Idi na sadržaj

Idi na kazalo

POGLAVLJE 16

Sport i rekreacija

Sport i rekreacija

1, 2. a) Koji način korištenja slobodnog vremena te najviše raduje? b) Kako nam pokazuje Jehovino stvarstvo da on želi da se radujemo životu? (Psalam 104:14-24)

DIILJEM svijeta ljudi su zainteresirani za različite sportove i druge oblike rekreacije. Svake godine troše se u tu svrhu ogromne svote novaca. Da li si i ti zainteresiran za to? Uživaš li u skijanju ili jedrenju? Raduješ li se plivanju, nogometu ili nekom drugom sportu? Ideš li rado u kino, ili gledaš li rado filmove na televiziji?

2 Neki zastupaju mišljenje da su takve zabave neispravne. Što ti misliš o tome? Mnogi čak tvrde da Biblija ne odobrava te stvari. No, mora se jasno reći da ti ljudi krivo prikazuju Bibliju i njenog autora, Jehovu Boga. Božja Riječ povoljno spominje mlade ljude koji se bave igrom i sportom, nalazeći radost u tome. U opisivanju blagoslovljenog Božjeg naroda Biblija kaže, na primjer: “I ulice će gradske biti pune mladića i djevojaka, koji će se igrati po ulicama.” Biblija govori također da ima “vrijeme za ples” (Zaharija 8:5; Prop. 3:4). Očito je bila Božja namjera da se čovjek oporavlja, odmarajući se razumno. Jedan od plodova duha Božjega jest “radost” (Gal. 5:22). Normalno je i prirodno radovati se zdravom odmoru.

Vodstvo u nalaženju zadovoljstva

3-8. a) Koji promišljeni savjet o odmoru i oporavku nalazimo u 1. Timoteju 4:7, 8? b) Ukoliko je “tjelesno vježbanje” korisno? No, što se događa ako se netko sasvim posveti sportu? c) S kojim se problemima može suočiti onaj tko igra u školskoj momčadi? Na što treba misliti onaj tko želi odlučiti igrati u nekoj momčadi?

3 Bog je pokazao svoju ljubav, pruživši nam vodstvo da bismo korištenjem slobodnog vremena doživjeli radost. Da bismo, na primjer, izbjegli po zdravlje štetne posljedice prekomjernog jela, savjetuje Božja Riječ: “Ne budi među pijanicama, ni među izjelicama.” Obzirom na provođenje slobodnog vremena, daje nam Bog slični dobar savjet: “Vježbaj pobožnost kao cilj. Jer je tjelesno vježbanje malo korisno; pobožnost je korisna za mnoge stvari, jer ima obećanje sadašnjeg i budućeg života” (1. Tim. 4:7, 8, NS).

4 Iz Biblije, dakle, jasno proizlazi da “tjelesno vježbanje” ima svoje opravdanje. Ono nam čini dobro jer doprinosi ispravnom upotrebljavanju tijela, okretnosti i pravilnom treniranju mišića. Sport može nekoga duševno oživjeti, naročito ako mnogo vremena provodi u učenju. No, potrebno je pritom imati u vidu da Biblija opominje: “Tjelesna vježba je malo korisna”. Do čega vodi nepoklanjanje pažnje tom biblijskom savjetu i potpuno posvećivanje sportu?

5 Jedna od posljedica može biti, da na taj način pokvarimo svoju zabavu. Sport nije tada više ugodni odmor, nego naporni rad. O posljedicama oštrog nadmetanja u sportskim igrama rekao je sportski psiholog Bruce Ogilvie: “Jednom sam anketirao početnike profesionalce deset većih udruženja bejzbola i 87% je reklo da bi željeli da se nikada nisu bavili profesionalnim sportom, jer im je to oduzelo radost igre, koju su ranije imali.”

6 Mnogi su sportovi opasnost za ljude, naročito dok je tijelo u razvitku. Časopis Science Digest izvijestio je da oko 12 000 000 američke djece osjeća neku vrstu trajnih posljedica sudjelovanja u sportu, prije navršene osamnaeste godine života. Jedan od najpoznatijih nogometnih igrača u SAD nije dozvolio da njegova dva sina igraju u omladinskoj momčadi. Rekao je: “Roditelji uopće ne razmišljaju o tome što se mladiću može pritom dogoditi. Može, na primjer, doći kući s nekoliko zubi manje.” Razlog, da su neki sportovi tako opasni, leži u tome što se do krajnosti razvija natjecateljski duh — dobiti pod svaku cijenu.

7 Vrijedi također uzeti u obzir u kakvom se društvu nalazi netko tko igra u nekom udruženju ili školskoj momčadi. Na daleko je poznato da se u svlačionicama vode nemoralni razgovori. Tako se u igrama koje se igraju vani, treba dulje vrijeme biti zajedno s ljudima kojima ništa ne znači vjernost prema Bogu. Na to treba misliti, jer Božja Riječ ističe “vježbanje pobožnosti kao cilja”. Koliko bi vrijedilo upustiti se u nešto što bi brzo pokopalo tvoja moralna temeljna načela i što bi moglo povrijediti tvoj odnos prema Stvoritelju?

8 Sa sportom je, dakle, kao sa svim drugim što je korisno tako dugo dok ostaje u okviru, što znači dok ne ovlada nama, potiskujući važnije stvari, dovodeći nas u opasne situacije. Ipak, kako zanimljivo može biti sudjelovanje u brzoj trci i kako oduševljavajuće doživjeti reakcije svog tijela, baveći se sportom. Dugo se mogu osjećati radost i zadovoljstvo koje proizlazi iz toga. To nam pomaže biti zahvalnima našem velikom Stvoritelju, koji nam je dao sposobnost vršenja tih djela.

Film i televizija

9-14. a) Što treba uzeti u obzir prilikom biranja filma ili televizijske emisije? b) Kakvo djelovanje na čovjeka ima gledanje nemoralnih filmova za razonodu? Zašto? Zašto ne treba podcijeniti djelovanje takvih filmova na nas, ako znamo da su u njima prikazane naopake stvari?

9 Na naš odnos prema Bogu mogu također utjecati vrste filmova i zabavnih radio emisija. Neki nas filmovi i televizijske emisije mogu vrlo obradovati, neke produbiti naše razumijevanje čudesnog Božjeg, stvarstva kao i našu zahvalnost. No, sigurno si uočio da u mnogim filmovima, kao po pravilu, prevladava brakolomstvo, kurvarstvo, lezbijstvo, homoseksualnost, nasilje i masovno ubijanje. To se može smatrati zabavom. Ali, kako djeluju takvi filmovi na nekoga osobno?

10 Razmisli jednom: Kako si postao čovjekom, kakav si danas? Nije li na to utjecala okolina i odgoj, osobito ono što si prihvaćao u svoje srce očima i ušima? Velikim dijelom, ti si ono — čime hraniš svoj duh. Što si duže izložen nekom utjecaju, to je jače njegovo djelovanja na tebe.

11 Nikome ne bi palo na pamet jesti pokvarene otpatke. No, što se događa ako si neprestano izložen duhovnim otpacima? Ništa drugo ne može proizaći iz toga, nego da ono postane dijelom tvojeg mišljenja. Gledajući neki film, družimo se osobama predstavljenim istim filmom. Filmovi su namjerno tako proizvedeni da gledaoci suosjećaju s prikazanim osobama, te se pobuđuju simpatije prema brakolomcima, homoseksualcima i ubojicama. Želiš li da na tvoje osjećaje utječu homoseksualci, lezbijke, bludnice, brakolomci i kriminalci?

12 Dok gledaš film u kojem se prikazuje nemoralno postupanje ili nasilje, možda misliš: “Tako nešto ja ne bih nikada učinio!” Kad bi ti netko rekao da opljačkaš svoje susjede, prevariš svoje prijatelje ili učiniš kurvarstvo, ti bi to sada ozlojeđeno odbio. No, kako bi mislio da si dulje vrijeme u društvu lopova, bludnika i homoseksualaca i pod utjecajem njihovih iskrivljenih misli? Možda bi ih tijekom vremena susretao s razumijevanjem. Što u početku izgleda odbijajuće, može nakon nekog vremena izgledati drugačije. Imaj u vidu sljedeće: Kako je većina homoseksualaca postala homoseksualcima? Time što su stalno mislili na to i družili se s homoseksualcima.

13 Možda misliš da nikada ne bi nemoralno postupao. No, kakav je učinak ako ideš u kino i gledaš filmove u kojima se prikazuje mnogo erotike i nemorala? Kako će, vjerojatno, postupiti čovjek nakon gledanja takvih filmova, osobito ako je pritom imao priliku uživati alkoholna pića, koja uklanjaju zapreke? Poznat je odgovor na to. Izazovni izraz mnogih današnjih filmova jest: “Uživat ćemo u zlu! Želimo kršiti sve zakone, čak i Božje!” Želiš li da se takav utjecaj vrši na tebe?

14 Misliš li zacijelo da te takvi loši utjecaji ne bi mogli pokvariti? Sjeti se da su milijuni nekada pristojnih i radnih Evropejaca, “ispiranjem mozga” nacionalsocijalističke propagande, bili navedeni učiniti ili podupirati odvratne zločine protiv čovječnosti. Nemoj pritom podcijeniti djelovanje koje može na tebe vršiti pokvarena propaganda filmova seksa i kriminala

Osjećaj potrebe za odmorom

15-19. Koje mogućnosti imamo za zadovoljavanje naše potrebe za odmorom?

15 Naš je Stvoritelj usadio u nas potrebu za odmorom. No, on nije namjeravao da je ispunimo vršeći nemoral ili nasilje, prestupajući njegov zakon. Može naravno biti potrebno brisati mnoge filmove i televizijske emisije, ne želi li se gledati nešto takvoga. No, još uvijek postoje mnoge mogućnosti odmora i uživanja u njemu.

16 Što napokon donosi sa sobom odmor, ako nas ne osvježi ili ako ostavlja iza sebe loš osjećaj? Pretpostavimo da ti netko ponudi za jelo nešto što dobro izgleda i dobro prija, no ostavlja te bolesnim, hoćeš li uzeti još toga? Budi zato izbirljiv, kada se radi o izboru svojeg slobodnog vremena. Ne dopusti da dođe do toga da jednostavno “ubiješ vrijeme”, da ideš za bilo kakvom razonodom, koje si se upravo sjetio. Provedi svoje slobodno vrijeme u nečem što te obogaćuje, opušta, oporavlja, u nečem na što se s radošću možeš ogledati.

17 Postoji mnogo toga što se može poduzeti vani u svrhu odmora — putovanja, loptanje. Također nas može radovati stolni tenis, koji se s prijateljima može igrati čak kod kuće. Postoji li kod kuće mogućnost postavljanja stola za tenis možeš pitati svoje roditelje jesu li s tim sporazumni. Možda se raduju da ti sam imaš ideju.

18 Također se mogu razgledati muzeji i druge znamenitosti. Da li si već bio kada na nekoj farmi pilića, u mljekari, na nekoj izložbi ili u štampariji? Veći gradovi imaju obično ured za prihvat stranaca, u kojem se može doznati nešto o znamenitostima grada. Tamo se vjerojatno dobiva i informacija koje pogone u bližoj okolici je moguće pogledati. Izvanredne mogućnosti odmora pružaju također vožnje lijepim jezerom, u brda ili na more. Ako to zajednički učini više obitelji, radost je veća.

19 Mi moramo naravno paziti na to da te ugodne aktivnosti ne postanu glavnim interesom našeg života. Tada bi one izgubile za nas svoju vrijednost. Moramo biti zahvalni da nam je Stvoritelj dao mogućnost korištenja tolikih raznih prilika za oporavak i odmor, i da se možemo radovati tome. To može veoma obogatiti naš život.

[Slika na stranici 121]

Ostavlja li bilo kakav utisak na tebe, ono što gledaš u kinu?