1-3. a) Što misliš zašto danas u mnogim obiteljima vlada dosada? b) Je li bezuvjetno krivo ako se prošire interesi izvan obitelji?

IAKO je svaka obitelj drugačija, mnogi mladi ljudi imaju nešto zajedničko: dosadu. Izgleda da u prošlosti taj problem nije bio tako velik. Još prije nekoliko godina obitelji su više toga zajednički poduzimale, bivajući tako čvršće povezane. No, danas mnogim mladim ljudima “dom” nije ništa više do mjesto gdje mogu jesti i spavati.

² Dosađuješ li se ponekad? Ako da, tada to može vrlo krnjiti radost u tvojoj obiteljskoj kući. Možda ponekad imaš volju biti samostalan, kako bi sebi na taj način učinio život interesantnijim.

³ U nekom smislu, to je prirodni razvoj u mladosti. Dok rasteš, tvoj se horizont posve prirodno proširuje. Tvoja znatiželja raste. Ti bi rado isprobao ili pokušao nešto novo. Samo je pitanje: Kako će djelovati tvoj prošireni horizont? Hoće li ti sada biti dosadno kod kuće i jesi li sit odgoja i nadzora svojih roditelja? Što je većinom razlog dosade i kako je treba svladati?

4-6. a) Kako je većinom vlastito stanovište odlučujuće, da li se netko dosađuje ili ne? b) Što moraš ti osobno učiniti da bi poboljšao atmosferu u svojoj obitelji? (Fil. 2:3,4).

⁴ Točno je, doduše, da u nekim obiteljima ima istinskih problema, koji mogu zamašno smetati miru  i zadovoljstvu. Ipak, daleko češće je tvoje vlastito stanovište odlučujuće za to, je li ti obiteljski život nešto ugodno ili dosadno. Zašto se to može reći? Jer se neki mladi ljudi raduju životu, dok se drugi pod jednakim okolnostima dosađuju. Razlika je samo u tome što neki imaju bolje stanovište prema obiteljskom životu. Svladavanje dosade i mnogih problema ovisi, dakle, o tvom stanovištu prema tim stvarima.

⁵ Ipak, osmotri jednom tako stvari: u svakoj obitelji vlada posve određena atmosfera. Tu atmosferu ne stvara jedna osoba, nego svaki član obitelji doprinosi tome svoj dio. Kako to izgleda u vašoj obitelji? Vlada li srdačna, radosna atmosfera? Jeste li u dobrim međusobnim odnosima, vodite li kod obroka interesantne razgovore, poduzimate li mnogo toga zajednički i činite li rado nešto jedni za druge? Ili, ide li svaki svojim vlastitim putem, malo se brinući za druge? Što ti se više sviđa?

⁶ Lako je kriviti druge, ako nešto nije tako kako bi željeli. Ipak, prije nego se žališ zbog nečega, upitaj se jednom: “Što ja osobno doprinosim da u obitelji vlada dobra atmosfera i dobar duh? Što sam već učinio da bi se situacija popravila?” Kada se brod tegobno bori s olujnim morem, ne pomaže mnogo ako neki mornar sjedi u kutu i jadikuje. U takvom slučaju zna se: “Svi ljudi na palubu!” i svaki mora učiniti svoj posao, kako bi brod sigurno doplovio do željenog cilja kroz to uzburkano more.

7-9. Što nam može pomoći svladati dosadu, posve svejedno kakav bismo posao morali obavljati?

 ⁷ Često mladi ljudi ne spoznaju vrijednost zadataka koji im se daju. Razmisli jednom o tome kako tvoji školski zadaci i poslovi koje obavljaš kod kuće ili na radnom mjestu, utječu na tvoj život, također na život drugih sada i u budućnosti. Činiš li to, ti možeš svrsishodno izvršavati svoje zadatke. Tada ti život neće biti dosadan, nego ćeš mu se radovati.

⁸ Često će upravo zadaci koje možda smatraš dosadnima, promicati u tebi svojstva i navike koje će pridonijeti uspjehu u tvom životu. Navedimo primjer: Jesi li već jednom, ako si mladić, izradio model  aviona? Najprije si morao sastaviti mnoge dijelove kostura i tada to pričvrstiti. Prilikom dovršavanja aviona, kostur se uopće nije više vidio. No, bez njegovog oslonca i oblika, avion bi bio posve beskoristan. Ili jesi li, ako si djevojčica, već jednom sama sašila haljinu? Šavovi koje si sama sašila, možda se uopće kod gotove haljine nisu vidjeli. No, bez tih nevidljivih uboda ne bi nastala haljina.

⁹ Slično je s mnogim što učiš u školi ili radiš u kući. To su sve pojedinosti koje konačno tvore cjelinu i mogu doprinijeti uspješnom životu. Upravo jednostavni, često nezanimljivi zadaci i poslovi koji se stalno ponavljaju, mogu ti pomoći naučiti izdržanju i odlučnosti, i postati čvrstim karakterom.

10-12. a) O čemu se obično radi kad netko ne zna što započeti sa slobodnim vremenom? b) Koji način zanimanja u slobodno može to promicati?

¹⁰ Često se čuje žaljenje, da se ne zna što započeti sa slobodnim vremenom. Često nije stvar u tome da nema ništa interesantnog i nečeg što se isplati, nego i u tome da dotični nemaju dovoljno inicijative i mašte, te da im manjkaju ideje. No, to može također biti znak vrlo ograničenog područja zanimanja.

¹¹ Sadašnji sustav čini vrlo malo da bi ohrabrio ljude na poduzimanje inicijative, naročito kod kuće. Čak su mladi ljudi danas naučeni biti promatrači, umjesto aktivni učesnici. Kako provodiš uglavnom vrijeme kod kuće? Gledaš li televiziju, slušaš ploče ili pratiš sportska natjecanja?

¹² To je mnogo lakše nego sam nešto učiniti ili naučiti. No, to konačno promiče dosadu. Time postaješ  ovisan o zabavljanju drugih; tada nisi u stanju sam učiniti nešto da bi ti život bio interesantniji. To može biti u redu kod male djece, no, ne i za dozrele mlade ljude.

13, 14. Koje djelatnosti, koje zahtijevaju inicijativu, čine radost?

¹³ Koliko je veliko tvoje područje zanimanja? Postoji nebrojeno mnogo stvari koje se mogu uraditi, naj različiti ja područja znanosti, koja se mogu istraživati. Čitanje je napornije od gledanja televizije, no mnogo se više ima od toga. Nema djelatnosti, poziva, zanata, nema zemlje, naroda i životinje o kojoj još ništa nije bilo napisano. Što više čitaš, to te čitanje više raduje, a time poboljšavaš svoju sposobnost shvaćanja. No, nemoj čitati samo da ti prođe vrijeme. Ti moraš utvrditi što je za tebe vrijedno. Tada možeš čitati svjestan cilja, a to će obogatiti tvoj sadašnji i budući život i naučiti te kako se nešto radi.

¹⁴ Naravno, ne radi svaki jednako rado isti posao. Neki žele naučiti obrađivati drvo ili metal, dok drugi radije fotografiraju ili sade. Neke djevojčice rado kuhaju i peku, dok druge radije šivaju ili nekoga češljaju. Naučiti nešto novo, bilo kod kuće ili negdje drugdje i tada se dalje poboljšavati u tome, da bi se mogao obavljati kvalitetan posao, ispunjava zadovoljstvom i čini život interesantnim.

15-18. a) Kako djeluje na naš život navika činiti nešto za druge? (Dj. ap. 20:35). b) Koja je jedna od najdragocjenijih stvari, koju može za druge učiniti mlad krišćanin? (Mat. 24:14; 1. Tim. 4:16). c) Zašto je kod svake nagrađujuće djelatnosti potrebna ustrajnost?

¹⁵ Ako ti pada teško oduševiti se za nešto što bi ti samom koristilo, zašto tada ne učiniti nešto za drugog? Možeš time započeti odmah kod kuće. Posao koji bi mogao smatrati nezanimljivim kada bi  ga morao raditi za sebe, može postati interesantnim ako ga možeš učiniti za nekog drugog — za pripadnika obitelji, prijatelja ili još bolje za nekog potrebnog. Naći ćeš u tome duboko zadovoljstvo, a postoje nebrojene mogućnosti za to. Nemoj čekati dok te netko zamoli za nešto. Ako učiniš nešto što drugi čak ne očekuje, možeš ga time iznenaditi, a to donosi još veću radost. Pokušaj to jednom.

¹⁶ Postoji još jedna mogućnost kako možeš nešto učiniti za druge. Mladi ljudi koji su zaista oduševljeni Božjim obećanjem uspostave novog uređenja, nalaze da im je život postao smisaonijim davanjem te dobre vijesti dalje drugima. Pronaći ljude koji gladuju za istinom i moći im pomoći, vrlo je zahvalan zadatak. Doduše, većina ljudi odbija istinu, no, to ne nanosi štetu pokretačkom učinku tog djelovanja. Naprotiv, ono tek time postaje interesantno. Za vršenje tog djela potrebna je ustrajnost i vjera. To su važni faktori u svladavanju dosade.

¹⁷ Apostol Pavao je rekao o našoj službi za Boga: “A dobro činiti da nam ne dosadi, jer ćemo u svoje vrijeme požnjeti, ako se ne umorimo” (Gal. 6:9). Na sličan način ne smiješ popustiti, želiš li razviti sposobnosti koje će konačno služiti smisaonoj svrsi, dok nećeš moći žeti plodove svog rada.

¹⁸ S vremenom možeš proširivati područje svog zanimanja, prisvajajući si daljnje sposobnosti. Na taj ćeš način postati bolji, interesantniji i poštovaniji čovjek. Tada će te tvoji roditelji i drugi radije imati u svojoj sredini, a kod kuće ti neće biti dosadno.