1-4. Kako pouzdanje utječe na to, hoćemo li uspjeti ili nećemo? Zašto mnogi ljudi s malo pouzdanja gledaju u budućnost?

JESI li već pokušao preskočiti visoku preponu, ogradu ili zid? Ako nije bio previsok, i ako si bio čvrsto uvjeren da to možeš učiniti, skok ti je vjerojatno uspio. No, ako si se plašio da to ne možeš učiniti, vjerojatno ti i nije pošlo za rukom, te si imao neugodne posljedice.

² Slično je u mnogim stvarima. Bojiš li se, na primjer, vode, nikada nećeš naučiti plivati.

³ Isto vrijedi i ako svoju mladost želiš učiniti uspješnom. Pouzdanje može pri tom igrati veliku ulogu. Ne možeš biti zaista sretan i napredovati na životnom putu ako ne gledaš s pouzdanjem u budućnost. A što postoji danas što zaslužuje naše pouzdanje?

⁴ Lako bi bilo sada dugo govoriti što bi sve moglo nekoga sprečavati u stjecanju pouzdanja. Naša je planeta Zemlja sve više zagađena, mnoge su životinjske vrste istrijebljene, raste glad i drugi teški problemi. Možda si se stoga već pitao, postoji li uopće nešto vrijedno nagrade, nešto čemu se može radovati? Neki mladi ljudi misle da ne idu u susret ružičastoj budućnosti, jer je toliko toga na Zemlji upropašteno. Stvarno izgleda da bi oni bili u pravu. Međutim, postoji nešto, o čemu se doduše općenito  mnogo ne govori, no što nam daje pravo, s pouzdanjem gledati u budućnost. Osmotrimo neke primjere!

5-8. Nabroji neke faktore koji omogućavaju život na Zemlji! Kako su ostvarene te zadivljujuće kombinacije?

⁵ Često smo skloni Zemlju promatrati nečim samim po sebi razumljivim. A ipak je ta planeta na kojoj smo rođeni i na kojoj živimo doista zapanjujuće remek djelo. Poput lopte što se oko sebe okreće, prevaljuje Zemlja u svemiru milijune kilometara na svom putu oko Sunca, koje je 150 milijuna kilometara udaljeno od nas. Što bi bilo kada bi se Zemlja nalazila na nekom drugom mjestu? Kada bi, recimo, bila na jednakoj udaljenosti od Sunca kao planete Pluton i Neptun, bila bi poput velike ledare — i suviše hladna a da bi se moglo živjeti na njoj. Da je Zemlja samo za trećinu udaljenosti bliža Suncu, kao na primjer planeta Venera, temperatura bi na njoj bila tako visoka, da bi ključala čak jezera i rijeke.

⁶ Ili, što bi bilo kada se Zemlja, čak kod idealne udaljenosti od Sunca, ne bi svih dvadeset i četiri sata okretala oko svoje osi? Uzmimo da se kao planeta Merkur samo jednom godišnje okrene oko svoje osi. Tada bi polovica Zemlje bila ledena pustinja, a druga polovica napuštena pećnica.

⁷ To još nije sve. Zašto se možemo, barem na velikom dijelu Zemlje, godinu za godinom radovati novom procvjetavanju prirode u proljeće, toplim, sunčanim danima ljeta, svježini i raskoši jesenskih boja, kao i ljepoti snijega zimi? Godišnja doba nastaju  jer je Zemljina os pod određenim kutom nagnuta prema ravnini putanje oko Sunca. To uzrokuje da je na najvećem dijelu površine naše planete vrlo ugodno živjeti. Također omogućuje da veliki dio Zemlje proizvodi hranu za ljude i životinje.

⁸ Postoji još stotinu drugih faktora koji omogućavaju život na toj planeti. No, što učimo iz toga? Upitaj se jednom kako su ostvarene te zadivljujuće kombinacije. Očito moramo spoznati da postoji konstruktor Zemlje. Da, mnogi sistemi koji omogućavaju život na Zemlji, mnogo su, mnogo kompliciraniji od bilo kojeg svemirskog broda, koji su konstruirali i izgradili ljudi, znanstvenici. Sva ta svrsishodnost i trud o kome svjedoče najkompliciraniji sistemi Zemlje daju spoznati još nešto drugo. Jasno nam pokazuju da je konstruktor Zemlje zainteresiran da njenim stanovnicima život bude ugodan i sretan. Ovamo si i ti uključen.

9-12. Koji primjer pokazuje da se Zemlja može oporaviti, čak ako je i teško oštećena?

⁹ Točno je da danas mnogi ljudi nanose Zemlji velike štete, zagađujući i zloupotrebljavajući je. No, to se može promijeniti, a štete se mogu otkloniti.

¹⁰ Razmisli, što se na primjer dogodilo s Krakatauom, otokom u Tihom oceanu (u Sundskom prolazu između Sumatre i Jave). Bio je razoren jakom erupcijom vulkana. Da si odmah potom posjetio otok, vidio bi samo pepeo. Ništa nije ostalo na životu — ni ljudi, ni životinje, ni biljke. No, što se tada dogodilo?

¹¹ Bez ljudske pomoći otok se počeo oporavljati. Već nakon tri godine uspijevalo je tamo opet 26 vrsti biljaka. Uskoro su rasle kokosove palme, divlja šećerna trska i orhideje. Dvadeset i pet godina nakon erupcije živjelo je na otoku Krakatau 263 životinjskih  vrsta. Šteta prouzročena erupcijom vulkana, postepeno se više nije mogla primijetiti. Otok je opet postao poput nekog vrta.

¹² Začuđujući proces regeneracije, koji se mogao promatrati na otoku Krakatau, može se ponoviti na cijeloj Zemlji. Kako ćemo još kasnije vidjeti u ovoj knjizi, postoji valjan razlog za mišljenje da će se to i dogoditi.

13-17. Kako proizvodi Zemlja hranu? (Ps. 104:14) Kako raznolikost živežnih namirnica koje Zemlja proizvodi doprinosi životnoj radosti? Kakvu nam budućnost želi konstruktor tih stvari? (Iza. 25:6; Ps. 67:6)

¹³ Kada idući puta sjedneš za objed, razmisli malo o sljedećemu: Posve svejedno, jedeš li bijelu rižu ili bijeli krumpir, smeđu pšenicu ili smeđi grah, žuti kukuruz ili žute buče, crne ili crvene jagode, sve to potječe od biljaka sa zelenim lišćem. Kako je to moguće? Jer postoji divan proces fotosinteze *.

¹⁴ Sve te biljke imaju u svom lišću zelenu tvar nazvanu klorofil. Kada sunčevo svjetlo dospije do lišća, klorofil počinje djelovati izazivajući komplicirane kemijske promjene. U stanicama biljke spajaju se voda i ugljični dioksid (koji biljka uzima iz zraka) u jednostavni oblik šećera, podlogu svake hrane. Uz pomoć tog šećera proizvode zelene biljke komplicirane tvari kao što su ugljikohidrati, masti, proteini i vitamini. O začuđujućoj produkciji koja potječe od fotosinteze pisao je biolog Frits W. Went:

“Računano u tonama njena produkcija čini ljudsku industriju sićušnom. Godišnja svjetska  proizvodnja željeza iznosi 350 milijuna tona a cementa 325 milijuna tona. Sve bilje svijeta proizvede godišnje 150 milijardi tona šećera” (Bilje, 1965. str. 59).

¹⁵ Znanstvenici znaju, doduše, što se ovdje događa, no oni još uvijek ne mogu točno shvatiti kako funkcionira fotosinteza. Prema riječima jednog pisca naučnih članaka, istraživači taj proces često označavaju “crnom kutijom”. Zašto? Jer, “oni znaju što ulazi i što izlazi, no ne znaju još točno što se unutra događa”. Unatoč svim kemijskim laboratorijima ljudi ne mogu oponašati taj čudesan proces.

¹⁶ Skoro jednako toliko je značajna i raznolikost hrane, koju Zemlja proizvodi. Možda nešto naročito rado jedeš — recimo jagode. No, što bi bilo kada bi sve — krumpir, riža, kruh, jabuka, naranča — imalo okus jagode? Taj bi te okus uskoro zasitio, zar ne? Umjesto toga različiti plodovi, vrste povrća, vrste žitarica, orasi i jagode koje proizvodi Zemljina tvornica hrane, nude tisuće različitih okusa koji raduju tvoje osjetilo okusa.

¹⁷ Što možemo iz toga naučiti? Očigledno želi tvorac te čudesne tvornice hrane da život na Zemlji bude radost. On je zainteresiran za našu sretnu budućnost. Isti konstruktor koji je planetu Zemlju načinio takvim idealnim mjestom stanovanja pobrinuo se i da to prebivalište opskrbi svime što je stanovnicima Zemlje potrebno za veličanstvenu, svečanu gozbu. Kasnije ćemo u ovoj knjizi vidjeti kako je on naumio svim ljudima koji to žele omogućiti sudjelovanje na toj svečanoj gozbi.

18-23. Koje oznake našega tijela pokazuju da smo daleko iznad životinja?

¹⁸ A sada razmisli malo o samome sebi! Da bi mogao misliti, moraš upotrijebiti mozak. Započnimo dakle od mozga! Naravno, svoj mozak ne možeš vidjeti, no možda možeš stvoriti predodžbu o njemu. Kada je ljudski mozak potpuno razvijen izgleda poput ogromnog crvenkastog oraha a teži manje od tri funte (1,3 kilograma). A kakve su izvanredne sposobnosti sadržane u tako malom prostoru! U New York Times-u pisalo je u nekom znanstvenom izvještaju:

“Izgradnja mozga... tako je komplicirana da su ogromni elektronski kompjutori u srazmjeravanju s njim poput dječje igračke.”

¹⁹ Da, mozak koji posjeduješ i koji možeš upotrijebiti označen je “najkompliciranijim komadom materije u svemiru”. Uzmimo, netko ti pokloni dobar sat, vrijednu kameru ili skupi elektronski računar. Sigurno bi vrlo pažljivo s time postupao, pokušavajući to upotrijebiti na najbolji način, zar ne? No, mozak moraš još mnogo više cijeniti.

²⁰ Razmisli o svom tijelu! Doduše, lav je jači od tebe, slon sigurno veći, delfin može brže plivati, majmun se može bolje penjati, a orao vlastitim krilima vinuti visoko u zrak, što ti ne možeš. No, niti jedno od tih stvorenja ne ujedinjuje u sebi sve sposobnosti koje ima čovjek. Lavovi i slonovi ne mogu letjeti, delfini se ne mogu penjati na brda i na drveće, a orlovi ne mogu plivati. No, ljudi mogu činiti sve to, osobno ili pomoću svojih pronalazaka. Čovjek posjeduje jedinstvenu sposobnost proizvoditi beskrajno mnoge predmete.

²¹ Jedan od razloga tome su ruke. Niti jedna alatka, koja je ikad pronađena, ne može učiniti sve  što ti možeš uraditi svojim rukama — počevši od teškog posla mehaničara ili tesara do djelatnosti koje zahtijevaju osjetljivost jagodica, kao na primjer sviranje nekog instrumenta, slikanje ili tehničko crtanje.

²² Tvoje su ruke stvarno samo jedan od razloga što je tvoje tijelo tako divno. Nije čudo da je inženjer biologije dr. W. W. Akers rekao o ljudskom tijelu:

“Tijelo je najviše tehničko savršenstvo. Možeš pronaći bilo kakav stroj — može biti konstruiran za najviše ciljeve — pa ipak, promatraš li tijelo, nalaziš u njemu još nešto bolje”.

²³ Očigledno je vješti konstruktor želio da ljudi budu iznad životinja, kako bi se mogli radovati na Zemlji. Stoga možemo biti čvrsto uvjereni da je on zainteresiran i da doživimo lijepu budućnost.

24-28. Zašto je razumno vjerovati da je Zemlja proizvod konstruktora i graditelja? (Rim. 1:20) Kako nam je on pomogao pronaći odgovor na naša pitanja o životu? (2. Tim. 3:16) Kako možemo istražiti smijemo li zaista s pouzdanjem gledati u budućnost ako postupamo prema uputstvima Biblije? (2. Petr. 3:13; Otkr. 21:1-4)

²⁴ Vidjeli smo da naša planeta svjedoči o inteligenciji i konstrukciji koja daleko nadmašuje sve što je na Zemlji izgradio čovjek. Jamačno se možeš suglasiti sa sljedećim jednostavnim objašnjenjem Biblije: “Jer svaki dom treba netko da načini” (Jevr. 3:4). Uzmimo, da usred velike pustinje otkriješ kuću, no nadaleko i naširoko ne vidiš niti jednog čovjeka. Ipak ne pomišljaš da se kuća sama sagradila. Tako je i sa Zemljom. I ona je očito proizvod konstruktora i graditelja, iako je on za nas nevidljiv. Nosilac Nobelove nagrade, Max Planck, je jednom rekao:

 “Ne postoji objašnjenje za svemir osim prihvaćanja najviše stvaralačke inteligencije” (Science of Mind, prosinca, 1955).

²⁵ Biblija otkriva tko je ta “najviša stvaralačka inteligencija” koja je konstruirala naše prebivalište. Zemlju. Ona kaže da je to Stvoritelj neba i Zemlje, Jehova Bog.

²⁶ Taj veliki konstruktor mora biti veoma moćan i mudar. Također je očito da mu je na srcu dobro sviju nas — i tvoje dobro. Uspiješ li saznati što drugi ljudi znaju, možeš mnogo naučiti — no, još više možeš naučiti od Boga ako želiš saznati kako svoju mladost možeš učiniti uspješnom.

²⁷ Tu je riječ o Bibliji. Ona izvještava što je Stvoritelj naumio učiniti sa Zemljom i s cijelim čovječanstvom. Odgovara na mnoga naša pitanja. Pokazuje zašto ljudi imaju tako mnogo problema i kako će se ti problemi riješiti. Biblija nam ne preporučuje pouzdati se u današnje sisteme, koji su zatajili i prouzročili na Zemlji toliko nemira i opasnosti. Ona ukazuje na nove sustave koji pružaju nešto mnogo bolje.

²⁸ Posve svejedno, jesi li već čitao Bibliju ili nisi, mogao bi se pitati može li ti ona zaista pomoći u rješavanju tvojih problema i može li odgovoriti na tvoja pitanja. No, to ćeš doznati budeš li se brižljivo bavio Biblijom. U knjizi koju upravo čitaš objašnjava se što govori Biblija i koje odgovore i smjernice daje. Uvjeri se sam da je Biblija razumna i realna. Osvjedoči se da ti Božja Riječ, Biblija, može pomoći susresti izazove koji ti predstoje i pomoći ti da tada s pouzdanjem ideš u susret sretnoj i uspješnoj budućnosti.