1. (a) Kojeg se običaja prevoditelji prijevoda Novi svijet nisu držali? (b) Zašto su koristili oblik Jehova, a ne Jahve ili neki drugi oblik Božjeg imena?

U NOVIJE doba izdano je više suvremenih prijevoda Biblije iz kojih ljubitelji Božje Riječi mogu lako i brzo shvatiti smisao izvornih tekstova. No u mnogim je prijevodima iz svetog teksta uklonjeno Božje ime. S druge strane, prijevod Novi svijet pridaje čast i slavu velikom imenu Svevišnjeg Boga tako što ga vraća u tekst, na mjesto koje mu pripada. Božje se ime u tom prijevodu javlja na 6 973 mjesta u hebrejskim knjigama i na 237 mjesta u grčkim knjigama, dakle ukupno na 7 210 mjesta. Hebreisti obično daju prednost obliku Jahve, no danas se više ne može utvrditi točan izgovor. U prijevodu Novi svijet hebrejski tetragram יהוה preveden je oblikom Jehova zato što su se čitatelji izdanja Jehovinih svjedoka na njega naviknuli. A taj je oblik u hrvatskom jeziku prisutan najmanje od sredine 19. stoljeća, kad je Ivan Matija Škarić, rimokatolički prevoditelj i bibličar, upotrijebio taj oblik u svom prijevodu Biblije.

2. (a) Je li prijevod Novi svijet prvi prijevod u kojem se Božje ime koristi u grčkim knjigama Biblije? (b) Koja se nejasnoća time uklanja?

² Prijevod Novi svijet nije prvi prijevod u kojemu se Božje ime koristi u grčkim knjigama Biblije. Od 14. stoljeća, a možda i ranije, mnogi su prevoditelji Biblije smatrali da im je dužnost Božje ime vratiti u tekst grčkih knjiga, osobito na ona mjesta na kojima u grčkim knjigama pisci citiraju iz hebrejskih knjiga tekstove koji sadrže Božje ime. U brojnim suvremenim prijevodima Biblije koje su misionari preveli na jezike Afrike, Azije, Amerike i tihooceanskih otoka bez ikakve se zadrške koristi ime “Jehova”, a isto se može reći i za neke prijevode na europskim jezicima. Kad god se u tekstu pojavi Božje ime, više nije nejasno na kojeg se “gospodina” misli. To je onaj Gospodin koji je Gospodar neba i Zemlje — Jehova — čije se ime sveti u prijevodu Novi svijet,  jer u njemu zauzima jedinstveno i istaknuto mjesto. *

3. Na koje su načine prevoditelji prijevoda Novi svijet nastojali prenijeti snagu, ljepotu i smisao izvornih tekstova?

³ Prijevod Novi svijet sveti Jehovino ime i time što je u njemu tekst Božje nadahnute Riječi preveden jasnim, razumljivim jezikom, tako da čitatelj može lako shvatiti smisao izvornog teksta. Prevoditelji su koristili jednostavan, suvremen jezik. Koliko im je to bilo moguće, ključne su izraze prevodili uvijek na isti način, a pri prevođenju hebrejskih i grčkih glagola nastojali su precizno izraziti radnju odnosno svršeni i nesvršeni vid glagola. Na te i druge načine prevoditelji prijevoda Novi svijet nastojali su u što većoj mjeri suvremenim jezikom izraziti snagu, ljepotu i smisao izvornih tekstova.

4. (a) Koji je plemenit cilj imao jedan prevoditelj Biblije? (b) Koja se potreba s vremenom pojavila u pogledu izdavanja Biblije?

⁴ Prijevodi Biblije na mnogim jezicima sadrže mnogo zastarjelih riječi koje su se koristile u 16. i 17. stoljeću. Premda danas više nisu razumljive, u to su vrijeme bile lako razumljive. Jedan od onih koji su najzaslužniji za to što su takve riječi ušle u tekst engleske Biblije jest William Tyndale, koji je, kako se navodi, rekao sljedeće riječi svećeniku koji ga je progonio jer se nije slagao s njegovim vjerskim uvjerenjima: “Ako me Bog sačuva na životu, pobrinut ću se da za nekoliko godina mladić za plugom više zna o Pismu nego ti.” Tyndaleov prijevod “Novog zavjeta” doista je u svoje vrijeme bio razumljiv i mladiću za plugom. Međutim, mnoge riječi koje je on koristio danas su zastarjele, pa “mladić za plugom” više ne može lako razumjeti značenje mnogih riječi koje se koriste u nekim vrlo starim engleskim prijevodima Biblije, kakav je primjerice prijevod kralja Jakova (King James Version). Stoga se javila potreba da se uklone zastarjele riječi i da se Biblija ponovno tiska na svakodnevnom jeziku običnih ljudi.

5. Kakav bi se jezik trebao koristiti u prijevodima Biblije i zašto?

⁵ Nadahnuti biblijski pisci služili su se jezikom običnih ljudi. Apostoli i drugi kršćani iz prvog stoljeća nisu pisali klasičnim grčkim kakvim su se služili filozofi poput Platona. Koristili su svakodnevni grčki jezik običnih ljudi — koine. Stoga su grčke knjige Biblije bile napisane na narodnom jeziku, isto kao što je to ranije bio slučaj i s hebrejskim knjigama. Zato je iznimno važno da i prijevodi izvornih biblijskih spisa budu na narodnom jeziku, kako bi ih čitatelj lako razumio. Zato prevoditelji engleskog i drugih prijevoda Novi svijet nisu koristili zastarjele izraze koji su bili u upotrebi prije tristo ili četiristo godina, nego suvremene izraze koji jasno i izražajno prenose smisao kako bi čitatelji lako razumjeli što Biblija zapravo kaže.

6. Na konkretnim primjerima objasni zašto je dobro u prijevodu Biblije koristiti svakodnevne izraze, a ne zastarjele ili nerazumljive.

⁶ Na hrvatskom jeziku postoji više suvremenih prijevoda Biblije — bilo cijele bilo samo njenih grčkih knjiga (“Novog zavjeta”). No u njima se na nekim mjestima koriste teže razumljivi izrazi, ponekad samo zbog navodne jezične ljepote. Takvi izrazi i jezični sklopovi mogu biti jezično pravilni, ali nisu razumljivi jer su zastarjeli. Ako je to bilo moguće, prevoditelji hrvatskog izdanja prijevoda Novi svijet takve su izraze izbjegavali. Primjerice, umjesto neobičnog izraza ‘nasljedovati; biti nasljedovatelj’ koristi se običniji izraz ‘ugledati se na koga’ (1. Kor. 4:16); umjesto tradicionalnog izraza “Aleluja!”, čije je značenje običnom čovjeku nepoznato, koristi se “Hvalite Jaha!” (Otkr. 19:1); umjesto teže razumljivog izraza “naćve”, koji koriste neki prijevodi, u prijevodu Novi svijet koristi se izraz “posuda u kojoj kruh mijesiš” (5. Mojs. 28:5). A ako su u nedostatku prikladnije riječi prevoditelji prijevoda Novi svijet ipak morali koristiti neki zastarjeli ili stilski obilježen izraz, njegovo su značenje obično pojasnili bilješkom. Naprimjer, uz izraz “sušica” koji je upotrijebljen u 3. Mojsijevoj 26:16, jer bi riječ “tuberkuloza” u tekstu Biblije djelovala previše moderno, nalazi se bilješka koja pojašnjava o kojoj se bolesti radi. Ovi primjeri dobro pokazuju zašto je dobro da se u prijevodu Novi svijet koriste svakodnevni, a ne zastarjeli ili nerazumljivi izrazi.

7. Koje su izraze prevoditelji hrvatskog prijevoda Novi svijet nastojali dosljedno prevoditi i kako su postigli dosljednost?

⁷ Prevoditelji hrvatskog prijevoda Novi svijet nastojali su svaki ključni izraz prevoditi uvijek na isti način. Za pojedinu hebrejsku ili grčku riječ odabrali su jedan hrvatski izraz i nastojali su ga koristiti onoliko dosljedno koliko je kontekst to dopuštao, pazeći pritom da svojim prijevodom na što razumljiviji način izraze izvorni smisao. Primjerice, hebrejsku riječ nefeš nastojali su što češće prevesti izrazom “duša”, a kad to iz nekog razloga nije bilo prikladno, doslovno su značenje izrazili u bilješci. Isto su učinili i prilikom prevođenja grčke riječi psykhé.

8. (a) Na primjerima objasni što su to homografi. (b) Kako su takve riječi prevođene pri izradi engleskog prijevoda Novi svijet?

⁸ Pri izradi engleskog prijevoda Novi svijet prevoditelji su trebali dobro paziti na prevođenje homografa u izvornom tekstu. Homograf je riječ koja  se piše isto kao i neka druga riječ, ali se od nje razlikuje u značenju. Stoga prilikom prevođenja ponekad nije lako utvrditi njeno točno značenje. I u hrvatskom jeziku postoje homografi, kao što su “luk” (biljka) i “luk” (oružje) te “grad” (naselje) i “grad” (tuča), koji se isto pišu, ali se sasvim razlikuju u značenju. U hebrejskom biblijskom tekstu takva je riječ rav, koja može imati posve različita značenja, pa je stoga u prijevodu Novi svijet različito i prevedena. Rav najčešće znači “mnogobrojan, brojan, mnogo” (takvu upotrebu nalazimo u 2. Mojsijevoj 5:5). No može značiti i “glavni” kada se koristi kao sastavni dio titula, primjerice titule “rabšak” (hebrejski: rav-šakeh) u 2. Kraljevima 18:17 ili u izrazu “glavni dvoranin” u Danijelu 1:3. (Vidi i bilješke u Jeremiji 39:3.) Riječ rav znači i “strijelac”, te je tako prevedena u Jeremiji 50:29. Prevoditelji su se pri razlučivanju značenja homografa oslanjali na zaključke etimologa Ludwiga Koehlera i Waltera Baumgartnera.

9. Kako je jedan stručnjak za hebrejski i grčki ocijenio engleski prijevod Novi svijet?

⁹ O dosljednosti u prevođenju Alexander Thomson, stručni ocjenjivač hebrejskih i grčkih tekstova, ovako je ocijenio tekst grčkih biblijskih knjiga u engleskom izdanju prijevoda Novi svijet: “Očigledno je da je ovaj prijevod djelo vrsnih i nadarenih stručnjaka koji su nastojali u najvećoj mogućoj mjeri u engleskom jeziku izraziti pravi smisao grčkog teksta. Prilikom prevođenja cilj je bio svaku važniju grčku riječ prevoditi jednim engleskim izrazom i biti pritom što doslovniji. (...) Riječ koja se obično prevodi s ‘opravdati’ na većini je mjesta vrlo točno prevedena izrazom ‘proglasiti pravednim’. (...) Umjesto riječi ‘križ’ prevoditelji su koristili ‘mučenički stup’, što je daljnje poboljšanje. (...) Luka 23:43 je točno preveden: ‘Zaista, kažem ti danas, bit ćeš sa mnom u raju.’ To je veliko poboljšanje u odnosu na tekst u većini drugih prijevoda.” O prijevodu hebrejskih knjiga isti je stručnjak kazao: “Prijevod Novi svijet svakako treba nabaviti. Živopisan je i prirodan te potiče čitatelja na razmišljanje i proučavanje. Nije nastao kao djelo kritičara Biblije, već stručnjaka koji poštuju Boga i Njegovu riječ” (The Differentiator, travanj 1952, 52-77. stranica, i lipanj 1954, 136. stranica).

10. Objasni kako je dosljednost u prijevodu Novi svijet omogućila da se potvrdi biblijska istina.

¹⁰ Prijevod Novi svijet zbog svoje je dosljednosti pobijedio u brojnim stručnim raspravama o Bibliji. Primjerice, prije dosta godina ateistička udruga slobodnih mislilaca iz New Yorka zamolila je zajednicu Jehovinih svjedoka da im pošalje dva govornika koja bi govorila o biblijskim temama. Zajednica je udovoljila njihovoj molbi. Ti su se intelektualci držali latinske izreke falsum in uno falsum in toto, koja znači da je argument koji je pogrešan u jednoj točki zapravo pogrešan u cijelosti. U toku rasprave jedan je čovjek osporio Bibliju, tvrdeći da nije pouzdana kako to Jehovini svjedoci vjeruju. Zamolio je prisutne predstavnike Jehovinih svjedoka da pred svima pročitaju 1. Mojsijevu 1:3, što su oni i učinili — iz prijevoda Novi svijet: “I Bog je rekao: ‘Neka bude svjetlost!’ I nastala je svjetlost.” Potom ih je samouvjereno zamolio da pročitaju i 1. Mojsijevu 1:14, a oni su i to počeli čitati iz prijevoda Novi svijet: “Tada je Bog rekao: ‘Neka budu izvori svjetlosti na svodu nebeskom.’” “Čekajte”, prekinuo ih je, “što to čitate? U mojoj Bibliji piše da je Bog stvorio svjetlost prvog dana i ponovno četvrtog dana, a to je protuslovlje.” Iako je tvrdio da zna hebrejski, dvojica Jehovinih svjedoka morala su mu objasniti da hebrejska riječ koja je u 3. retku prevedena sa “svjetlost” glasi or, dok se u 14. retku koristi drugačija riječ: maor, koja se odnosi na izvor svjetlosti. Taj je visokoobrazovani čovjek sjeo potpuno poražen. * Stroga dosljednost u prijevodu Novi svijet razjasnila je tu stvar, potvrđujući da je Biblija vjerodostojna i poučna.

11. Što je i na koji način ostalo očuvano u prijevodu Novi svijet da bi se izrazila dinamičnost izvornih tekstova?

¹¹ Prevoditelji prijevoda Novi svijet posebno su pazili kako će iskazati radnju izraženu grčkim i hebrejskim glagolima. U svom su prijevodu nastojali zadržati posebnu draž, jednostavnost, izražajnost i način izražavanja tipičan za izvorne spise. Stoga su prilikom prevođenja na hrvatski jezik ponekad bili potrebni precizniji ili opisni izrazi kako bi se točno preveo smisao izvornih glagola. Upravo su zbog izražajnosti glagola izvorni biblijski tekstovi toliko dinamični i jasni u izricanju radnje.

12. (a) Navedi jedno obilježje hebrejskog jezika po kojem se on razlikuje od zapadnih jezika. (b) Koja dva glagolska vida postoje u hebrejskom i kako se koriste?

¹² U hebrejskom jeziku ne postoje glagolska vremena kakva postoje u većini zapadnih jezika. U hrvatskom jeziku postoje tri temeljna glagolska vremena: prošlo, sadašnje i buduće. No hebrejski glagoli u osnovi izražavaju trajanje radnje, to jest prikazuju je ili kao dovršenu (glagoli svršenog vida) ili kao nedovršenu (glagoli nesvršenog vida). Ti hebrejski glagoli svršenog i nesvršenog vida mogu se odnositi i na radnju iz prošlosti i na radnju koja leži u budućnosti, a kontekst pokazuje o kojem se vremenu radi. Naprimjer, svršeni glagol obično se odnosi na radnju iz prošlosti, ali se može koristiti i za buduće događaje, pri čemu se o njima govori kao da su se već zbili i postali prošlost, čime se ističe da će se oni sigurno i neizbježno dogoditi.

13. Zašto je bilo važno precizno odraziti vid hebrejskih glagola da bi se ispravno razumjela 1. Mojsijeva 2:2, 3?

 ¹³ Prilikom prevođenja iznimno je važno precizno izraziti vid hebrejskog glagola, jer se inače može izmijeniti smisao teksta i prenijeti potpuno kriva misao. Da bismo razjasnili što to znači, osvrnimo se na glagolske izraze u 1. Mojsijevoj 2:2, 3. U drugim se prijevodima u vezi s Božjim počinkom sedmog dana koristi svršeni glagol “počinuti”. Takav bi prijevod mogao značiti da je Božji počinak koji je započeo sedmog dana i završio u prošlosti. Takvu misao izražava i tekst 3. retka u prijevodu Silvija Grubišića, gdje piše: “Jer se je tada odmarao.” Kako bi se izbjegle takve nejasnoće, u hrvatskom prijevodu Novi svijet tekst 1. Mojsijeve 2:2, 3 glasi: “I do sedmoga dana Bog je dovršio djelo svoje koje je načinio, i sedmoga je dana stao počivati [drugim riječima, “počeo je počivati”] od svega djela koje je načinio. I blagoslovio je Bog sedmi dan i posvetio ga, jer je u taj dan počinuo od svega djela svojega. Bog je tako stvorio sve što je i naumio načiniti.” Hebrejski glagol koji je u 2. retku preveden izrazom ‘stao je počivati’ nesvršenog je vida, pa označava radnju koja nije dovršena, odnosno radnju koja traje. Prijevod ‘stao je počivati’ u skladu je s onim što stoji u Hebrejima 4:4-7. S druge strane, hebrejski glagol u 1. Mojsijevoj 2:3 svršenog je vida, te je preveden izrazom ‘počinuo je’, a njegov smisao postaje jasan uzmemo li u obzir ono što stoji u 2. retku tog poglavlja i u Hebrejima 4:4-7.

14. Kako su prevoditelji prijevoda Novi svijet, odbacujući teoriju o konsekutivnom vau, nastojali prevesti hebrejske glagole?

¹⁴ Jedan od razloga zbog kojih dolazi do netočnosti pri prevođenju hebrejskih glagolskih oblika jest gramatička teorija koja se danas naziva “konsekutivno vau”. Vau (ו) je hebrejski veznik čije je temeljno značenje “i”. Nikad ne stoji sam nego uvijek uz neku drugu riječ s kojom zajednički tvori jednu riječ (često stoji uz neki glagol). Neki su u prošlosti tvrdili, a neki još i danas to tvrde, da takav spoj može glagolu promijeniti vid, to jest da nesvršeni glagol može pretvoriti u svršeni (kao što se vidi iz gore spomenutog primjera prijevoda 1. Mojsijeve 2:2, 3) ili pak svršeni u nesvršeni. Zbog toga se spomenuti veznik naziva još i “konverzivno vau”. Posljedice takve nepravilne primjene glagolskih oblika jesu velika zbrka i pogrešni prijevodi hebrejskog teksta. Prevoditelji prijevoda Novi svijet nisu prihvatili teoriju da slovo vau može glagolu promijeniti vid. Cilj im je bio odraziti u prijevodu točno značenje i karakteristike hebrejskih glagola kako bi se točno prenio smisao izvornog teksta. *

15. (a) Kako su u prijevodu Novi svijet prevođeni grčki glagoli? (b) Navedi primjere koji pokazuju zašto je važno ispravno izraziti trajnost radnje opisane glagolom.

¹⁵ S velikom pažnjom prevođeni su i grčki glagoli. U grčkom jeziku glagolskim se vremenima ne izriče samo kada se nešto događalo nego i kako se događalo, naime je li radnja trenutna, tek započela, trajna, ponovljena ili svršena. Uzmu li se u obzir sve te nijanse značenja, prijevod će u punom smislu izraziti opisanu radnju. Naprimjer, ako se u prijevodu izrazi nesvršeni vid grčkog glagola, time ne samo da se određena situacija prikazuje u pravom svjetlu već se stavlja veći naglasak na dani poticaj ili savjet. Naprimjer, uporno nevjerovanje farizeja i saduceja jasno se odražava u Isusovim riječima: “Zao i preljubnički naraštaj stalno traži znak.” A u rečenicama kao što su: “Ljubite neprijatelje svoje”, “Tražite najprije kraljevstvo”, “Molite, i dat će vam se! Tražite, i naći ćete! Kucajte, i otvorit će vam se!” koriste se nesvršeni glagoli koji pokazuju da u vršenju spomenutih dobrih djela treba biti uporan (Mat. 16:4; 5:44; 6:33; 7:7).

16. Što znači Ivanova izjava o grijehu iz 1. Ivanove 2:1, u kojoj se u grčkom jeziku koristi aorist?

¹⁶ Osvrnimo se i na upotrebu aorista u grčkom jeziku. U grčkom se aorist koristi za radnju koja je trenutna. Glagoli koji su u aoristu mogu se prevesti na razne načine, ovisno o kontekstu. Aorist se, između ostalog, koristi za radnju koja se događa jednom, a pritom se ne mora precizirati u kojem se vremenu ta radnja zbiva. Primjer takve upotrebe aorista nalazimo u 1. Ivanovoj 2:1, gdje se u prijevodu Novi svijet ne koristi nesvršeni glagol “griješiti”, koji bi podrazumijevao neprestano griješenje, već se koristi izraz “počiniti grijeh”, koji se odnosi na jedan čin grijeha. Takvim se prijevodom točno izražava misao da kršćanin koji jednom počini neki grijeh može računati na to da će Isus Krist djelovati kao njegov zastupnik, odnosno pomoćnik, pred nebeskim Ocem. Prema tome, 1. Ivanova 2:1 ni u kom slučaju ne predstavlja proturječje, već samo kontrast u odnosu na 1. Ivanovu 3:6-8 i 5:18, gdje Biblija osuđuje ‘hođenje u grijehu’, to jest nepokajničko, stalno griješenje. *

17. Za što se u grčkom koristi imperfekt, osim što izriče nesvršenu radnju? Objasni to primjerom.

¹⁷ Imperfekt se u grčkom ne koristi samo za radnju koja traje nego i za radnju koju je netko samo pokušao izvršiti. Predočimo to prijevodom teksta iz Hebrejima 11:17 u sedmom izdanju “Novog zavjeta” u prijevodu Ljudevita Rupčića: “Vjerom je Abraham, kad je bio stavljen na kušnju, prinio Izaka, i taj koji je svog jedinorođenca prinio bio je onaj koji bijaše primio obećanja” (kurziv dodan). U grčkom se tekstu na dva mjesta u ovom retku koriste različiti oblici  glagola “prinijeti”. Na prvom se mjestu koristi glagol u perfektu (svršeni), a na drugom glagol u imperfektu (nesvršeni). Ne zanemarujući tu razliku, prevoditelji prijevoda Novi svijet preveli su taj redak na sljedeći način: “Vjerom je Abraham, kad je bio na kušnji, gotovo prinio Izaka. On, koji je primio obećanja kojima se obradovao, bio je spreman prinijeti svojega jedinorođenog sina.” Na taj se način zadržava svršeni vid prvog glagola, dok se imperfekt drugog glagola izražava prijevodom koji pokazuje da se radilo o namjeri ili pokušaju, no da radnja zapravo nije bila dokraja izvršena (1. Mojs. 22:9-14).

18. Zašto je važno precizno prevesti sve elemente teksta? Objasni to primjerom.

¹⁸ Preciznim prevođenjem u kojem se ne zanemaruju niti neki drugi elementi teksta — naprimjer padež imenice — mogu se ukloniti naizgledna proturječja. Uzmimo za primjer Djela apostolska 9:7, gdje se govori o čudu koje je Savao doživio na putu u Damask. U dosta prijevoda stoji da su njegovi suputnici ‘čuli glas’, no da nisu nikoga vidjeli. A u Djelima apostolskim 22:9, gdje Pavao prepričava taj događaj, u istim tim prijevodima piše da su suputnici vidjeli svjetlo, ali da ‘nisu čuli glas’. Radi se o sljedećem: U prvom spomenutom retku grčka riječ za “glas” je u genitivu, a u drugom je u akuzativu, isto kao i u Djelima apostolskim 9:4. Zašto je pisac koristio različite padeže? U spomenutim prijevodima na hrvatskom nije izraženo značenje tih padeža, no u grčkom promjena padeža ukazuje na određenu razliku. Ljudi su “čuli glasa”, kako doslovno glasi grčki tekst u Djelima apostolskim 9:7, no nisu ga čuli na isti način kao i Pavao, to jest čuli su nejasan govor, ali nisu razumjeli što se govori. Stoga su prevoditelji prijevoda Novi svijet, želeći odraziti razliku u padežima, u Djelima apostolskim 9:7 rečenicu sročili na sljedeći način: “Ljudi koji su putovali s njim stajali su bez riječi, jer su doduše čuli da netko govori [u grčkom tekstu doslovno stoji: “čuli glasa”], ali nikoga nisu vidjeli”, a tekst Djela apostolskih 22:9 preveli su: “Ljudi koji su bili sa mnom vidjeli su doduše svjetlost, ali nisu razumjeli riječi [doslovno: “ali glas nisu čuli”] onoga koji mi je govorio.”

19. (a) Na koji se način od 1963. sve većem broju ljudi koji ne govore engleski omogućava da se koriste prijevodom Novi svijet? (b) Koliko je primjeraka prijevoda Novi svijet tiskano do 2006. godine?

¹⁹ “Društvo Kula stražara” objavilo je 1961. godine da namjerava engleski prijevod Novi svijet prevesti na još šest velikih svjetskih jezika: francuski, nizozemski, njemački, portugalski, španjolski i talijanski. Posao je bio povjeren vrsnim i predanim prevoditeljima koji su ga trebali obaviti u sjedištu “Društva Kula stražara” u njujorškoj četvrti Brooklynu. Svi zajedno činili su međunarodni tim koji je radio pod zajedničkim stručnim vodstvom. U srpnju 1963, na kongresu Jehovinih svjedoka “Vječna dobra vijest” u Milwaukeeju (Wisconsin, SAD), čitateljima su predani prvi plodovi njihova prevodilačkog rada kad je na šest spomenutih jezika istovremeno predstavljen prijevod Novi svijet grčkih knjiga Biblije. Sada su i čitatelji koji ne govore engleski mogli koristiti taj suvremeni prijevod s njegovim brojnim prednostima. Otad se prevođenje nastavlja, tako da je do 2006. godine prijevod Novi svijet izdan na 55 jezika (a izdana su i četiri izdanja na Brailleovom pismu te jedno na znakovnom jeziku), u ukupnoj nakladi od preko 132 000 000 primjeraka. *

20, 21. U koje sve važne svrhe ovaj prijevod nadahnutih biblijskih spisa može poslužiti kršćaninu?

²⁰ Prijevod Novi svijet doista može vrlo korisno poslužiti čitateljima da se uvjere kako je ‘sve Pismo nadahnuto od Boga i korisno’. Na temelju svega o čemu je bilo riječi u ovom poglavlju, sasvim je jasno da je to točan i pouzdan prijevod koji s užitkom mogu čitati i proučavati svi oni koji žele “čuti” kako im se Bog obraća na suvremenom, živom jeziku. Jezik prijevoda Novi svijet duhovno je poticajan i omogućava čitatelju da se lako uživi u dinamičan tekst kakav su sadržavali izvorni nadahnuti spisi. Više ne moramo mnogo puta iščitavati neki redak da bismo razumjeli teške izraze. Tekst ovog prijevoda već pri prvom čitanju ostavlja dojam snage i jasnoće.

²¹ Prijevod Novi svijet vjeran je prijevod Božje Riječi — ‘mača duha’. Zbog toga kršćaninu može poslužiti kao snažno oružje u duhovnom ratu, kao pomoć u ‘rušenju onoga što je snažno utvrđeno, lažnih učenja i razmišljanja koja se podižu protiv poznavanja Boga’. Taj nam prijevod omogućava da s dubljim razumijevanjem objavljujemo korisne i poučne biblijske poruke, pojedinosti u vezi s Božjim pravednim Kraljevstvom, odnosno, kako to sama Biblija kaže, ‘veličanstvena djela Božja’! (Efež. 6:17; 2. Kor. 10:4, 5; Djela 2:11).