemlji. Ime “Jizreel” znači “Bog će posijati sjeme” (Hoš. 2:22). Biblija spominje ljepotu tog kraja (1. Mojs. 49:15). I Megido i Jizreel imali su stratešku važnost u bitkama Izraela i okolnih naroda. Tu su se borili Barak, Gideon, Šaul i Jehuv (Suci 5:19-21; 7:12; 1. Sam. 29:1; 31:1, 7; 2. Kralj. 9:27).

11, 12. (a) U kojoj je mjeri Galileja povezana s Isusovom službom i tko je potekao iz tog područja? (b) Usporedi Gornju i Donju Galileju.

¹¹ Isus je najveći dio svoje službe svjedočenja za Jehovino ime i Kraljevstvo proveo u južnom dijelu galilejskog pobrđa (i u kraju oko Galilejskog mora) (Mat. 4:15-17; Mar. 3:7). I većina Isusovih sljedbenika, među njima i 11 njegovih vjernih apostola, potjecala je iz Galileje (Djela 2:7). U tom kraju, koji se ponekad naziva i Donja Galileja, priroda je doista prekrasna, a ni najviša brda ne prelaze 600 metara. Od jeseni do proljeća u ovom prekrasnom kraju ne nedostaje kiše, pa zato to i nije pustinjski kraj. U proljeće sva brda prekrije cvijeće, a u svakoj dolini bogato rodi žito. Na omanjim zaravnima tlo je plodno i pogodno za zemljoradnju, a na brdima dobro uspijevaju masline i vinova loza. Od poznatijih biblijskih gradova u tom se području nalaze Nazaret, Kana i Nain (Mat. 2:22, 23; Ivan 2:1; Luka 7:11). Isus se u svojim usporedbama često služio upravo slikama iz života ljudi tog kraja (Mat. 6:25-32; 9:37, 38).

¹² U sjevernom dijelu, odnosno Gornjoj Galileji, brda su visoka i preko 1100 metara, i zapravo predstavljaju predgorje libanonskoga gorja. Gornja je Galileja planinsko područje koje je na stalnom udaru vjetra, a kiše su u njemu obilne. U biblijska su vremena zapadni obronci brda bili prekriveni šumama. To je područje bilo dodijeljeno Naftalijevu plemenu (Još. 20:7).

13. (a) Što se zapravo podrazumijeva pod izrazom “gora Karmel”? (b) Što se u Bibliji govori o Karmelu?

¹³ Gora Karmel jednim krajem zadire u Sredozemno more i veličanstveno se nad njim izdiže. Karmel je zapravo brdski lanac, dug oko 50 kilometara, s najvišim vrhom od 545 metara nadmorske visine. Proteže se od samarijskih brda pa sve do Sredozemnog mora, a rt kojim na sjeverozapadu ulazi u more čuven je po svojoj otmjenosti i ljepoti (Pjes. 7:5). Ime “Karmel” znači “voćnjak”, što itekako odgovara tom plodnom gorju koje strši u more. Karmel krase čuveni vinogradi, voćnjaci i maslinici. U Izaiji 35:2 Karmel predočava plodnost i ljepotu obnovljene izraelske zemlje. Tamo piše: ‘Dat će joj se krasota Karmela.’ Na toj je gori Ilija uputio izazov Baalovim svećenicima, a ‘vatra koja je sišla od Jehove’ dokazala je Jehovinu nadmoć. S vrha Karmela Ilija je ukazao na mali oblak koji je najavio velik pljusak kojim je na čudesan način prekinuta suša u Izraelu (1. Kralj. 18:17-46).

14. Koja su se plemena naselila u samarijskim brdima i koje su kulture uspijevale u tom području?

¹⁴ Južni je dio ovog područja brdovitiji i na istoku seže do visine od preko 900 metara (1. Sam. 1:1). Kiše su tu obilnije i redovitije nego u Judi na jugu. U tom su kraju živjeli potomci Josipovog mlađeg sina Efrajima. Sjeverni dio, koji je bio dodijeljen polovini Manašeova plemena (potomcima starijeg Josipovog sina), sastoji se od zavala i malenih udolina okruženih brdima. Ta brda nisu osobito plodna, premda na nižim obroncima uspijevaju vinova loza i masline, čija je sadnja omogućena izgradnjom brojnih terasa (Jer. 31:5). No veće su zavale vrlo pogodne za uzgoj žitarica i općenito za zemljoradnju. U biblijska su se vremena tu nalazili brojni gradovi. U vrijeme sjevernoga kraljevstva tri glavna grada bila su na području Manašeova plemena — najprije Šekem, zatim Tirsa i na kraju Samarija — a na koncu je cijelo područje po svom glavnom gradu prozvano “Samarija” (1. Kralj. 12:25; 15:33; 16:24).

15. (a) Kako je područje Samarije doživjelo blagoslove koje je Mojsije izrekao nad Josipom? (b) Koje je blagoslove taj kraj doživio u Isusovo vrijeme?

¹⁵ Ovo je područje doista doživjelo blagoslove koje je Mojsije izrekao nad Josipom: “Za Josipa je rekao: ‘Zemlju njegovu neka Jehova blagoslivlja dobrim darom nebeskim, rosom, (...) najboljim plodovima što ih sunce daje i najboljim urodom svakog mjeseca, onim što je najbolje s gora istočnih i što je najbolje s bregova vječnih’” (5. Mojs. 33:13-15). Bila je to doista predivna zemlja. Gore su joj bile obrasle šumama, doline su joj bile plodne, a njeni brojni gradovi bogati i gusto naseljeni  (1. Kralj. 12:25; 2. Ljet. 15:8). Kasnije su Isus i njegovi učenici propovijedali u Samariji i kršćanstvo je tamo pronašlo brojne sljedbenike (Ivan 4:4-10; Djela 1:8; 8:1, 14).

16. (a) Opiši Šefelu. (b) Po čemu je Šefela bila značajna u biblijsko doba?

¹⁶ Premda ime Šefela znači “nizina”, to je zapravo brdovito područje koje se na južnom dijelu diže i do 450 metara, a presijecaju ga brojne doline koje se protežu od istoka prema zapadu (2. Ljet. 26:10). Izdiže se u smjeru istoka iznad priobalne filistejske ravnice, a nizinom se može smatrati jedino u usporedbi s višim brdima Jude, koja se nalaze još istočnije (Još. 12:8). Po tamošnjim su brdima nekad rasle divlje smokve, a danas su tamo vinogradi i maslinici (1. Kralj. 10:27). Tamo je bilo i mnogo gradova. U biblijskoj je povijesti to područje služilo kao tampon-zona između Izraela i Filistejaca odnosno drugih osvajačkih vojski koje su pokušavale prodrijeti u Judu iz priobalne nizine (2. Kralj. 12:17; Obad. 19).

17. (a) Opiši vegetaciju i poljoprivredni značaj judejskih brda u biblijsko vrijeme i danas. (b) Za što se područje Jude smatralo pogodnim?

¹⁷ To je visoko, stjenovito područje dugačko oko 80 kilometara, a široko oko 30. Brda su visoka od 600 do 1000 metara. U biblijska je vremena taj kraj bio prekriven šumama, osobito na svom zapadnom dijelu, a brda i doline bogato su rađali žitom, maslinama i grožđem. Iz tog je područja dolazio velik dio izraelskog žita, ulja i vina. Od biblijskih vremena pa do danas šume su uništene osobito u okolici Jeruzalema, pa to područje danas izgleda ogoljelo, naročito kad se usporedi s tim kako je nekad izgledalo. Zimi ponekad pada snijeg na većim visinama u središnjem dijelu, primjerice oko Betlehema. U staro se doba područje Jude smatralo pogodnim za izgradnju gradova i utvrda u kojima bi narod mogao potražiti utočište u slučaju opasnosti (2. Ljet. 27:4).

18. (a) Kada je Jeruzalem postao prijestolnicom Izraela i Jude? (b) Navedi neke zanimljive pojedinosti u vezi s gradom.

¹⁸ Jeruzalem — koji je po svom utvrđenom dijelu prozvan i Sion — zauzima istaknuto mjesto u povijesti Jude i Izraela (Psal. 48:1, 2). Na njegovom se mjestu prvobitno nalazio kanaanski grad Jebus, koji je bio podignut na brdu iznad mjesta gdje se spajaju dolina Hinom i dolina Kidron. Kad ga je David osvojio i učinio svojom prijestolnicom, grad je bio proširen prema sjeverozapadu i na kraju je obuhvatio i Tiropeonsku dolinu. S vremenom je dolina Hinom dobila ime Gehena. Budući da su Židovi tamo prinosili žrtve idolima, proglašena je nečistim mjestom i pretvorena je u smetlište na koje su se bacala i tijela pogubljenih zločinaca (2. Kralj. 23:10; Jer. 7:31-33). Stoga je vatra koja je u njoj gorjela postala simbolom potpunog uništenja (Mat. 10:28; Mar. 9:47, 48). Jeruzalem je manju količinu vode dobivao iz jezerca Siloama, koje se nalazilo na zapadu doline Kidrona, a Ezekija ga je zaštitio tako što ga je okružio zidinama i tako smjestio unutar grada (Iza. 22:11; 2. Ljet. 32:2-5).

19. (a) Zašto Ješimonu pristaje njegovo ime? (b) Koji su se biblijski događaji odigrali u tom području?

¹⁹ Ješimon je biblijsko ime za Judejsku pustinju, a znači “pustinja” (1. Sam. 23:19, bilješka). Ono itekako pristaje tom pustom kraju. Na njegovu istoku nalaze se neprohodna i neplodna judejska brda građena od krednih stijena. Teren se za 24 kilometra spušta više od 900 metara u smjeru Mrtvog mora, uz koje se nalazi zid nazubljenih stijena. U Ješimonu nema gradova, već samo nekoliko manjih naselja. David je od kralja Šaula pobjegao u tu pustinju. Ivan Krstitelj propovijedao je u području između te pustinje i Jordana, a Isus se u to područje povukao kad je 40 dana postio * (1. Sam. 23:14; Mat. 3:1; Luka 4:1).

20. Opiši Negeb.

²⁰ Južno od judejskih brda leži Negeb. U njemu su mnogo godina živjeli patrijarsi Abraham i Izak (1. Mojs. 13:1-3; 24:62). Biblija južni dio tog područja naziva i ‘pustinjom Zin’ (Još. 15:1). Negeb je vrlo suho područje koje se proteže od Beer-Šebe na sjeveru do Kadeš-Barnee na jugu (1. Mojs. 21:31; 4. Mojs. 13:1-3, 26; 32:8). Teren se od judejskih brda spušta nizom brdskih lanaca koji se protežu u smjeru istok-zapad. Njihov položaj čini prirodnu barijeru koja onemogućava prometne veze ili napad s juga. Na istoku Negeba nalaze se brda, a prema zapadu se teren spušta do priobalne pustinjske ravnice. Ljeti je taj kraj beživotan poput pustinje, osim u blizini pojedinih vadija, odnosno dolina kojima u kišnoj sezoni teku bujice. No do vode se može doći kopanjem bunara (1. Mojs. 21:30, 31). Današnja država Izrael ulaže u razvoj i navodnjavanje nekih dijelova Negeba (Negeva). ‘Rijeka Egipat’ označavala je jugozapadnu granicu Negeba i činila je jedan dio južne granice Obećane zemlje (1. Mojs. 15:18).

21. Gdje se nalazi Paran i po čemu je značajan u biblijskoj povijesti?

²¹ Pustinja Paran nalazi se južno od Negeba i spaja se s pustinjom Zinom. Kad su Izraelci na  svom putu u Obećanu zemlju napustili Sinaj, prešli su u pustinju Paran i iz te je pustinje Mojsije poslao 12 uhoda (4. Mojs. 12:16–13:3).

22. Uz pomoć opisa iz ovog odlomka te karte s 272. stranice i prikaza s 273, ukratko opiši Arabu (Rasjednu dolinu) i njen položaj u odnosu na okolno područje.

²² Velika Rasjedna dolina jedan je od najneobičnijih reljefnih oblika na planetu. U Bibliji se njen dio koji u smjeru sjever-jug prolazi kroz Obećanu zemlju naziva “Araba” (Još. 18:18). U 2. Samuelovoj 2:29 taj se rascjep Zemljine kore naziva “dolinom”, a upotrijebljena hebrejska riječ može značiti i “kanjon, klanac”. Sa sjevera joj je gora Hermon (Još. 12:1). Rasjedna se dolina od podnožja Hermona strmo spušta prema jugu, tako da se njen dio koji čini dno Mrtvog mora nalazi oko 800 metara ispod morske razine. Araba se nastavlja s južnog kraja Mrtvog mora i otprilike na pola puta između Mrtvog mora i zaljeva Aqaba uspinje se na više od 200 metara iznad morske razine. Potom ponire u mlake vode istočnog ogranka Crvenog mora. Presjeci na priloženim kartama pokazuju razinu Rasjedne doline u odnosu na okolno područje.

23. Koji se događaji iz biblijske povijesti vežu uz područje Hule?

²³ Od podnožja Hermona Rasjedna dolina brzo se spušta gotovo 500 metara do područja Hule, koje se nalazi otprilike na razini mora. To je područje bogato vodom i zadržava svoj prekrasni zeleni pokrov čak i tijekom vrućih ljetnih mjeseci. U tom su se području naselili Danovci i zaposjeli grad koji su prozvali Dan. Taj je grad još od vremena sudaca bio središte idolopoklonstva, a to je ostao i u vrijeme desetplemenskoga kraljevstva Izraela (Suci 18:29-31; 2. Kralj. 10:29). Blizu mjesta nekadašnjeg Dana nalazio se grad Cezareja Filipova, kod kojega je Isus potvrdio svojim učenicima da je on Krist, a mnogi vjeruju da se njegovo preobraženje šest dana kasnije odigralo na obližnjoj gori Hermonu. S područja Hule Rasjedna dolina spušta se u Galilejsko more, koje se nalazi više od 200 metara ispod morske razine (Mat. 16:13-20; 17:1-9).

24. (a) Kojim još imenima Biblija naziva Galilejsko more? (b) Kako je izgledala njegova okolica u Isusovo vrijeme?

²⁴ Galilejsko more i krajevi koji ga okružuju doista su prekrasni. * Ovo je područje vrlo zanimljivo i zato što su se u njemu odigrali brojni događaji koji su obilježili Isusovu službu (Mat. 4:23). Ovo se more naziva i Genezaretsko jezero, Kineretsko more i Tiberijadsko more (Luka 5:1; Još. 13:27; Ivan 21:1). Zapravo se radi o jezeru srcolikog oblika, koje je dugačko 21 kilometar, a na najširem dijelu široko 11 kilometara. Ono je važan spremnik vode za cijelu zemlju. S gotovo svih strana zatvaraju ga brda. Površina jezera nalazi se više od 200 metara ispod razine mora, zbog čega su zime ugodne i tople, a ljeta vrlo duga i vruća. U Isusovo je vrijeme u području tog jezera bilo vrlo razvijeno ribarstvo, a na obali jezera ili u njenoj blizini nalazili su se napredni gradovi Korozain, Betsaida, Kafarnaum i Tiberijada. Mir na jezeru lako pomute iznenadne oluje (Luka 8:23). Mala trokutasta dolina Genezaret nalazi se sjeverozapadno od jezera. Tlo joj je plodno i u njoj se uzgajaju gotovo sve kulture koje postoje u Obećanoj zemlji. U proljeće se obronci tamošnjih brda oboje šarenilom i žarkim bojama kakve se ne mogu vidjeti nigdje drugdje u Izraelu. *

25. Opiši glavne značajke jordanske doline.

²⁵ Cijela ova žljebasta, blago nakošena dolina naziva se još i “Araba” (5. Mojs. 3:17). Današnji je Arapi nazivaju Ghor, što znači “nizina; depresija”. Dolina započinje kod Galilejskog mora i većim je dijelom prilično široka — na nekim mjestima gotovo 20 kilometara. Korito Jordana nalazi se skoro 50 metara ispod platoa doline, a ta rijeka do svog 105 kilometara udaljenog ušća u Mrtvo more toliko vijuga da je ukupna duljina njenog toka 320 kilometara. * Jordan brzo teče niz 27 slapova i do svog ušća u Mrtvo more spušta se za oko 180 metara. Jordan je u donjem toku obrastao gustim drvećem i grmljem, prvenstveno tamarisom, oleandrom i vrbom, među kojima su u biblijska vremena vrebali lavovi sa svojim mladuncima. Taj pojas vegetacije guste poput džungle danas se naziva zor i u proljeće je djelomično poplavljen (Jer. 49:19). Obrubljen je nešto višom qattarom, negostoljubivim pustim pojasom malih platoa i izbrazdanih obronaka, a zaravni koje čine dolinu Ghor zapravo se nalaze iznad njega. Zaravni u sjevernom dijelu Ghora, odnosno Arabe, dobro su obrađene. A tvrdi se da su se brojne vrste datulja i raznog drugog tropskog voća uzgajale čak i u južnom dijelu platoa Arabe bliže Mrtvome moru, koji je danas vrlo suh. Jerihon je do dan-danas najpoznatiji grad jordanske doline (Još. 6:2, 20; Mar. 10:46).

26. (a) Opiši zanimljive značajke Mrtvog mora. (b) Kako nam to područje svjedoči o nepromjenjivosti Jehovinih presuda?

²⁶ To je jedno od najneobičnijih vodenih područja na planetu. S pravom se naziva mrtvim, jer u njemu nema riba, a vegetacije na obali ima malo. Biblija ovo more naziva Slano more ili Araba, budući da se nalazi u rasjednoj dolini Arabi (1. Mojs. 14:3; Još 12:3). U smjeru sjever-jug dugo je otprilike 75 kilometara, a široko 15. Površina mu se nalazi na oko 400 metara ispod razine Sredozemnog mora, pa je to najniža točka na Zemlji. U sjevernom dijelu duboko je oko 400 metara. S istoka i sa zapada zatvaraju ga neplodna brda i strme litice. Jordan mu donosi slatku vodu, ali voda iz njega ne istječe, već se gubi jedino isparavanjem, i to upravo onoliko koliko u njega i dotječe. Voda u Mrtvom moru u sebi sadrži oko 25 posto otopljene krute tvari, uglavnom soli, pa je otrovna za ribe i izaziva pečenje ako dospije čovjeku u oči. Beživotnost i opustjelost tog područja ostavljaju dubok dojam na turiste koji posjećuju velik dio obale Mrtvog mora. To je mjesto mrtve tišine. Premda je nekad cijeli kraj oko Mrtvog mora bio ‘dobro natapan, kao vrt Jehovin’, već gotovo 4 000 godina posve je pust i predstavlja nepobitno svjedočanstvo o nepromjenjivosti presude koju je Jehova donio i izvršio nad Sodomom i Gomorom u tom području (1. Mojs. 13:10; 19:27-29; Sef. 2:9).

27. Koje su značajke južne Arabe i tko je tim područjem vladao u staro doba?

²⁷ Ovaj posljednji dio Rasjedne doline proteže se na jug još 160 kilometara. Cijeli je taj kraj zapravo pustinja. Kiše su rijetke, a sunce nemilosrdno pali. Biblija i taj kraj naziva “Araba” (5. Mojs 2:8). Otprilike na pola puta nalazi se najviši dio doline, koji se uzdiže oko 200 metara iznad razine mora, a potom se ponovno spušta prema jugu sve do zaljeva Aqabe, istočnog ogranka Crvenog mora. Upravo je ovdje, u luci Esjon-Geberu, Salamun sagradio svoje brodovlje (1. Kralj. 9:26). Tijekom velikog dijela vladavine judejskih kraljeva ovim dijelom Arabe vladalo je edomsko kraljevstvo.

28. Kakav je poljoprivredni značaj Bašana i Gileada još od biblijskih vremena i koji su se biblijski događaji odigrali u tom području?

²⁸ Kraj ‘na istočnoj strani Jordana’ strmo se diže iz Rasjedne doline i prelazi u niz visoravni (Još. 18:7; 13:9-12; 20:8). Na njegovom sjevernom dijelu nalazi se Bašan (E-1), koji je zajedno s polovinom Gileada pripao Manašeovu plemenu (Još. 13:29-31). Ta plodna zaravan na prosječnoj nadmorskoj visini od 600 metara bila je stočarski i zemljoradnički kraj (Psal. 22:12; Ezek. 39:18; Iza. 2:13; Zah. 11:2). U Isusovo se vrijeme iz tog kraja izvozila velika količina žita, a i danas je tamo razvijena zemljoradnja. S juga Bašanu nalazi se Gilead (E-2), čija je južna polovica pripala Gadovom plemenu (Još. 13:24, 25). To je gorski kraj, s planinama visokim i preko 1000 metara, koji zimi natapaju jake kiše, a ljeti obilna rosa, pa je također bio pogodan za stočarstvo. Bio je čuven po svom balzamu. Danas je poznat po kvalitetnom grožđu (4. Mojs. 32:1; 1. Mojs. 37:25; Jer. 46:11). Kad je David bježao od Abšaloma, pobjegao je u Gilead, a u njegovom zapadnom dijelu nalazi se “područje Dekapolisa”, u kojem je propovijedao Isus (2. Sam. 17:26-29; Mar. 7:31).

29. Koje se zemlje nalaze još južnije na istočnoj strani Jordana i po čemu su poznate iz povijesti?

²⁹ ‘Zemlja sinova Amonovih’ (E-3) graniči s Gileadom na njegovoj južnoj strani. Polovicu te zemlje dobilo je Gadovo pleme (Još. 13:24, 25; Suci 11:12-28). To je valovita visoravan koja je najpogodnija za ispašu ovaca (Ezek. 25:5). Još južnije nalazi se ‘zemlja moapska’ (5. Mojs. 1:5). Moapci su bili veliki uzgajivači ovaca, a i danas je ovčarstvo glavna djelatnost u tom području (2. Kralj. 3:4). Krenemo li potom jugoistočno od Mrtvog mora, dolazimo na edomsku visoravan (E-4). I danas postoje ruševine edomskih utvrđenih gradova, kao što je Petra, koji su bili važna trgovačka središta (1. Mojs. 36:19-21; Obad. 1-4).

30. Što se nalazi s istoka spomenutim visoravnima?

³⁰ Istočno od tih brda i visoravni nalazi se velika stjenovita pustinja koja je onemogućavala izravno prometno povezivanje Obećane zemlje i Mezopotamije, pa su karavane na tom putu zaokretale kilometre i kilometre na sjever. Na svom se jugu taj pusti kraj susreće s pješčanim dinama velike arapske pustinje.

31. (a) Od čega se sastoji libanonsko gorje? (b) Što je na libanonskim planinama ostalo nepromijenjeno još od biblijskih vremena?

³¹ Krajolikom Obećane zemlje dominira libanonsko gorje. Ono se zapravo sastoji od dva paralelna planinska lanca — Libanona i Antilibanona. Niži obronci Libanona ulaze u Gornju Galileju. Na mnogim mjestima ta brda dopiru sve do morske obale. Najviši vrh ovog lanca visok je preko 3 000 metara. Najviši vrh paralelnog lanca — Antilibanona — nalazi se na prekrasnoj gori Hermonu, na visini od 2 814 metara. Otopljeni snijeg s Hermona jedan je od glavnih izvora jordanske vode i rose koja nastaje tijekom sušnog perioda kasnoga proljeća (Psal. 133:3). Libanonske su planine bile posebno čuvene po svojim divovskim cedrovima,  čije je drvo korišteno i pri izgradnji Salamunova hrama (1. Kralj. 5:6-10). Do danas je preostalo samo nekoliko manjih cedrovih šuma, no na nižim obroncima i danas, kao što je to bilo i u biblijsko vrijeme, uspijevaju vinogradi, maslinici i voćnjaci (Hoš. 14:5-7).

32. Kojim je riječima Mojsije dobro opisao Obećanu zemlju?

³² I tako smo došli do kraja svog posjeta Jehovinoj Obećanoj zemlji, koja se nalazi na uskom prostoru između zastrašujuće pustinje na istoku i Velikoga mora na zapadu. Sada si možemo predočiti ljepotu koja je tu zemlju krasila u danima starog Izraela. Bila je to ‘doista vrlo dobra zemlja, zemlja u kojoj je tekao med i mlijeko’ (4. Mojs. 14:7, 8; 13:23). Mojsije ju je ovako opisao: “Jehova, Bog tvoj, vodi [te] u dobru zemlju, u zemlju potoka, izvora i voda dubinskih što izviru u dolinama i u brdima, u zemlju pšenice, ječma, vinove loze, smokava i šipaka, u zemlju maslina, što daju ulje, i meda, u zemlju u kojoj nećeš u oskudici kruha jesti, u kojoj ti ništa neće nedostajati, u zemlju gdje kamenje ima željeza i gdje ćeš iz brda bakar vaditi. Kad se do sita najedeš, blagoslovi Jehovu, Boga svojega, zbog dobre zemlje koju ti je dao” (5. Mojs. 8:7-10). Neka svi oni koji ljube Jehovu isto tako zahvale Jehovi zato što je cijelu Zemlju naumio pretvoriti u prekrasan raj, po uzoru na svoju nekadašnju Obećanu zemlju (Psal. 104:10-24).