1, 2. Od koga bi roditelji trebali tražiti pomoć pri odgoju djece?

“EVO našljedstva od Gospodina: djeca”, uskliknuo je potaknut cijenjenjem jedan roditelj prije nekih 3 000 godina (Psalam 127:3). Zaista, radost roditeljstva dragocjen je Božji dar, dar koji je dostupan većini vjenčanih ljudi. Međutim, kad dobiju djecu, ljudi ubrzo shvate da pored radosti roditeljstvo nosi i odgovornosti.

² Osobito je danas odgajanje djece težak zadatak. Ipak, mnogi ga obavljaju s uspjehom, a nadahnuti psalmist ukazuje na koji način to čine, govoreći: “Ako Gospodin neće graditi doma, uzalud se muče koji ga grade” (Psalam 127:1). Što ćeš savjesnije slijediti Jehovine upute, to ćeš biti bolji roditelj. Biblija kaže: “Uzdaj se u Gospodina svijem srcem svojim, a na svoj razum ne oslanjaj se” (Priče Salamunove 3:5). Hoćeš li spremno slušati Jehovine savjete kad se upustiš u 20-godišnji projekt odgajanja svog djeteta?

3. Kakvu odgovornost imaju očevi pri odgoju djece?

³ U mnogim domovima diljem svijeta muškarci na odgajanje djece gledaju kao na prvenstveno ženski posao. Istina, Riječ Božja pokazuje da otac ima ulogu glavnog hranitelja obitelji. Međutim, ona također kaže da on ima odgovornosti u domu. Biblija kaže:  “Uredi svoj posao na polju, i svrši svoje na njivi, po tom i kuću svoju [“svoje kućanstvo”, Šarić] zidaj” (Priče Salamunove 24:27). Prema Božjem gledištu, očevi i majke su suradnici u odgoju djeteta (Priče Salamunove 1:8, 9).

4. Zašto mušku djecu ne smijemo smatrati vrednijom od ženske?

⁴ Kako gledaš na svoju djecu? Izvještaji govore da u Aziji “ženska novorođenčad često nailazi na loš doček”. Predrasude protiv djevojčica navodno još uvijek postoje u Latinskoj Americi, čak i među “prosvjećenijim obiteljima”. No, istina je to da djevojčice nisu drugorazredna djeca. Jakov, istaknuti otac iz drevnih vremena, opisao je sve svoje potomke, uključujući i sve kćeri koje su mu se dotada rodile, kao ‘djecu, koju mi Bog milostivo darova’ (1. Mojsijeva 33:1-5; 37:35). Slično tome, Isus je blagoslovio svu “djecu” (dječake i djevojčice) koju su mu doveli (Matej 19:13-15). Možemo biti sigurni u to da je on odražavao Jehovino gledište (5. Mojsijeva 16:14).

5. Koje bi stvari bračni par trebao uzeti u obzir kad odlučuje o veličini svoje obitelji?

⁵ Da li se u sredini u kojoj živiš od žene očekuje da rodi što više djece? Na mjestu je, dakako, da bračni par sam odluči koliko će djece imati. Što ako roditelji nemaju sredstava da bi prehranili, obukli i školovali brojnu djecu? Bračni par bi o tome svakako morao razmisliti kad odlučuje o veličini svoje obitelji. Neki bračni parovi koji ne mogu izdržavati svu svoju djecu povjeravaju rođacima odgovornost da odgoje neku od njih. Je li ta praksa poželjna? Zapravo nije. Isto tako, ona ne oslobađa roditelje obaveze koju imaju prema svojoj djeci. Biblija kaže: “Ako se tko za svoje, osobito za ukućane, ne brine, zanijekao  je vjeru; gori je od nevjernika” (1. Timoteju 5:8, St). Odgovorni bračni parovi nastoje tako isplanirati broj svojih ‘ukućana’ da se mogu ‘brinuti za svoje’. Mogu li u tu svrhu primjenjivati kontrolu rađanja? I to je privatna odluka, a ako bračni parovi odluče primjenjivati je, odabir kontraceptivnog sredstva također je privatna stvar. “Jer će svaki svoje breme nositi” (Galaćanima 6:5). Međutim, kontrola rađanja koja u bilo kom pogledu dovodi do pobačaja kosi se s biblijskim načelima. Jehova Bog je “izvor životu” (Psalam 36:9). Dakle, uništiti život nakon što je začet bio bi čin teškog nepoštivanja prema Jehovi i jednak ubojstvu (2. Mojsijeva 21:22, 23; Psalam 139:16; Jeremija 1:5).

6. Kada odgoj djeteta treba započeti?

⁶ Priče Salamunove 22:6 kažu: “Odgoj dijete prema putu, kojim ima ići” (Ša). Odgajanje djece daljnja je velika roditeljska dužnost. A kada bi taj odgoj trebao započeti? Veoma rano. Apostol Pavao je primijetio da je Timotej bio odgajan “od najranijeg djetinjstva” (2. Timoteju 3:15, NW). Grčka riječ koja je ovdje upotrijebljena može se odnositi na malu bebu ili čak na nerođeno dijete (Luka 1:41, 44; Djela apostolska 7:18-20). Dakle, Timotej je bio odgajan još otkad je bio veoma malen — i to s dobrim razlogom. Najranija je dob idealno vrijeme da se započne s odgojem djeteta. Čak je i mala beba gladna znanja.

7. (a) Zašto je važno da oba roditelja razviju blizak odnos s bebom? (b) Kakav je odnos postojao između Jehove i njegovog jedinorođenog sina?

⁷ “U svoju sam se bebu”, rekla je jedna majka, “zaljubila na prvi pogled.” Tako je s većinom majki. Ta  predivna privrženost između majke i bebe raste dok zajednički provode vrijeme nakon rođenja. Dojenje pridonosi toj prisnosti. (Usporedi 1. Solunjanima 2:7b.) Kad majka miluje svoju bebu i kad joj priča, čini ono što je od presudne važnosti za udovoljavanje bebinim emocionalnim potrebama. (Usporedi Izaiju 66:12.) No što je s ocem? I on bi trebao razviti blisku vezu sa svojim novorođenim potomkom. Sam je Jehova primjer u tome. Knjiga Priče Salamunove upoznaje nas s time kakav je odnos vladao između Jehove i njegovog jedinorođenog Sina, koji je predočen kako govori: “Gospodin me je imao u početku puta svojega (...). Bijah mu milina [“posebno me volio”, NW] svaki dan” (Priče Salamunove 8:22, 30; Ivan 1:14). Slično tome, dobar otac njeguje topao, ljubavlju prožet odnos sa svojim djetetom od samog početka njegova života. “Obasipajte ih naklonošću”, kaže jedan roditelj. “Nijedno dijete nikada nije umrlo od grljenja i poljubaca.”

8. Kako bi roditelji što ranije trebali stimulirati kod bebe umnu aktivnost?

⁸ No bebe trebaju i više od toga. Od trenutka kad se rode, njihov je mozak spreman primati i pohranjivati informacije, a roditelji su glavni izvor istih. Uzmimo za primjer jezik. Istraživači kažu kako je stupanj do kojeg dijete nauči govoriti i čitati, “smatra se, u uskoj vezi s prirodom međuodnosa djeteta i roditelja u njegovoj ranoj dobi”. Počni pričati i čitati svom djetetu dok je još beba. Uskoro će te ono početi oponašati i neće proći puno vremena a već ćeš ga učiti čitati. Vjerojatno će naučiti čitati još i prije nego što krene u školu. To će biti osobito korisno ako živite u zemlji u kojoj su učitelji malobrojni a razredi prepuni.

9. Koji bi cilj roditelji morali zadržati na umu kao najvažniji?

 ⁹ Najvažniji je zadatak kršćanskih roditelja udovoljiti duhovnim potrebama svog djeteta. (Vidi 5. Mojsijevu 8:3.) S kojim ciljem? S ciljem da pomognu svom djetetu razviti osobnost nalik Kristovoj, ustvari, obući “novu osobnost” (Efežanima 4:24, NW). U tu svrhu moraju uzeti u obzir odgovarajuće građevinske materijale i odgovarajuće metode gradnje.

10. Koja bi svojstva djeca trebala razviti?

¹⁰ Kvaliteta građevine uvelike ovisi o vrsti materijala kojima je građena. Apostol Pavao je rekao da su najbolji građevinski materijali za kršćanske osobnosti “zlato, srebro, drago kamenje” (1. Korinćanima 3:10-12). Oni simboliziraju svojstva kao što su vjera, mudrost, razboritost, lojalnost, poštovanje i na ljubavi utemeljeno cijenjenje prema Jehovi i prema njegovim zakonima (Psalam 19:7-11; Priče Salamunove 2:1-6; 3:13, 14). Kako mogu roditelji svojoj djeci od njihova najranijeg djetinjstva pomagati u razvijanju tih svojstava? Tako da slijede metodu opisanu još u davno doba.

11. Kako su izraelski roditelji pomagali svojoj djeci da razviju bogougodnu osobnost?

¹¹ Kratko vrijeme prije nego što je izraelska nacija ušla u Obećanu zemlju, Jehova je rekao izraelskim roditeljima: “Neka ove riječi koje ti ja zapovijedam danas budu u srcu tvom. I često ih napominji [“usadi ih”, NW] sinovima svojim, i govori o njima kad sjediš u kući svojoj i kad ideš putem, kad liježeš i kad ustaješ” (5. Mojsijeva 6:6, 7). Da, roditelji trebaju biti primjeri, trebaju se družiti s djecom i trebaju biti komunikatori i učitelji.

12. Zašto je jako važno da roditelji budu dobri primjeri?

 ¹² Budi primjer. Kao prvo, Jehova je rekao: “Neka ove riječi (...) budu u srcu tvom.” A zatim je dodao: “Često ih napominji sinovima svojim.” Dakle, bogougodna svojstva moraju najprije biti u srcu roditelja. Roditelj mora ljubiti istinu i živjeti je. Jedino tako može doprijeti do djetetovog srca (Priče Salamunove 20:7). Zašto? Zato što na djecu više utječe ono što vide nego ono što čuju (Luka 6:40; 1. Korinćanima 11:1).

13. Kako mogu kršćanski roditelji oponašati Isusov primjer u pogledu poklanjanja pažnje svojoj djeci?

¹³ Druži se s njima. Jehova je roditeljima u Izraelu rekao: ‘Govori im kad sjediš u kući svojoj i kad ideš putem.’ Da bi to mogli, roditelji moraju provoditi vrijeme s djecom bez obzira na to koliko su zaposleni. Isus je očito smatrao da djeca zaslužuju njegovo vrijeme. U posljednjim danima njegove službe ‘neki su donosili malu djecu da ih se dotakne’. Kako je Isus reagirao? “Tada ih je zagrlio i blagoslivljao” (Marko 10:13, 16, St). Zamisli, otkucavali su zadnji sati Isusovog života. No on je ipak toj djeci poklonio vrijeme i pažnju. Kakva izvrsna pouka!

14. Zašto je korisno za roditelje da provode vrijeme sa svojim djetetom?

¹⁴ Budi komunikator. Ako provodiš vrijeme sa svojim djetetom, lakše ćeš komunicirati s njime. Što budete više komunicirali, to ćeš bolje moći pratiti kako se njegova osobnost razvija. No, imaj na umu da komunikacija podrazumijeva više od govorenja. “Morala sam razviti umijeće slušanja”, rekla je jedna majka iz Brazila, “slušanja sa srcem.” Njena je strpljivost urodila plodom kad joj je sin počeo povjeravati svoje osjećaje.

15. Koje potrebe treba zadržati na umu kad se radi o rekreaciji?

 ¹⁵ Djeca trebaju ‘vrijeme za smijeh i vrijeme za igranje’, vrijeme za rekreaciju (Propovjednik 3:1, 4; Zaharija 8:5). Rekreacija je jako korisna kad u njoj zajednički uživaju roditelji i djeca. Žalosna je činjenica da u mnogim domovima rekreaciju predstavlja gledanje televizije. Premda neki televizijski programi možda i služe za razbibrigu, mnogi od njih razaraju moralne vrijednosti, a gledanje televizije često guši komunikaciju u obitelji. Prema tome, zašto da sa svojom djecom ne radiš nešto kreativno? Pjevajte, igrajte se, družite se s  prijateljima, posjećujte zanimljiva mjesta. Takve aktivnosti potiču na komunikaciju.

16. Što bi roditelji trebali svoju djecu naučiti o Jehovi, i kako bi to trebali učiniti?

¹⁶ Budi učitelj. “Često [ove riječi] napominji sinovima svojim”, rekao je Jehova. Kontekst govori što i kako poučavati. Kao prvo, “ljubi Gospodina Boga svojega iz svega srca svojega i iz sve duše svoje i iz sve snage svoje” (5. Mojsijeva 6:5). A zatim, “ove riječi (...) često (...) napominji” (naglašeno od nas). Usađuj im pouku s ciljem da razviju ljubav cijelom dušom prema Jehovi i prema njegovim zakonima. (Usporedi Jevrejima 8:10.) Izraz ‘često napominjati’ znači poučavati putem ponavljanja. Dakle, Jehova ti zapravo govori da je prvenstveni način da svojoj djeci pomažeš razvijati bogougodnu osobnost taj da im govoriš o njemu, čineći to uvijek iznova. To, između ostalog, znači da s njima redovito trebaš održavati biblijski studij.

17. Što će roditelji možda morati razviti u svojem djetetu? Zašto?

¹⁷ Većina roditelja zna da usađivanje informacija u djetetovo srce nije lako. Apostol Petar je poticao sukršćane: “Kao novorođena djeca, razvijte čežnju za nepatvorenim mlijekom koje pripada riječi” (1. Petrova 2:2, NW). Izraz “razvijte čežnju” ukazuje na to da se kod mnogih glad za duhovnom hranom neće javiti sama po sebi. Roditelji će možda morati pronaći načine da razviju tu čežnju u svom djetetu.

18. Koje su neke od Isusovih metoda poučavanja na čiju se primjenu potiče roditelje?

¹⁸ Isus je dopirao do srca putem usporedbi koje je koristio (Marko 13:34; Luka 10:29-37). Ova je metoda poučavanja osobito efikasna kod djece. Naučavaj  biblijska načela pomoću slikovitih, zanimljivih priča, možda pomoću onih koje se nalaze u publikaciji Moja knjiga biblijskih priča. * Neka se djeca uključe. Neka koriste kreativnost dok crtaju i glume biblijske događaje. Isus je koristio i pitanja (Matej 17:24-27). Oponašaj njegovu metodu tokom obiteljskog studija. Umjesto da jednostavno navedeš neki Božji zakon, postavljaj pitanja kao što su: Zašto nam je Jehova dao taj zakon? Što će se dogoditi ako ga se budemo držali? Što će se dogoditi ako ga se ne budemo držali? Takva pitanja pomažu djetetu da razmišlja i da uvidi kako su Božji zakoni praktični i dobri (5. Mojsijeva 10:13).

19. Koje će velike dobrobiti djeca uživati ako roditelji slijede biblijska načela pri ophođenju s njima?

¹⁹ Ako si primjer, ako se družiš s djetetom te ako si komunikator i učitelj, možeš mu pomoći da od svoje najranije dobi razvije blizak osobni odnos s Jehovom Bogom. Taj će odnos davati poticaj tvom djetetu da bude sretna osoba kao kršćanin. Trudit će se živjeti u skladu sa svojom vjerom čak i kad se suoči s pritiskom vršnjaka i iskušenjima. Uvijek mu pomaži da cijeni taj dragocjeni odnos (Priče Salamunove 27:11).

20. Što je stega, i kako je treba primjenjivati?

²⁰ Stega je korektivno odgajanje uma i srca. Djeca je trebaju neprekidno. Pavao savjetuje očeve da ‘odgajaju [svoju djecu] u stezi i Jehovinom usmjeravanju mišljenja’ (Efežanima 6:4, NW). Roditelji bi stegu trebali provoditi u ljubavi, upravo onako kako to čini i Jehova (Jevrejima 12:4-11). Stega koja se  temelji na ljubavi može se pružati putem apeliranja na razum. Zato nam se kaže da ‘slušamo stegu’ (Priče Salamunove 8:33, NW). Kako stegu treba provoditi?

21. Koja bi načela roditelji trebali imati na umu kad provode stegu nad svojom djecom?

²¹ Neki roditelji misle da se držanje djece u stezi sastoji jedino od toga da im se govori prijetećim tonom, da ih se grdi ili čak vrijeđa. Međutim, Pavao u tom pogledu upozorava: “Vi ocevi! ne razdražujte djece svoje” (Efežanima 6:4). Sve se kršćane potiče da budu ‘krotki k svima (...) da s krotošću poučavaju one koji se protive’ (2. Timoteju 2:24, 25). Kršćanski roditelji, iako su svjesni da trebaju pokazivati čvrstinu, nastoje ove riječi držati na umu kad provode stegu nad svojom djecom. No ponekad apeliranje na razum nije dovoljno, pa je možda potreban neki oblik kazne (Priče Salamunove 22:15).

22. Ako roditelj mora kazniti dijete, što mu treba nastojati objasniti?

²² Različita djeca zahtijevaju različite oblike stege. Neku se ne da ‘popraviti samim riječima’. Povremena kazna koja im je odmjerena zbog neposlušnosti može djelovati spasonosno za njihov život (Priče Salamunove 17:10; 23:13, 14; 29:19, St). Dijete bi, dakako, trebalo razumjeti zašto ga se kažnjava. “Prut i kar daju mudrost” (Priče Salamunove 29:15, naglašeno od nas; Job 6:24). Nadalje, kažnjavanje ima granice. “[Ja] ću te pokarati s mjerom”, rekao je Jehova svom narodu (Jeremija 46:28b, naglašeno od nas). Biblija ni na koji način ne daje oslonac za to da se dijete u ljutini udara ili okrutno tuče, čime bi mu se nanosilo modrice ili čak ozbiljnije ozljede (Priče Salamunove 16:32).

23. Što bi djetetu moralo biti jasno kad ga roditelji kažnjavaju?

 ²³ Kad je Jehova upozorio svoj narod na to da će nad njime primijeniti stegu, najprije je rekao: “Ti se ne boj (...) jer sam ja s tobom” (Jeremija 46:28a). Slično tome, roditeljska stega, u bilo kojem prikladnom obliku, nikad ne bi smjela navesti dijete na to da se osjeća odbačenim (Kološanima 3:21). Naprotiv, dijete bi trebalo imati osjećaj da se stega nad njim provodi zato što je roditelj ‘s njime’, na njegovoj strani.

24, 25. Od koje odvratne prijetnje djeca trebaju zaštitu u današnje vrijeme?

²⁴ Mnogi se odrasli ljudi prisjećaju svog djetinjstva kao vremena sreće. Sjećaju se kako su imali topao osjećaj sigurnosti, znajući da će se roditelji brinuti za njih ma što da se dogodi. Roditelji žele da se njihova djeca osjećaju tako, no u današnjem degeneriranom svijetu djecu je teže držati u sigurnosti nego što je to ranije bio slučaj.

 ²⁵ Jedna odvratna stvar koja posljednjih godina predstavlja sve veću prijetnju jest spolno napastovanje djece. U Maleziji se broj zabilježenih slučajeva napastovanja u periodu od deset godina učetverostručio. U Njemačkoj se svake godine spolno zlostavlja oko 300 000 djece, dok u jednoj južnoameričkoj zemlji, prema procjeni jedne studije, taj broj iznosi vrtoglavih 9 000 000 godišnje! Tragično je da većina te djece biva napastovana u svom domu, od ljudi koje poznaje i kojima vjeruje. No djeca bi trebala imati snažnu obranu u svojim roditeljima. Kako roditelji mogu biti zaštitnici?

26. Koji su neki od načina zaštite djece, i kako znanje može štititi dijete?

²⁶ Budući da iskustvo pokazuje kako su djeca koja malo znaju o seksu osobito ranjiva pred pedofilima, značajan preventivni korak jest edukacija djeteta, i to još dok je malo. Znanje može predstavljati zaštitu “od zla puta, od ljudi koji govore opake [“izopačene”, NW] stvari” (Priče Salamunove 2:10-12). Kakvo znanje? Znanje o biblijskim načelima, o tome što je moralno ispravno a što neispravno. Znanje i o tome da neki odrasli ljudi čine loše stvari i da ih mlada osoba ne mora slušati kad joj oni predlažu nedolične postupke. (Usporedi Danijela 1:4, 8; 3:16-18.) Nemoj takvu pouku pružiti samo jednom. Većini male djece ono čemu ih se uči treba ponavljati da bi to dobro upamtila. Kad dijete bude malo starije, otac koji je pun ljubavi poštovat će pravo svoje kćeri na privatnost, isto kao što će majka poštovati pravo svog sina — osnažujući tako u djetetu osjećaj za ono što je dolično. I naravno, jedna od najboljih mjera zaštite od zloupotrebljavanja jest to da vi kao roditelji dobro pazite na svoje dijete.

27, 28. Tko je najveći Izvor pomoći roditeljima kad se oni suočavaju s izazovom odgoja djeteta?

²⁷ Uistinu, odgajanje djece od najranije dobi pravi je izazov, no roditelji vjernici ne moraju se s tim izazovom suočavati sami. Kad je, u vrijeme Sudaca, čovjek imenom Manuje saznao da će postati otac, zamolio je Jehovu za vodstvo u odgoju svog djeteta. Jehova je uslišio njegove molitve (Sudije 13:8, 12, 24).

²⁸ Slično tome, kad u današnje vrijeme roditelji vjernici odgajaju svoju djecu, i oni se mogu obratiti Jehovi u molitvi. Roditeljstvo je naporan posao, no donosi velike nagrade. Jedan kršćanski bračni par s Havaja kaže: “Imate 12 godina da obavite posao prije tih kritičnih tinejdžerskih godina. No ako ste marljivo primjenjivali biblijska načela, to je vrijeme da požanjete radost i mir kad oni od srca odluče da žele služiti Jehovi” (Priče Salamunove 23:15, 16). Kad tvoje dijete donese takvu odluku, to će i tebe potaknuti da usklikneš: “Evo našljedstva od Gospodina: djeca.”