1-3. (a) Iz kojih izvora potječu razorni utjecaji koji prijete obitelji? (b) Kakvu ravnotežu moraju postići roditelji pri zaštiti svoje obitelji?

ZAMISLI da se upravo spremaš otpremiti svog sinčića u školu, a vani pljušti kiša. Što ćeš učiniti? Hoćeš li ga pustiti da izjuri iz kuće bez ičega čime bi se zaštitio od kiše? Ili ćeš ga zamotati u toliko slojeva zaštitne odjeće da će se jedva kretati? Naravno, nećeš učiniti ni jedno ni drugo. Dat ćeš mu baš ono što mu treba da ne pokisne.

² Slično tome, roditelji moraju pronaći uravnotežen način zaštite svoje obitelji od razornih utjecaja koji poput kiše pljušte na nju iz mnogih izvora — zabavljačke industrije, medija, vršnjaka a ponekad čak i iz same škole. Neki roditelji poduzimaju malo ili ništa da bi štitili svoju obitelj. Drugi su opet, smatrajući da su svi vanjski utjecaji štetni, toliko strogi da se njihova djeca osjećaju kao da ih netko guši. Je li moguće postići ravnotežu u tome?

³ Jest, moguće je. Ekstremnim stavovima ne postiže se ništa i samo se priziva nesreća (Propovjednik 7:16, 17). No kako kršćanski roditelji uspijevaju postići pravu ravnotežu u zaštiti svoje obitelji? Razmotrimo tri područja: obrazovanje, društvo i rekreaciju.

4. Kako bi kršćanski roditelji trebali gledati na obrazovanje?

⁴ Kršćanski roditelji obrazovanju pridaju veliku važnost. Svjesni su da se kroz školovanje djeci pomaže  da nauče čitati, pisati i komunicirati a isto tako i rješavati probleme. Ono bi ih također trebalo naučiti kako se uči. Znanja koja djeca steknu u školi mogu im pomoći da vode uspješan život usprkos izazovima koji postoje u današnjem svijetu. Osim toga, dobro ih obrazovanje može osposobiti za kvalitetno obavljanje posla (Priče Salamunove 22:29).

5, 6. Kako mogu djeca u školi biti izložena iskrivljenim informacijama o seksualnim pitanjima?

⁵ Međutim, škola također djecu dovodi u doticaj s drugom djecom — od kojih mnoga imaju iskrivljene nazore. Naprimjer, razmotrimo njihove nazore o seksu i moralu. U jednoj je srednjoj školi u Nigeriji neka seksualno promiskuitetna djevojka imala običaj dijeliti drugim učenicama savjete o seksu. One su je slušale s velikim interesom, premda su njene ideje bile hrpa gluposti koje je pokupila iz pornografske literature. Neke su djevojke eksperimentirale s njenim savjetima. Rezultat toga  bio je taj da je jedna vanbračno zatrudnjela i umrla od pobačaja koji je sama pokušala izvesti.

⁶ Nažalost, neke dezinformacije o seksu koje se šire po školama ne dolaze od djece, nego od učiteljâ. Mnogi su roditelji preneraženi onime što škole uče djecu o seksu ne pružajući pritom pouke o moralnim mjerilima i o moralnoj odgovornosti. Majka jedne 12-godišnje djevojčice je rekla: “Mi živimo u vrlo religioznom, konzervativnom području, a ipak u samoj mjesnoj srednjoj školi djeci dijele prezervative!” Ona i njen suprug su se zabrinuli kad su čuli da njihova kćerka dobiva seksualne ponude od dječakâ svoje dobi. Kako mogu roditelji zaštititi svoju obitelj od takvih izopačenih utjecaja?

7. Kako se najbolje mogu pobiti dezinformacije o seksualnosti?

⁷ Je li za djecu najbolja zaštita to da pred njima nema ni spomena o seksualnim pitanjima? Nije. Bolje je da ti osobno poučiš svoju djecu o seksu (Priče Salamunove 5:1). Istina, u nekim dijelovima Evrope i Sjeverne Amerike mnogi roditelji izbjegavaju tu temu. Slično tome, u nekim afričkim zemljama roditelji rijetko sa svojom djecom razgovaraju o seksu. “Takvo što ne spada u afričku kulturu”, kaže jedan otac iz Sierra Leonea. Neki roditelji smatraju da učiti djecu o seksu znači davati im ideje koje će ih navesti na vršenje nemorala! No kako Bog gleda na to?

8, 9. Koje se dobre pouke o seksualnim pitanjima nalaze u Bibliji?

⁸ Biblija jasno pokazuje da nema ničeg sramotnog u tome da se o seksu razgovara u doličnom kontekstu. U Izraelu je Božjem narodu bilo rečeno da se okuplja, da pritom ‘sabere i djecu’, kako bi svi zajedno slušali čitanje Mojsijevog zakona (5. Mojsijeva 31:10-12;  Jozua 8:35). Taj je Zakon otvoreno govorio o izvjesnom broju seksualnih pitanja, što je uključivalo i menstruaciju, izlučivanje sjemena, blud, preljub, homoseksualnost, incest i bestijalnost (3. Mojsijeva 15:16, 19; 18:6, 22, 23; 5. Mojsijeva 22:22). Nakon takvih čitanja roditelji su sigurno imali mnogo toga objasniti svojoj znatiželjnoj djeci.

⁹ U petom, šestom i sedmom poglavlju Priča Salamunovih ima ulomaka koji sadrže s ljubavlju dane roditeljske savjete o opasnostima spolnog nemorala. Ti reci pokazuju da nemoral ponekad može predstavljati kušnju (Priče Salamunove 5:3; 6:24, 25; 7:14-21). No oni uče da je on grešan i da ima katastrofalne posljedice te nude vodstvo kao pomoć mladima u izbjegavanju nemoralnih postupaka (Priče Salamunove 5:1-14, 21-23; 6:27-35; 7:22-27). Nadalje, nemoral se stavlja u opreku sa zadovoljavajućim spolnim užitkom koji je u ispravnim okvirima, u okvirima braka (Priče Salamunove 5:15-20). Kakvog li izvrsnog primjera poučavanja koji bi roditelji trebali slijediti!

10. Zašto se može reći da djecu bogougodno poučavanje o seksu ne navodi na vršenje nemorala?

¹⁰ Navodi li djecu takvo poučavanje na nemoralno postupanje? Baš naprotiv, Biblija kaže: “Pravednici [se] izbavljaju znanjem” (Priče Salamunove 11:9). Nije li i tvoja želja da izbaviš svoju djecu od utjecajâ ovog svijeta? Jedan je otac rekao: “Sa svojom smo djecom još od malih nogu nastojali biti potpuno otvoreni u pogledu seksa. Zbog toga ona nisu znatiželjna kad čuju da druga djeca pričaju o seksu. Tu nema neke velike tajne.”

11. Kako se može djecu postupno učiti o intimnim životnim pitanjima?

¹¹ U prethodnim je poglavljima rečeno da bi sa spolnim odgojem trebalo započeti rano. Kad malu  djecu učiš kako se zovu pojedini dijelovi tijela nemoj preskakati intimne dijelove tijela kao da bi ih se zbog nečega trebalo sramiti. Nauči ih pravilnim imenima tih dijelova tijela. S vremenom ćeš trebati pružiti pouke o intimi i o granicama koje tu postoje. Najbolje je ako oba roditelja uče djecu da su ti dijelovi tijela nešto posebno, da ih se uglavnom ne bi smjelo dirati ili pokazivati drugima, te da se o njima nikad ne bi smjelo razgovarati na nepristojan način. Kad djeca porastu, treba ih poučiti o tome kako se muškarac i žena sjedinjuju da bi začeli dijete. Prije nego što njihovo tijelo zađe u pubertet, ona bi već trebala biti posve spremna na promjene koje trebaju očekivati. Kao što je objašnjeno u 5. poglavlju, takav odgoj može također štititi djecu od seksualnog zloupotrebljavanja (Priče Salamunove 2:10-14).

12. Kojim se iskrivljenim nazorima često uči u školama?

¹² Roditelji moraju biti spremni da suzbiju i druge krive predodžbe koje se možda uče u školi — svjetovne filozofije kao što su evolucija, nacionalizam ili predodžba da nema apsolutne istine (1. Korinćanima 3:19; usporedi 1. Mojsijevu 1:27; 3. Mojsijevu 26:1; Ivana 4:24; 17:17). Mnogi prosvjetni radnici iz iskrenog uvjerenja pridaju višem obrazovanju pretjeranu važnost. Premda je pitanje dodatnog obrazovanja stvar osobnog izbora, neki učitelji smatraju da je ono jedini put da bi se postigla neka vrsta osobnog uspjeha * (Psalam 146:3-6).

13. Kako se može školsku djecu zaštititi od neispravnih predodžbi?

 ¹³ Da bi roditelji uspješno suzbili lažna ili iskrivljena učenja, moraju točno znati što uče njihova djeca. Stoga, roditelji, ne zaboravite da i vi imate domaću zadaću! Pokažite dubok interes za školovanje svoje djece. Razgovarajte s njima nakon škole. Pitajte ih što uče, što najviše vole, što im je najteže. Pregledavajte im domaće zadaće, bilježnice i rezultate ispita. Upoznajte se s njihovim učiteljima. Dajte učiteljima na znanje da cijenite njihov rad i da biste željeli pomoći u okviru svojih mogućnosti.

14. Zašto je od presudne važnosti da boguodana djeca odaberu dobre prijatelje?

¹⁴ “Ma gdje si to naučio?” Koliko je roditelja postavilo to pitanje, užasnuto nečim što je njihovo dijete reklo i učinilo a što od njega nikad ne bi očekivali? A koliko često u odgovoru bude spomenut neki novi prijatelj iz škole ili iz susjedstva? Da, oni s kojima se družimo jako utječu na nas, bili mi mladi ili stari. Apostol Pavao je upozorio: “Ne zavaravajte se. Loša društva kvare korisne navike” (1. Korinćanima 15:33, NW; Priče Salamunove 13:20). Naročito mladi lako podliježu pritisku vršnjaka. Obično su nesigurni u sebe a ponekad ih možda nadjača želja da ugode onima s kojima se druže i da im imponiraju. Kako li je stoga važno da odaberu dobre prijatelje!

15. Kako mogu roditelji pružiti svojoj djeci vodstvo pri odabiru prijateljâ?

¹⁵ Kao što svi roditelji znaju, djeca neće uvijek učiniti dobar izbor; treba im pružiti stanovitu mjeru vodstva. Ne radi se o tome da im roditelji trebaju odabirati prijatelje. Naprotiv, kako rastu, uči ih  razboritosti i pomozi im da uvide koje osobine trebaju cijeniti kod svojih prijatelja. Najvažnije je svojstvo ljubav prema Jehovi i činjenje onog što je ispravno u njegovim očima (Marko 12:28-30). Uči ih da vole i poštuju one koji su pošteni, ljubazni, velikodušni, marljivi. Pomozi im da u toku obiteljskog studija te osobine prepoznaju kod biblijskih likova te da iste te crte traže kod članova skupštine. Pruži primjer tako da se povodiš za istim kriterijima kad ti sebi biraš prijatelje.

16. Kako mogu roditelji paziti na to koga njihova djeca odabiru za prijatelje?

¹⁶ Znaš li s kim se druže tvoja djeca? Zašto da ne zamoliš svoju djecu da svoje prijatelje dovedu kući tako da ih možeš upoznati? Također možeš svoju djecu upitati što druga djeca misle o tim prijateljima. Jesu li poznati po svom čestitom životu ili po tome što vode dvostruki život? Ako je posrijedi ovo drugo, navedi svoju djecu na to da razmisle o tome zašto bi im takvo društvo moglo naštetiti (Psalam 26:4, 5, 9-12). Ako primijetiš nepoželjne promjene u ponašanju, odijevanju, stavu ili govoru svog djeteta, možda ćeš sa svojim sinom ili kćerkom morati porazgovarati o njegovim ili njenim prijateljima. Tvoje dijete možda provodi vrijeme s prijateljem koji loše utječe na njega. (Usporedi 1. Mojsijevu 34:1, 2.)

17, 18. Kakvu praktičnu pomoć mogu roditelji pružiti, osim što upozoravaju na one koji su loše društvo?

¹⁷ No nije dovoljno naprosto učiti svoju djecu da izbjegavaju one koji su loše društvo. Pomozi im da pronađu one koji su dobro društvo. Jedan otac kaže: “Uvijek smo nastojali naći nadomjestak. Stoga, kad su u školi tražili da naš sin igra u nogometnom timu, supruga i ja smo sjeli s njime i popričali zašto  to ne bi bilo dobro — zbog novih drugova s kojima bi došao u dodir. No zatim smo mu predložili da pozovemo nekoliko djece iz skupštine i da svi skupa odemo u park na nogomet. I stvar je time bila fino riješena.”

¹⁸ Mudri roditelji pomažu svojoj djeci da pronađu dobre prijatelje i da zatim s njima uživaju u moralno zdravoj rekreaciji. Međutim, mnogim roditeljima pitanje rekreacije predstavlja naročit izazov.

19. Koji biblijski primjeri pokazuju da nije grijeh ako se obitelji zabavljaju?

¹⁹ Da li Biblija osuđuje zabavljanje? Daleko od toga! Biblija kaže da ima “vrijeme smijehu (...) i vrijeme igranju” * (Propovjednik 3:4). Božji je narod u drevnom Izraelu volio muziku i ples, igre i zagonetke. Isus Krist je prisustvovao velikoj svadbenoj gozbi i ‘velikom prijemu’ koji je Matej Levije priredio za njega (Luka 5:29, NW; Ivan 2:1, 2). Očito je da Isus nije bio osoba koja je nametala asketizam. Neka se na smijeh i zabavu u vašoj kući nikad ne gleda kao na grijehe!

20. Što bi roditelji trebali imati na umu kad organiziraju rekreaciju svoje obitelji?

²⁰ Jehova je ‘sretan Bog’ (1. Timoteju 1:11, NW). Dakle obožavanje Jehove treba biti izvor radosti, a ne nešto što na život baca sjenu turobnosti. (Usporedi 5. Mojsijevu 16:15.) Djeca su po prirodi živahna i puna energije koja se može osloboditi u igri i rekreaciji. Birana rekreacija je više od samo zabave. Ona predstavlja način na koji dijete uči i stječe zrelost. Poglavar obitelji odgovoran je za udovoljavanje potrebama svojih ukućana u svemu, pa i u rekreaciji. Međutim, tu je potrebna ravnoteža.

21. Koje zamke sadrži današnja rekreacija?

²¹ U ovim teškim ‘posljednjim danima’ ljudsko je društvo puno ljudi koji “više mare za slasti nego za Boga”, baš kao što je to prorečeno u Bibliji (2. Timoteju 3:1-5). Mnogima je rekreacija glavna stvar u životu. Nudi se toliko razonode da ona lako može potisnuti važnije stvari. Osim toga, većina moderne razonode ističe spolni nemoral, nasilje, uživanje droge  i druge jako štetne postupke (Priče Salamunove 3:31). Kako se mlade može štititi od štetne razonode?

22. Kako mogu roditelji poučavati svoju djecu za donošenje mudrih odluka u pogledu rekreacije?

²² Roditelji moraju postaviti granice i ograničenja. I ne samo to, oni moraju naučiti svoju djecu kako da razluče koji je oblik rekreacije štetan te koliko joj vremena treba posvetiti. Takvo poučavanje zahtijeva vrijeme i napor. Razmotrimo jedan primjer. Otac dvojice dječaka primijetio je da njegov stariji sin na radiju prilično često sluša jednu novu stanicu. Zato je jedan dan dok se svojim kamionom vozio na posao pronašao na radiju tu istu stanicu. Nekoliko je puta stao i pribilježio stihove nekih pjesama.  Kasnije je sjeo sa svojim sinovima i popričao s njima o onom što je čuo. Postavio im je pitanja koja su mu pomogla saznati njihovo gledište, upitavši ih najprije: “Što vi mislite o tome?” a zatim je pažljivo saslušao njihove odgovore. Nakon što ih je pomoću Biblije naveo da razmisle o toj stvari, dječaci su se složili da više ne slušaju tu stanicu.

23. Kako mogu roditelji štititi svoju djecu od moralno nezdrave razonode?

²³ Mudri kršćanski roditelji paze na to kakva muzika, TV programi, videokasete, stripovi, videoigre i filmovi interesiraju njihovu djecu. Oni pregledavaju izgled korica, stihove i omote, čitaju novinske kritike i gledaju inserte. Mnogi se šokiraju nekim vrstama današnje “razonode” namijenjene djeci. Oni koji žele svoju djecu zaštititi od nečistih utjecaja imaju običaj sjesti s obitelji i porazgovarati o opasnostima, koristeći se Biblijom i biblijskim publikacijama, primjerice knjigom Pitanja mladih — djelotvorni odgovori i člancima iz časopisa Kule stražare i Probudite se! * Kad roditelji postave čvrste granice, kad su dosljedni i razumni, obično postižu dobre rezultate (Matej 5:37; Filipljanima 4:5).

24, 25. Koji su neki od moralno zdravih oblika rekreacije u kojima obitelji mogu zajednički uživati?

²⁴ Naravno, ograničavanje štetnih oblika rekreacije samo je dio borbe. Ono što je loše mora se nadomjestiti onim što je dobro, jer bi u suprotnom djeca mogla skrenuti na krivi put. Mnoge kršćanske obitelji imaju brojne dirljive i lijepe uspomene na zajednički provedene trenutke u rekreaciji — piknik, pješačenje prirodom, kampiranje, igranje društvenih igara i sportova, putovanja u posjet rođacima ili prijateljima.  Neki su ustanovili da čak i zajedničko čitanje naglas u svrhu opuštanja može biti jako ugodno i okrepljujuće. Drugi uživaju u pričanju humorističnih ili zanimljivih priča. Treći se pak zajednički bave nekim hobijem, naprimjer, obradom drva ili drugim vještinama, ili možda sviranjem, slikanjem ili proučavanjem Božjih djela stvaranja. Djeca koja nauče uživati u takvim oblicima razbibrige bivaju zaštićena od velikog dijela nečiste razonode i uče da se rekreacija ne sastoji samo od toga da čovjek pasivno sjedi i čeka da ga se razonodi. Sudjelovanje je često bolja zabava od promatranja.

²⁵ Društvena okupljanja također mogu biti ugodan oblik rekreacije. Kad ih se dobro nadgleda te kad nisu pretjerano velika i kad ne oduzimaju puno vremena, ona tvojoj djeci mogu pružiti više od samo zabave. Ona mogu produbljivati veze ljubavi u skupštini. (Usporedi Luku 14:13, 14; Judu 12.)

26. Koje je svojstvo najvažnije kad se radi o zaštiti obitelji od moralno nezdravih utjecaja?

²⁶ Nema sumnje, želiš li svoju obitelj zaštititi od razornih svjetovnih utjecaja moraš se svojski naprezati. No ima nešto što ti više od svega drugog može pomoći da uspiješ. To je ljubav! Bliske, ljubavlju prožete obiteljske veze učinit će tvoj dom sigurnim utočištem i unapređivat će komunikaciju, koja predstavlja veliku zaštitu od loših utjecaja. Nadalje, još je važnije razvijati jednu drugu vrstu ljubavi — ljubav prema Jehovi. Kad takva ljubav prožima obitelj, veća je vjerojatnost da će djeca odrasti s mržnjom već i prema samoj pomisli na popuštanje svjetovnim utjecajima kojim bi ražalostila Boga. A roditelji koji od srca ljube Jehovu trudit će se oponašati  njegovu punu ljubavi, razumnu, uravnoteženu osobnost (Efežanima 5:1; Jakov 3:17). Ako roditelji to čine, njihova djeca neće imati razloga da na obožavanje Jehove gledaju samo kao na listu zabrana ili kao na način života koji je lišen zabave ili smijeha i iz kojeg žele pobjeći prvom prilikom. Naprotiv, ona će uvidjeti da je obožavanje Boga najsretniji, najispunjeniji mogući način života.

27. Kako obitelj može nadvladati svijet?

²⁷ Obitelji koje ostanu ujedinjene u sretnoj, uravnoteženoj službi Bogu, svim se srcem trude ostati “bez ljage i mane” uzrokovane pokvarenim utjecajima ovog svijeta, i donose radost Jehovi (2. Petrova 3:14, St; Priče Salamunove 27:11). Takve obitelji hode stopama Isusa Krista, koji se opirao svakom pokušaju Sotoninog svijeta da ga okalja. Pretkraj svog ljudskog života Isus je mogao reći: “Ja nadvladah svijet” (Ivan 16:33). Neka i tvoja obitelj nadvlada svijet i uživa vječni život!