1-4. Kako naša odjeća otkriva unekoliko što je u našoj nutrini? Navedi primjere.

JESI li se već jednom divio mnogovrsnoj ljepoti boja proljetnog cvijeća ili divnoj podjeli sjena, koja se može naći kod tropskih riba? Sve nas to uvjerava da naš Stvoritelj cijeni mnogovrsnost i ljepotu. On ne želi da sve izgleda dosadno, sivo i jednolično. Kako je samo interesantno vidjeti mnogostrukost modnih haljina, koje se nose u različitim dijelovima svijeta! No, jesi li već jednom razmišljao o tome da vanjski izgled mnogo otkriva o tome kakav je netko u svojoj nutrini?

² Kada si bio dijete, tvoja odjeća nije vjerojatno mnogo otkrivala o tome kakav si čovjek. Tada su tvoji roditelji birali odjeću za tebe, a sigurno su te i češljali. No, kad si porastao smjeo si i ti reći nešto prilikom izbora svoje odjeće ili frizure. Sve veću je ulogu igrao tvoj vlastiti ukus i tvoja je odjeća sve više odražavala što si ti u svojoj nutrini, tvoju osobnost. Što otkriva o tebi tvoj vanjski izgled?

³ Osobe vrlo ponosne na sebe, pokazuju to često pretjerano modernim odijevanjem. Svojom odjećom i izgledom žele uvijek zasjeniti druge. No, ponos i  sebičnost može se također poznati po nečijem neurednom odijevanju. Kako? Naravno, možda je netko tko tako postupa samo lijen, no time on također otkriva sebično stanovište, jer mu je svejedno kako utječe na druge njegov vanjski izgled. Između te dvije krajnosti stoji osoba, koja ne misli previše na sebe samu, uzimajući u obzir i druge. Stanovište takvog čovjeka doći će do izražaja u njegovom ukusnom i skromnom odijevanju.

⁴ Neki mladi misle da bi ih se smatralo staromodnima ako ne bi išli za najnovijom modom. No, i u toj stvari treba izabrati zlatnu sredinu, ne biti niti “ultrakonzervativnim” niti “hipermodernim”. Uzmeš li to u obzir, bit ćeš uvijek dobro odjeven, ne reagirajući odmah na svaku modu poput marionete, koja se pokreće prilikom svakog povlačenja konca.

5-7. a) Kome u stvarnosti koristi ako netko pokušava ići uvijek za najnovijom modom? b) Kako može čak netko tko nema mnogo novaca pokazati svojim odijevanjem da poštuje sam sebe? c) Kako možemo temeljna načela iz Filipljanima 2:3, 4 i Rimljanima 5:2 primijeniti na način našeg odijevanja?

⁵ Razmisli jednom: Kome najviše koristi ako si vrlo moderan? Trgovačkom svijetu, koji uvelike određuje modu, ili je u najmanju ruku promiče. No, trgovci su zainteresirani samo za jedno: doći do novca. Ako im pribavljaš novac, ti ćeš im koristiti, ne imajući sam stvarne, trajne koristi od toga.

⁶ Neurednost izgleda ne stoji mnogo novaca, no može te koštati nečeg drugog. Može te stajati tvog radnog mjesta i poštovanja od strane drugih. Doduše, netko možda nema mnogo novaca da bi kupovao skupe haljine, no oblači li se pristojno i čisto može dokazati da poštuje sam sebe. Tada uživa poštovanje i povjerenje drugih.

 ⁷ Dobro pravilo kojega se treba držati kod svega što se radi nalazimo u Bibliji u Rimljanima 15:2: “I svaki od vas da ugađa bližnjemu na dobro za dobar ugled.” Drugi nas vide bolje nego mi sebe sami. Nećemo li stoga pokušati svidjeti im se našim vanjskim izgledom? Mi ne želimo našom odjećom djelovati tako da se drugi osjećaju manje vrijednima radi svoje vlastite pojave, nego želimo pokazati da uzimamo u obzir njihove osjećaje.

8-11. a) Kako možemo u vezi s našom odjećom biti izjednačeni s određenom grupom ili klasom ljudi? b) Što bi stoga neki mogli zaključiti po našoj odjeći i kako bi to moglo dovesti do poteškoća?

⁸ No, tvoja odjeća otkriva još nešto. Njome možeš biti poistovjećen s određenom grupom ili klasom ljudi. Tako je to bilo još pred stoljećima kada se pisalo Bibliju. U drugoj  knjizi o Carevima čitamo, na primjer, o glasnicima koji su se vratili kralju Ohoziji i izvijestili mu da su sreli čovjeka koji im je prenio određenu vijest. Kralj ih je upitao: “Kakav bijaše na oči taj čovjek?” Nakon što su opisali odjeću čovjeka, kralj je odmah rekao: “To je Ilija Tezbićanin.” Kako je on to znao? Jer je Ilija nosio odjeću tipičnu za proroka (2. Car. 1:2, 5-8).

⁹ Biti priznat za proroka bila je čast. No, jedan drugi primjer iz Biblije pokazuje da se odjeća nekog čovjeka može dovesti u vezu s nečim nečasnim. Da bi postigla određenu svrhu, Judina sestra Tamara obukla je svoju odjeću udovice, ogrnula se maramom i koprenom i krenula na put. Kada je Juda prošao pored nje, odmah ju je, kako govori izvještaj, smatrao “bludnicom, jer bješe pokrila (koprenom) lice svoje”. Njena odjeća posredovala mu je izgled prostitutke tadašnjeg vremena (1. Mojs. 38:13-15).

¹⁰ I danas možemo na temelju naše odjeće biti poistovjećeni s određenim osobama, iako možda ne bismo mislili i postupali kao one. Naši bližnji bi mogli prihvatiti da u najmanju ruku simpatiziramo grupu osoba koje su tako odjevene. Možemo li im to zamjeriti?

¹¹ Prema odjeći ne prepoznajemo samo milicajca, vatrogasca ili bolničara, nego i osobe koje se ne bave časnim poslom. Danas prostitutke rijetko nose maramu ili koprenu, kako je to bilo uobičajeno pred oko 3500 godina u Kanaanu. Ipak njihova vrlo otkrivajuća,  zavodljiva odjeća daje još jasnije spoznati kojim se zanatom bave. Među muškarcima razlikuju se pripadnici revolucionarnih ili radikalnih političkih grupa, kao i neki homoseksualci po svojoj odjeći. Želimo li biti dovedeni u vezu s takvim osobama? Trebamo li, ukoliko se oblačimo poput njih, biti iznenađeni ako dođemo u poteškoće kod traženja radnog mjesta, ili ako bismo željeli uživati neke prednosti u kršćanskoj skupštini?

12-15. a) Kakve frizure, prema tvom mišljenju, pobuđuju danas veliku pažnju? b) O čemu se radi u savjetu iz 1. Petrove 3:3? c) Što znače riječi iz 1. Korinćanima 11:14, 15? Kako bi taj tekst primijenio na današnju modu? d) Što mogu drugi misliti o muškarcima koji nose kosu kao žene?

¹² Ti možeš posve različito češljati i uređivati svoju kosu. Tokom stoljeća se moda češljanja u raznim zemljama s vremena na vrijeme mijenjala. Igra li bilo kakvu ulogu za koju se frizuru odlučuješ? Svakako, katkada su neobične frizure ušle u modu kao izrod čovječje ispraznosti. Stoga su kršćanski apostol Pavao i Petar osjećali za potrebno opomenuti kršćanske žene, da ne polažu pretjerano veliku pažnju na frizure. Petar je pisao: “Vaša ljepota da ne bude spolja u pletenju kose i u udaranju zlata i oblačenju haljina” (1. Petr. 3:3).

¹³ Danas mnogi mladi muževi privlače pažnju na sebe vrlo dugom kosom i dugačkim zaliscima. No, nisu li u biblijska vremena muževi općenito nosili dulju kosu nego je to danas uobičajeno u većini zemalja? Svakako. Ali, jedno ne smijemo zaboraviti: Kosa je u muškaraca bila još uvijek odgovarajuće kraća nego u žena. Stoga je apostol Pavao mogao pisati skupštini Korinta (Grčka): “Ili ne uči li vas i  sama priroda da je mužu sramota ako gaji dugačku kosu? A ženi je slava ako gaji dugačku kosu” (1. Kor. 11:14, 15). Kako nas “priroda” uči tome?

¹⁴ Kao prvo, postoji kod naroda s valovitom kosom, kojima je Pavao pisao, kao na primjer, kod Semita i Evropejaca, obično značajna razlika u prirodnoj duljini kose muškaraca i žena. Većinom je kosa u muškaraca kraća. Kao drugo, općenito se smatra “prirodnim”— ispravnim i pristojnim — da muškarci tako šišaju kosu da bude kraća nego kod žena. Za mladića ili muškarca je nepristojno da nosi kosu poput djevojčice. To je karakterističnije za doba (i za zemlje) gdje prevladava homoseksualnost. Biblija pokazuje da je homoseksualnost “protuprirodna”, da je neprilična i u Božjim očima odvratna (Rim. 1:26, 27).

¹⁵ Je li time ograničena naša sloboda? Ne, jer s frizurom je kao s odjećom; postoje najrazličitije mogućnosti imati pristojnu i dopadljivu frizuru, a da se ne izgleda nepristojno i neprirodno. Još uvijek se pružaju mnoge mogućnosti da se ne prelazi preko onoga što je ispravno u Božjim očima.

16-19. a) Što misliš o upotrebi kozmetike? b) Koje štetne posljedice može imati kozmetika? c) Kako nam temeljna načela daju ujednačeno vodstvo u tom pogledu?

¹⁶ Biblija pokazuje da su ljudi već u stara vremena upotrebljavali kozmetička sredstva. Mi znamo da odijevanje ne služi samo tome da se pokrije tijelo, nego da se i pristojno izgleda. Da bi svoju prisutnost učinile prijatnijom, Hebrejke starog vremena su često upotrebljavale parfem. Postoje dokazi da su upotrebljavale neka sredstva za uljepšavanje,  prije svega kreme protiv suhe kože i za uljepšavanje.

¹⁷ Po čemu da se upravljaju mlade djevojke koje se žele dopasti Bogu? Trebaju se držati dobrog savjeta da sve rade “u skromnosti i zdravih misli” misleći na to da je najvažniji ukras “u tajnome čovjeku srca, u jednakosti krotkoga i tihoga duha, što je pred Bogom mnogocjeno” (1. Tim. 2:9, 10; 1. Petr. 3:3, 4).

¹⁸ Naravno, mlade djevojke moraju misliti na to da kozmetika često više šteti, nego koristi. Može upropastiti dobru kožu lica, a lošu učiniti još lošijom. Također često sakriva prirodnu mladenačku svježinu, koja je mnogo ljepša od kozmetikom stvorene umjetne ljepote.

¹⁹ Pretjerana upotreba kozmetike često još naglašava nedostatke. No, još je gore što je time potisnuta ljepota osobe (koja je u stvari mnogo privlačnija i dugotrajnija od lijepog lica). Prekomjerna upotreba kozmetike može iznakaziti tvoju osobnost u očima drugih, ona može tako daleko utjecati na tvoju osobnost, da s vremenom odgovara manje vrijednoj slici onoga što ti jesi.

20-22. a) Što nalazimo u Bibliji umjesto pravila o odijevanju i frizuri? Što moramo stoga uraditi želimo li primjenjivati te smjernice? (Pr. Sal. 2:10, 11). b) Zašto imaju roditelji pravo postaviti dodatne smjernice svojoj djeci?

²⁰ Riječ Božja ne sadrži, doduše, u tom pogledu neka izričita pravila, no, ona daje dobre smjernice. Mladi se ljudi moraju truditi biti ujednačenima, a Biblija im može pomoći u tome.

²¹ Tvoji roditelji imaju, naravno, pravo postaviti tebi neke dodatne smjernice. Kada bi kuća u kojoj   stanuješ bila namazana najrazličitijim i najčudnijim bojama, ljudi bi se pitali jesu li vlasnik i njegova žena uopće još normalni? Ili, ako bi bila nenjegovana i trošna, sigurno ne bi visoko cijenili njenog vlasnika. To se u još većoj mjeri odnosi na tebe, jer ti zastupaš svoje roditelje. Nosiš njihovo ime. I kako ono što radiš i govoriš baca svjetlo na njihovu osobnost i odgoj koji su ti dali, tako je i s tvojim izgledom. No, sljedeće je još važnije: Ako tvrdiš da si sluga Božji, zastupaš također i njega. Odgovara li tvoj vanjski izgled toj tvrdnji?

²² Misli na Isusove riječi: “Kad ovo znate, sretni ste ako to činite” (Iv. 13:17, NS). Shvaćaš li smisao toga što kaže Biblija? Primjenjuješ li u svakodnevnom životu ono što kaže Biblija, ti dokazuješ razumijevanje i jakost karaktera. Tada možeš imati usrećujući osjećaj da se dopadaš ne samo Bogu i njegovom Sinu, nego i svima koji ljube Boga i njegovog Sina i služe mu.