1, 2. a) Kako daleko je raširena upotreba opojnih sredstava među ljudima koje poznaješ? b) Zašto mladi ljudi uzimaju opojna sredstva?

MOGUĆE i ti posjeduješ neku vrstu droge u svojem domu — sedative ili pilule za smirenje, jer danas većina nas živi u društvu opsjednutom drogom. Na primjer, u SAD se promet farmaceutske industrije poslije drugog svjetskog rata, više nego utrideseterostručio. Liječnik dr Mitchell S. Rosenthal je rekao da su posljednjih godina liječnici propisali droge koje mijenjaju raspoloženje u količini koja je dovoljna “da svaki čovjek, žena i dijete može kroz čitavi mjesec dana biti vedar (sredstvima za buđenje), ili uspavan (sredstvima za umirenje), kako bi mogao opstati i u svemu izdržati”.

² Većina lijekova i droge pripisuje se odraslima. Ipak, u većini zemalja uzimaju mladi ljudi velik dio toga, kako bi “uživali život”. Oni uzimaju također druga opojna sredstva, koja se općenito ne proizvode u medicinske svrhe, među ostalim: heroin, LSD, hašiš i marihuanu. Mladi mogu biti navedeni na zaključivanje: “Ako odrasli uzimaju tablete, ako puše i opijaju se, zašto ne bih i ja uživao život, pušio hašiš i uzimao drogu?” što ti misliš o tome? Vjeruješ li da opojna sredstva povećavaju uživanje života i da su ključ sreće?

3-9. a) Koja se opojna sredstva uzimaju? Kako ona djeluju? b) Poznaješ li ljude čija iskustva potvrđuju to djelovanje?

³ Postoje mnoge različite droge, koje uzimaju ljudi kako bi doživjeli osobito zadovoljstvo ili podražaj živaca. Sigurno smo, doduše, već mnogo čitali o drogama, ali sada se želimo kratko pozabaviti točnim pregledom.

⁴ Tu su najprije sedativi, sredstva za umirenje. Liječnici ih, na primjer, pripisuju kao sredstva za spavanje. Postoji više od dvadeset različitih vrsta. Samo u SAD proizvede se godišnje više od 476 tona sedativa. Veliki dio tih proizvoda dospijeva u ilegalne kanale.

⁵ Poznata su također sredstva za stimulaciju od kojih su najvažniji amfetamini. Neki ih liječnici pripisuju kao sredstvo za otvaranje apetita, ili za uklanjanje umora i utučenosti. Ipak, prihvatimo da polovina svih legalno proizvedenih amfetamina nalazi put u tajne kanale.

⁶ LSD je najjače od mnoštva sredstava koja izazivaju halucinacije. Posljednjih godina počeli su ga proizvoditi mnogi tajni laboratoriji. LSD izaziva strašna djelovanja, osobito se mijenja sposobnost gledanja. Čak mjesecima nakon uzimanja zadnje doze može doći do halucinacije. Vizije koje netko doživi u tom kobnom transu, mogu biti zastrašujuće.

⁷ U najčešće upotrebljavane droge ubrajaju se hašiš i marihuana, koji se dobivaju iz indijske konoplje (Cannabis indica). Poznaješ li nekoga tko uzima to opojno sredstvo? Njihovo djelovanje je neznatnije od LSD-a, iako također vode do halucinacija. Nekome tko puši hašiš ili marihuanu može pet minuta izgledati  kao jedan sat. Tonovi i boje mogu se intenzivnije osjećati.

⁸ Heroin se dobiva iz morfija, koji je bitni sastavni dio opijuma, mliječnog soka makovice. To je naročito opasno opojno sredstvo. Može postati strašću ako se uštrca samo nekoliko puta, ili čak samo jednom. Izostane li nova doza dolazi do mučne pojave oduzimanja. Heroin može kod bolesnika razoriti snagu volje i sposobnost učenja. On postaje tada robom navike, koja ga polagano uništava. Jedan kongresni poslanik iz New Yorka je pisao: “Heroin je sputao naš sistem školovanja.”

⁹ Postoje, naravno, još mnoga opojna sredstva za koja mnogi misle da će im obogatiti život. Jedno od njih je kokain, zatim nikotin u duhanu. Treba li uzimati opojna sredstva? Kako smo vidjeli u prethodnom poglavlju, Biblija ne osuđuje umjerenu upotrebu alkoholnih pića. Čovjek se može uz to odmoriti, a to također raduje njegovo srce. Je li stoga prikladno, ili postupa li se promišljeno, uzimanjem bilo koje od tih mnogih opojnih sredstava da bi se imalo više od života?

10-12. a) Kako upotrebljavaju liječnici droge i lijekove da bi pomogli bolesnicima? b) No kako velike štete donosi zloupotreba tih sredstava

¹⁰ Droge i lijekovi imaju očito jedan zadatak i liječnici ih u slučaju bolesti katkada pripisuju. Ako netko trpi nepodnošljive bolove, liječnik mu možda daje injekciju morfija, da bi osjetio olakšanje. Sasvim sigurno su sedativi i amfetamini pomogli bolesnim ljudima. Također se ponekad uzima heroin, da bi se smanjili bolovi pacijenata koji boluju od raka u završnoj fazi.

 ¹¹ S druge strane, droge i lijekovi teško štete milijunima ljudi. U SAD živi otprilike jedan milijun ovisnih o sedativima. Godišnje umire više od 3000 ljudi radi prekomjernog uzimanja tog sredstva. Ne samo da radi ovisnosti o heroinu umiru dnevno mnogi ljudi od prekomjerne količine, nego desetine tisuća postaju opasnim zločincima. Da bi financirali svoju skupu naviku ukradu kronično bolesni u New Yorku dnevno vlasništvo u vrijednosti od preko 3 000 000 dolara!

¹² Što se želi time reći? Treba li droge i lijekove u potpunosti ukinuti? Nije neophodno jer mnoga sredstva mogu služiti dobroj svrsi. Problem jest u njihovoj, na daleko raširenoj, zloupotrebi. Milijuni ih uzimaju, iako time ne liječe bolest, i to u tako velikim količinama kako nikada nije bilo predviđeno za medicinsku upotrebu. Onaj tko uzima opojna sredstva želi jednostavno utonuti u stanje snenosti, ili u neku vrstu transa. Isplati li se to?

13-17. a) Što može, prema jednoj stručnoj knjizi, biti svaki lijek? b) Zašto svjesno prima rizik čak onaj tko u medicinske svrhe uzima lijek? c) Pokaži na temelju sljedećih biblijskih stavaka, što Bog misli o tome ako se lijekovi i droge upotrebljavaju samo radi zabave, ili da bi se bilo “visokim”? (2. Korinćanima 7:1; Rimljanima 13:13; 12:1)

¹³ Vjerojatno ti je poznato da se mnoge droge i lijekovi mogu dobiti samo na recept, i da su neki zabranjeni. Potrebno je pitati se, zašto je tako? To nam služi za zaštitu. Lijekovi i droge mogu biti opasni, čak i smrtonosni. U nekim slučajevima mogu uzrokovati ozdravljenje, no u drugim nanose veliku štetu. U knjizi Droge i lijekovi, čiji je autor Walter Modeli, profesor farmakologije, piše u vezi s time:

 ¹⁴ “Svaki lijek može biti otrovom, a ujedno i svaki otrov lijekom. Nije slučajno da riječi “otrov” i “ljekoviti napitak” imaju zajednički korijen, ili da grčka riječ pharmakon, iz koje se izvode riječi farmacija i farmakologija, ima originalno značenje u dvostrukom smislu, to jest, ozdravljujući i smrtonosni gutljaj.”

¹⁵ Čak se u slučaju bolesti svjesno preuzima rizik uzimanjem nekog lijeka. Ipak, iz poštovanja prema životu preuzima se na sebe taj rizik i pije se lijek koji ublažava boli ili uklanja bolesno stanje. No, da li bi bilo ispravno uzeti u tijelo drogu ili lijek, bilo injekcijom, pušenjem ili ušmrkavanjem, kako bismo postali u nekom smislu “visokim”, zaboravili stvarnost i utonuli u svijet snova? Želi li Bog da tako postupamo s našim tijelom?

¹⁶ Razmisli jednom o sljedećem: Pretpostavimo da možeš nekome pokloniti neki skupi dar, možda potpuno novi automobil. Što bi mislio o tome, ako bi ga taj zapustio? Recimo, vozio bi bez ulja ili ne bi mijenjao ulje, ili bi možda njime prevozio smeće. Ne bi li se ti ljutio radi toga i bunio se zbog tako lošeg postupka s tvojim poklonom? Što misli Jehova Bog kada tako postupamo sa svojim tijelom, kada ga nepotrebno trujemo da bismo doživjeli jačinu djelovanja i vrhunsko uzbuđenje? Mi to doznajemo iz njegove Riječi. On nas hrabri: “Očistimo se od svake poganštine tijela i duha i tvorimo svetinju u strahu Božjem” (2. Kor. 7:1). Kako možemo stoga živjeti suglasno Božjoj volji, ako uzimanjem opojnog sredstva udovoljimo zahtjevu za podražajem živaca ili vrhunskim uzbuđenjem što onečišćuje naše tijelo?

 ¹⁷ Potrebno je također paziti na sljedeće: Već smo razgovarali o tome što kaže Stvoritelj o pijanstvu. On preko svoje Riječi jasno pokazuje da onaj tko izgubi vlast nad sobom, jer previše pije, ponizuje sam sebe. On šteti svojem izgledu, postaje nerazumnim a drugima je neugodno biti u njegovom društvu. Zato nema sumnje da Stvoritelj opravdano osuđuje pijanstvo. Da li bi on drugačije mislio da netko izgubi samosvladavanje radi heroina, hašiša ili nekog drugog opojnog sredstva? Djelovanje opojnih sredstava nije, doduše, jednako djelovanju alkohola, no slično tako može se izgubiti vlast nad sobom, kao kada se netko opije. Ne pokazuje li zato razuman, mudar biblijski savjet, kako je dobro držati se podalje od opojnih sredstava?

18-21. a) Zašto puše toliki ljudi, iako je opće poznato da to šteti zdravlju? b) Navedi najmanje dva razloga zašto bi bilo naopako da kršćanin puši?

¹⁸ Netko bi mogao pitati: “Kako je s uživanjem duhana? On sadrži ipak štetni nikotin. Milijuni odraslih puše — iz zadovoljstva, kako to oni kažu. Kako gledati na to?” Sigurno ne možemo reći da je ispravno tako postupati. To već proizlazi iz opomene koja se nalazi na svakoj kutiji cigarete u SAD: “PUŠENJE ŠTETI VAŠEM ZDRAVLJU.” A ta činjenica važi za svaku zemlju. Kako dolazi do toga da mnogi odrasli daju namjerno loš primjer, time što puše, upropaštavajući tako vlastito zdravlje? Uglavnom je strast razlogom toga. U jednom izvještaju časopisa Science World bilo je objašnjeno:

 ¹⁹ “Droga ... koja uzrokuje strast je nikotin. ... Kada nikotina više nema, tijelo ‘gladuje’ za njim, u stvari, tako jako da pušaču bez njega katkada postane ‘zlo’. Počinju simptomi oduzimanja — osjećaj mučnine. Neki od simptoma su pospanost, glavobolja, smetnje u želucu, znojenje i nepravilni rad srca.”

²⁰ Nema sumnje da je pušenje zloupotreba tijela. Ono pripada “poganštini tijela”, od koje se kršćani moraju očistiti prema Božjoj zapovijedi. Odraslima koji puše ne prilikuje da kritiziraju mlade ljude koji zloupotrebljavaju svoje tijelo uzimanjem droge. Kako mogu roditelji očekivati od svoje djece da ih shvate ozbiljno, kada oni štete sami sebi uzimajući nikotin, a nakon toga ih izrazito odvraćaju od opojnog sredstva? No, nije važno ono što drugi kažu ili rade — svaki će pojedinac pred Bogom položiti račun za svoja djela. Ali, Biblija navodi i drugi razlog zašto je pušenje za kršćanina naopako.

²¹ Božja riječ zapovijeda: “Ljubi bližnjega svojega kao samoga sebe” (Mat. 22:39). No, može li se ljubiti svojeg bližnjega i istovremeno pušiti u njegovoj prisutnosti? To je pitanje postavljeno zato što je u časopisu Medical Tribune pisalo: “Pušenje cigarete ne šteti samo zdravlju pušača — ono može jednako tako štetiti i nepušaču koji se nalazi u blizini.” Jedan poznati medicinski stručni časopis je također ukazao na to: “Kada je cirkulacija zraka loša, pušač izlaže nepušača opasnosti po zdravlje.” Budući da pušenje šteti također ljudima koji se nalaze u društvu pušača, nije li tada točno da je nemoguće pušiti, a istovremeno ljubiti svog bližnjeg?

22-25. a) Zašto hašiš djeluje drugačije od alkohola, čak ako se uzima u neznatnim količinama? b) Kako nam Bog stvarno pomaže učiniti život uspješnim, ako nas odvraća od štetnih navika? (Izaija 48:17; Psalam 16:11; Priče Sal. 3:1-7)

²² Neki mladi ljudi vjeruju da se pušenje hašiša može srazmjeriti s pijenjem alkohola. Oni vide kako se njihovi roditelji ili drugi odrasli opijaju alkoholom i zaključuju iz toga da je to jednako sličnom djelovanju koje se postiže pušenjem hašiša. No, da li je to slučaj?

²³ Podsjetimo se da Biblija, ipak, odobrava umjerenu upotrebu alkohola, ali osuđuje pretjeranost, jer kaže: “Pijanice neće naslijediti carstvo Božje” (1. Kor. 6:9, 10). Mnogi ljudi kažu da umjereno troše hašiš i da nikada ne bi išli tako daleko da izazovu djelovanje slično opijenosti. No, hašiš se razlikuje od alkohola. Tijelo može iskoristiti alkohol kao “gorivo”  za stanice, on je živežna namirnica. Alkohol ne ostaje dugo vremena u tijelu, jer se već u nekoliko sati opet izlučuje iz organizma. Naprotiv, štetni sastavni dio hašiša ne izlučuje se brzo, on šteti tijelu. Šest liječnika Columbia Universiteta u SAD pisalo je u jednom pismu redakciji New York Times-a o marihuani, koja je slabija od hašiša:

“Marihuana sadrži otrove ..., koji isključivo otapaju masti i koji se kao i DDT tjednima ili čak mjesecima gomilaju u tkivu i mozgu. Tkivo može nagomilati velike količine tih tvari. To objašnjava zašto se kod pušača tek nakon duljeg vremena utvrđuju štetna djelovanja. Tko te tvari uzima češće nego jednom tjedno ne može više važiti slobodnim od droge.”

²⁴ Dr. Robert Heath sa Tulane univerziteta u New Yorku smatra srazmjeravanje alkohola i marihuane (hašiša) “smiješnim”. On piše: “Dok alkohol djeluje neko vrijeme, marihuana ima kompleksni i trajni efekt”. Očito može čak umjerena, no redovita upotreba, hašiša ili marihuane štetno djelovati. To proizlazi iz jedne vijesti Detroit Free Press: “Medicinsko istraživanje može se poslužiti novim otkrićima, koja pokazuju da marihuana i njen veći brat (hašiš) štete tjelesnom i duševnom zdravlju, ako se uzimaju redovito jednom do dva puta tjedno.”

²⁵ Zacijelo možemo biti zahvalni Stvoritelju da nam je za vodstvo dao temeljna načela. On nas ljubi i stoga nas opominje od toga da dovodimo u naše tijelo nešto što nas onečišćuje i čime mu štetimo,  umjesto da doprinosimo našoj vječnoj sreći i zdravlju. Onome tko je bolestan mogu droge i lijekovi u nekom smislu pomoći, ali tko ih uzima u želji za uživanjem i zadovoljstvom, šteti samome sebi. One nisu ključ sreće.