1-3. a) Kako možemo reći da je Stvoritelj okružio čovjeka glazbom? b) Navedi primjere koji pokazuju da Biblija odobrava ples?

STVORITELJ je čovjeka okružio glazbom. Nije to samo zvonki ptičji pjev koji dopire iz njihovih grla, nego i žuborenje potoka i zavijanje vjetra u granama drveća, cvrčanje cvrčaka, kreketanje žaba i oglašavanje mnogih drugih stvorenja Zemlje — sve su to za ljude glazbeni zvuci. Zato ne iznenađuje da povijest glazbenih instrumenata seže unatrag do početka čovječanstva.

² Ples ima također dugu prošlost. U Izraelu je Mojsijeva sestra Marija predvodila žene “s bubnjevima u kolu”. Nakon što je Bog pomogao kralju Davidu pobijediti moralno pokvarene neprijatelje, došle su žene “iz svakoga grada Izraelova pjevajući i igrajući”. Očito je Isus Krist također odobravao ples, jer ga je u svojoj usporedbi o izgubljenom sinu, spomenuo kao  sastavni dio svečanosti. Isus je ispričao da je povratak izgubljenog sina proslavljen “pjevanjem i plesom”. Također spominje Biblija pojedine osobe ili grupe muževa i žena, koje su plesale (2. Mojs. 15:20; 1. Sam. 18:6; Luka 15:25, NS).

³ Znači li to da je svaka vrsta glazbe i plesa odmah nešto dobro? Ili, treba li obzirom na glazbu biti izbirljiv? Što nam pomaže ispravno izabrati? Je li to uopće tako važno?

4-6. a) Što mogu kršćani navesti protiv nekih plesova? (Kol. 3:5, 6) b) Zašto se neki moderni plesovi mogu usporediti sa starim plesovima plodnosti?

⁴ Postoje najrazličitiji plesovi — od ljupkog valcera do živahne polke. Tu su i latinsko-američki plesovi, kao na primjer konga, rumba, samba, kao i beguine i bossa nova, od kojih neki imaju afričku primjesu. Također se plešu rock ‘n’ roll i drugi moderni plesovi. Postoje li uvjerljivi razlozi koje bi mogao navesti protiv nekih od tih plesova?

⁵ Svakako, i to onda kada te neki ples moralno pobuđuje, dovodeći te u opasnost da nemoralno postupiš. Time možeš upasti u mnoge poteškoće.

⁶ Stari plesovi plodnosti imali su na primjer svrhu pobuđivanja spolnih strasti, a neki moderni plesovi također podsjećaju na to. Prije nekoliko godina moglo se čitati u časopisu Time:

“Twist je prvobitno bio bezazleni ples. ... No omladina (jednog noćnog kluba u New Yorku) iznova ga je oživjela, učinivši od njega oponašanje jednog starog kulta plesa, kojeg su neki narodi gajili u svojim svečanostima puberteta” (20. listopada 1961).

7-10. a) Na koji način može netko tko tako pleše, privlačno djelovati na druge? Želiš li na taj način privući osobe drugog spola? b) Zašto je uputno biti oprezan čak kod društvenih plesova?

 ⁷ Mnogi plesovi koji su se pojavili posljednjih godina, varijante su twista. Plesači se ne dodiruju, no oni pokreću svoja ramena i bokove tako da se često međusobno seksualno pobuđuju. Lako može biti pobuđena strast mladića kada vidi to pokretanje tijela. Djevojka možda ne misli pritom ništa, možda je ples samo razgibava. No, ona ne smije previdjeti kako može djelovati na gledaoce i što bi oni mogli misliti o njoj. U jednom pismu čitalaca upućenom izdavaču New York Times Magazina pisalo je: “Nadamo se da mlada (i manje mlada) tijela naših plesača twista lažu, da se njihove misli ne pokreću poput njihovih zdjelica i trupa”.

⁸ Čak ako kod plesa nemaš loše namjere, ipak moraš uzeti u obzir kako djeluješ na druge mlade ljude. Osjećaju li se privučenima k tebi, jer ih spolno pobuđuješ, onako kako ih pobuđuju osobe koje nose tijesno pripijene haljine, miču kukovima i erotično se kreću? Želiš li samo na taj način privući nekoga? Ili, želiš li za partnera nekoga tko te želi radi tvoje osobnosti i radi stvari koje ti smatraš važnima, i zato što se s tobom dobro zabavlja? Jesi li zainteresiran za nekoga tko se raduje učiniti nešto za tebe ili za nekoga tko želi samo imati nešto od tebe?

⁹ Čak društveni plesovi kod kojih se uglavnom radi samo o pomicanju nogu i privlačnom pokretanju tijela, kod kojih se partneri drže zajedno mogu ponekad seksualno nadraživati radi tijesnog tjelesnog dodirivanja. Kod tih plesova treba zato uzeti u obzir, da tvoj partner može biti spolno nadražen, čak ako  ne plešete tako tijesno da bi to moglo kod tebe dovesti do putenog zadovoljstva.

¹⁰ Činjenica je da se većina plesova ne može smatrati niti pristojnima, ni nepristojnima. To većinom ovisi o tome kako se pleše, da li pristojno i dostojno, ili ne mareći za savjet Božje Riječi, da se treba ponašati na čisti i razumni način.

11, 12. Ukoliko glazba ima moć? Navedi primjere.

¹¹ Kao kod plesa tako je i u izboru glazbe potrebno biti izbirljiv i razmišljati o tome. Zašto? Jer glazba ima moć, koja poput svake druge moći može djelovati na dobro, no također i na zlo.

¹² Na što se može svesti moć glazbe? Na njenu sposobnost prenošenja ljudi u određeno raspoloženje ili uzbuđenje. Glazba može opuštati i umirivati, ili osvježiti i oživjeti. Tako možemo upravo “osjetiti” razliku između živahnog marša i ljupke serenade. Glazba može izazvati sve ljudske osjećaje: ljubav, nježnost, strahopoštovanje, mržnju i strast. U sva vremena bila je poznata moć glazbe, te je bila upotrebljavana da navede ljude na određeni način postupanja. Tako se na primjer uspjeh francuske revolucije pripisuje “Marseljezi”, pjesmi koju je jedan pisac označio “krvavi poziv na oružje”. Škole imaju također često svoje “borbene pjesme” koje se pjevaju prije sportskih natjecanja.

13-16. a) U kakvoj je vezi savjet iz Priča Salamunovih 4:23 s izborom glazbe? b) Ukoliko može glazba biti “katalizator” i ponekad uzrokovati trajne štete?

¹³ U Bibliji se srce dovodi tijesno u vezu s osjećajima i poticajima i zato Božja Riječ savjetuje:  “Svrha svega što se čuva, čuvaj srce svoje jer iz njega izlazi život” (Pr. Sal. 4:23). Budući da glazba stvarno djeluje na Osjećaje, moramo biti izbirljivi obzirom na glazbu, želimo li sačuvati svoje srce.

¹⁴ Točno je, naravno, da je djelovanje glazbe prolazno. No, često traje dovoljno dugo da nekome pruži odlučujući podstrek da pođe određenim putem, ili da oslabi otpor prema nekoj čari ili iskušenju. U koliko si u školi učio kemiju, naučio si nešto o “katalizatorima”. Naučio si da se veza dvaju ili više kemijskih elemenata često postiže pridodavanjem jedne druge tvari koja pospješuje njihovo povezivanje. Tu tvar nazivamo “katalizatorom”. Svi mi imamo određene slabosti i loša naginjanja, zato osjećamo ponekad iskušenje da učinimo nešto neispravno. Uzmimo da nastupe okolnosti pod kojima lako učiniš nepravilni postupak. Tada može muzika poslužiti kao “katalizator”, kojim se želja i okolnosti povezuju u postupak, radi kojega ćeš se kasnije možda gorko kajati. Jedna suradnica u komisiji vlade SAD za istraživanje pornografije, objasnila je oslanjajući se na svoja istraživanja:

¹⁵ “Time što djeluje na djevojačke osjećaje, izazivajući ljubav, i naklonost, glazba služi kod djevojaka često kao katalizator za ljubav, a time kao podražaj spolnog uzbuđenja. Glazba pobuđuje taj osjećaj” (Denver Post, 23. srpnja 1971).

¹⁶ Da, glazbom oslobođeni impuls, čak ako je i kratkotrajan, može biti dovoljan da te navede na način postupanja ili života, kojeg djelovanje može biti dugotrajno. Ne isplati li se biti kritičan u izboru glazbe?

17, 18. Kako možeš slušajući neki muzički komad utvrditi da li je on za tebe dobar ili štetan?

¹⁷ Naravno, nitko ti ne može dati u ruke listu iz koje bi odmah mogao vidjeti koja je glazba dobra, a koja loša. Jer među svim spomenutim vrstama glazbe nema niti jedne, koja se može označiti “apsolutno dobrom” ili “apsolutno lošom”. Svojim razumom i srcem trebaš shvatiti koliko je vrijedna dotična glazba, a pritom se moraš dati voditi temeljnim načelima, koje smo već razmatrali. Tvoj će izbor otkriti drugima nešto o tome — kakva si osoba.

¹⁸ “Ne raspoznaje li uho riječi, kao što grlo kuša jelo?” To je pitanje postavio Job prije mnogo vremena (Job 12:11). Tako može i tvoje uho ispitivati glazbu. Čak se kod čiste instrumentalne glazbe često  može reći kako će raspoloženje ili koji duh izazvati komad i na koji postupak pobuđuje? To se također odnosi na glazbu koju je čuo Mojsije, kada je sišao s brda Sinaj i približavao se logoru Izraelaca. Rekao je Jozui: “Nije to vika kako viču koji su jači (pobjednička pjesma), niti je vika kako viče koji je slabiji (žalosna pjesma), nego čujem viku onih koji pjevaju”. Pjesma je stvarno odražavala divlje, idolopokloničko, nemoralno življenje (2. Moj. 32:15-19, 25).

19-22. a) Čega se trebaju čuvati oni koji vole klasičnu glazbu? b) Na što treba misliti sluša li se jazz ili rock glazba?

¹⁹ Razmotri jednom primjere dosadašnjeg vremena. Klasična glazba zvuči općenito dostojanstveno, ponekad veličanstveno. No, iako su mnogi od tih komada nešto uzvišeno za misli, ipak slave neki nešto prljavo i sebično u životu. Mislimo na to da su mnogi glasoviti kompozitori klasične glazbe vodili nemoralni i razvratni život. Iako su općenito pisali za publiku, koja je vjerojatno voljela lijepo u životu, bilo je gotovo neizbježno, da se riječima ili bez njih, u njihovu glazbu uvuče nešto od njihovih nastranih gledišta i osjećaja. Želimo li dakle sačuvati naše misli i srce, ne smijemo čak ni ozbiljnu glazbu bezuvjetno prihvatiti.

²⁰ Na drugoj strani glazbenog spektra nalazimo sinkopiranu glazbu jazz-a i rock-a. I tu nalazimo komade koji su melodični i umjereni, no neki su divlji i kreštavi. Stoga i glazbenici čine razliku i govore o “soft” (nježnom), “hot” (vrućom), “hard” (tvrdom), i “acid” (kiselom) jazz-u i rock-u. Ti moraš biti u stanju sam prosuditi kakvo vladanje promiče dotična glazba — tvoje uho, tvoje misli i tvoje srce treba da ti to kažu. Tekst i muzika su ponekad tako jasni.  da ljudi neki glazbeni komad lako dovede u vezu s određenim ponašanjem ili određenom grupom osoba. U Bibliji se, na primjer, govori o pjesmama onih “koji piju vino”, i o “pjesmi kurve” (Ps. 69:12; Izaija 23:15, 16). A kako je danas?

²¹ Ako si na primjer čitao u novinama da su ljudi na nekom koncertu ili glazbenom festivalu vrištali, da su djevojke padale u nesvijest, da su uzimali drogu i da je morala biti pozvana milicija, kako bi spriječila razbijanje uređaja u dvorani — kakva se glazba svirala, što misliš? Ili, ako si čuo da je neki obljubljeni mladi pjevač ili instrumentalist umro od uzimanja prevelike doze droge — za koju vrstu glazbe se taj specijalizirao, što misliš?

²² Sigurno ti je poznato da se mnogi mladi ljudi osjećaju privučenim rock glazbi, jer vjeruju da tekstovi opisuju realnosti i probleme njihovog društva. Vjerojatno se kroz rock, više od svake druge vrste glazbe šlagera, posreduje vijest: o problemima omladine, o sukobu generacija, o drogama, o seksu i pravima građana, o slobodi misli, siromaštvu, ratu i sličnim temama. Rock glazba treba izraziti nezadovoljstvo mladih ljudi sa socijalnim nepravdama, kao i njihove predodžbe jednog boljeg svijeta. No, s kojim uspjehom? Što je rock glazba učinila za omladinu? Je li svojom filozofijom doprinijela rješavanju problema? Ako ta glazba, tobože, stavlja u prvi plan realnost, zašto je u tako tijesnoj vezi s drogama? Zašto razumiju samo drogirani neke od njenih tekstova? To su pitanja o kojima treba razmišljati.

23-25. a) Što je smisao savjeta iz Propovjednika 7:5, obzirom na izbor glazbe? b) Koga treba uzeti u obzir ako slušamo glazbu ili plešemo? Zašto? (1. Kor. 10:31-33; Fil. 1:9, 10) c) Zašto nije nevažno koju glazbu slušamo i koje plesove plešemo?

²³ Dakle, nije nevažno koju vrstu glazbe slušaš. Možda dopuštaš da drugi odlučuju za tebe, plivajući  jednostavno strujom, birajući ono što je popularno i što se dopada množini. No, ti možeš i osobno razmišljati o tome i ispravno izabrati, dajući se voditi vječno vrijednom i nadmoćnom mudrošću Božje Riječi. U Propovjedniku 7:5 čitamo: “Bolje je slušati karanje mudroga, nego da ko sluša pjesmu bezumnih”. Kada Biblija govori o “bezumnima”, ne misli jednostavno na ograničene osobe, nego na osobe nerazumne u moralnom pogledu, koje radi toga upadaju u poteškoće.

²⁴ Možda misliš da možeš mirno slušati šlagere, a da oni ne utječu loše na tebe, čak ako i sadrže riječi suprotne dobrim temeljnim načelima, i imaju senzitivni, goropadni zvuk. Slično bi mogao reći, obzirom na ples. Ali, koji utjecaj vršiš time na druge? Imaš li jednak stav kao apostol Pavao, koji je bio spreman odreći se mesa, ukoliko bi time mogao izbjeći dovesti druge do spoticanja. S kojim osobama dolaziš u vezu, na temelju glazbe koju odabireš?

²⁵ Prema tome kakvu glazbu slušaš i koji ples plešeš, pokazuješ da li si stvarno zainteresiran samo za zabavu ili za vječni život u Božjoj milosti.