1. a) Odakle proizlazi da je od godine 36. n. r. vr. Jehova priznao neobrezane ne Židove za kršćane? b) Ali, koje se goruće pitanje pojavilo među nekim prvim kršćanima?

U DANIMA apostola Pavla pojavilo se goruće pitanje, naime, trebaju li nežidovski kršćani živjeti po Mojsijevom zakonu. Doduše, godine 36. n. r. vr. bio je na neobrezane ne-Židove izliven sveti duh, ali neki kršćani židovskog porijekla izričito su zastupali mišljenje da nežidovski učenici trebaju biti obrezani i poučeni da drže Mojsijev zakon. Je li stvarno bilo potrebno da oni drže Zakon, ili možda samo dio njega? Oko 49. g. n. r. vr. sporno pitanje je bilo proslijeđeno Vodećem tijelu u Jeruzalem (Djela apostolska 10:44-48; 15:1, 2, 5).

2. Zašto je to sporno pitanje značajno i za nas?

² Za nas je vrlo značajan ishod toga. Zašto? Ne samo zato što ponekad sretnemo ljude, koji tvrde da kršćani moraju živjeti prema zahtjevima Zakona, primjerice, da za njih vrijedi zakon o sabatu, nego zato jer i Biblija kaže: “‘Zakon’ je bez sumnje svet, a zapovijed i sveta i pravedna i dobra” (Rimljanima 7:12, ST). Iako je označen Mojsijevim zakonom, jer je Mojsije bio posrednik zavjetnog zakona, on u stvari potječe od Jehove Boga (2. Mojsijeva 24:3, 8).

3. Zašto je Izraelcima bio dan Zakon?

³ Naše stajalište prema Zakonu ovisi o tome da li razumijemo zašto ga je Jehova dao Izraelcima.  Biblija to objašnjava sljedećim riječima: “Bijaše nadodan [Abrahamskom zavjetu] da bi objavio prijestup, dok ne dođe sjeme kojemu je dano obećanje ... Prema tome, ‘zakon’ nam je bio odgajatelj, koji je vodio do Krista, da se vjerom opravdamo” (Galaćanima 3:19, 24, NS). Kako je to zakon prouzročio?

4. a) Kako je Zakon obznanio prijestupe? b) Kako je, osim toga, vodio vjerne ljude Kristu?

⁴ Prikazavši savršeni primjer za različita područja života, dao je spoznati da su Židovi bili grešnici. Bilo je očito da unatoč dobrim namjerama i savjesnom naprezanju, ne mogu u potpunosti ispuniti njegove zahtjeve. Uzevši Židove kao zastupnike nesavršene ljudske obitelji, Zakon je okrivio cijeli svijet, a time i svakog pojedinca od nas kao grešnike, koji zaslužuju da ih Bog kazni (Rimljanima 3:19, 20). Na taj je način naglasio potrebu da se pojavi spasitelj čovječanstva, vodeći vjerne ljude k Isusu Kristu kao tom spasitelju. Kako? Obilježivši ga kao jedinog koji savršeno drži Zakon, dakle kao jedinog bezgrešnog čovjeka. Životinjske žrtve doprinošene po Zakonu imale su ograničenu vrijednost, no Isus je kao savršeni čovjek mogao položiti svoj život za žrtvu, čime će uistinu biti odstranjen grijeh, a svima koji vjeruju otvoren put u vječni život (Ivan 1:29; 3:16; 1. Petrova 1:18, 19).

5. Uz pomoć navedenih biblijskih stavaka, odgovori na pitanja postavljena u ovom odlomku.

⁵ Kako bi, imajući u mislima te činjenice, odgovorio na sljedeća pitanja?

Da li je Mojsijev zakon obavezivao cijelo čovječanstvo? (Psalam 147:19, 20; 2. Mojsijeva 31:12, 13).

Je li Jehova dao Izraelcima bilo kakav znak da će zavjet zakona jednog dana prestati važiti? (Jeremija 31:31-33; Jevrejima 8:13).

 Ostaje li na snazi Deset zapovijedi, uključujući i zakon držanja tjednog sabata, nakon što je ukinut ostali dio zakona? (Kološanima 2:13, 14, 16; 2. Korinćanima 3:7-11 [za objašnjenje vidi 2. Mojsijeva 34:28-30]; Rimljanima 7:6, 7).

Na koji je način Jehova ukinuo zavjet zakona? (Kološanima 2:13-17; Matej 5:17, 18; Rimljanima 10:4).

6. Na čemu se temelji tvrdnja da je Mojsijev zakon još na snazi?

⁶ Na temelju čega se tvrdi da je Mojsijev zakon još na snazi? U neku ruku, na temelju odbacivanja vjere u Isusa Krista. Kako to? Onaj tko zastupa to gledište odbacuje činjenicu da je Isus ispunio Zakon, što je otvorilo Bogu put da ga ukine. Osobama koje su tvrdile da su kršćani, ali su dopustile da na njih utječu dokazivanja u prilog držanja Zakona, ili nekog njegovog dijela, apostol Pavao je izričito napisao: “Raskrstili ste s Kristom, ma tko god bili, vi koji se pokušavate opravdati kroz Zakon; otpali ste od njegove nezaslužene dobrote” (Galaćanima 5:4, NS; vidi također Rimljanima 10:2-4).

7. a) Što ne razumiju u potpunosti oni koji tvrde da određeni dijelovi Zakona važe još i danas? b) Koliko su važna kršćanska djela i u kom odnosu stoje s postizanjem dara vječnog života?

⁷ Osobe koje tvrde da su određeni dijelovi Zakona i dalje na snazi ne razumiju u potpunosti da nas pred Bogom ne opravdavaju djela Zakona, nego vjera u vrijednost Isusove žrtve (Galaćanima 3:11, 12). Oni misle da se treba pokazati pravednim u vršenju tih djela — a to je grešnim ljudima nemoguće. Zaista je važno da kršćanin poslušno postupa u skladu s Božjim i Kristovim zakonom (Jakov 2:15-17; Matej 28:19, 20). Takova su djela znak naše ljubavi i vjere, pa ako bi izostala, značilo bi to da nam je vjera mrtva. Ali, mi ne možemo zaslužiti spasenje, ma koliko se trudili. Bez žrtve Isusa Krista bilo bi nemoguće osloboditi se grijeha i smrti. Dakle, vječni život je dar Božji kroz Isusa Krista, izvanredan  izraz nezaslužene dobrote, a ne plaća za naša djela (Efežanima 2:8, 9; Rimljanima 3:23, 24; 6:23).

8. Što je Vodeće tijelo prvog stoljeća odlučilo u vezi sa spornim pitanjem važi li Mojsijev zakon za nežidovske kršćane?

⁸ Kad je u prvom stoljeću Vodećem tijelu u Jeruzalemu bilo proslijeđeno sporno pitanje obzirom na važenje Mojsijevog zakona za nežidovske kršćane, donesena je odluka u skladu s tim činjenicama. Ono je shvatilo da Jehova ne traži od nežidovskih vjernika djela u poslušnosti prema Mojsijevom zakonu, prije izlijevanja svetog duha na njih. U odluci Vodećeg tijela navedene su određene zabrane, kao “potrebne stvari”, koje su bile u skladu s tim zakonom, ali su se odnosile na biblijski izvještaj o zbivanjima koja su uslijedila prije uvođenja zavjeta zakona. Dakle, nežidovski kršćani nisu bili odgovorni za držanje Mojsijevog zakona ili nekog njegovog dijela, nego su time bila potvrđena mjerila, priznata još prije Mojsija (Djela apostolska 15:28, 29; usporedi 1. Mojsijevu 9:3, 4; 34:2-7; 35:2-5).

9. a) Traži li Bog još i danas od Židova da slušaju Mojsijev zakon? b) Koja je posebna priprema učinjena za njih, načinom na koji je Krist umro?

⁹ Nakon Duhova 33. n. r. vr. Bog ne traži više niti od Židova da drže Mojsijev zakon, što je za Židove, koji su vjerovali, predstavljalo poseban razlog radovanju. Zašto? Iako su i ne-Židovi bili grešnici, pa su stoga morali umirati, samo su Židovi došli pod Božje prokletstvo radi prestupanja zavjeta Zakona. Ali, zbog načina na koji je Krist umro — na stupu pogubljenja kao da je bio prokleti zločinac — zauzeo je on mjesto Židova, koji su ga vjerovali, oslobodivši ih od kazne koju su zaslužili zbog neposlušnosti prema Zakonu (Galaćanima 3:10-13). Time im je bilo omogućeno oproštenje, koje nikada ne bi postigli pod Mojsijevim zakonom (Djela apostolska 13:38, 39).

10. Kako je ukidanje Zakona doprinijelo ujedinjenom obožavanju?

 ¹⁰ Zakon je uistinu odvojio Židove od ne-Židova. Pred Židove su bili stavljeni zahtjevi, koji nisu važili za ne-Židove, a neobrezanim ne-Židovima je bilo zabranjeno sudjelovati sa Židovima u obožavanju. (Usporedi 2. Mojsijeva 12:48; Djela apostolska 10:28.) Međutim, kada je Zakon ispunio svrhu i bio ukinut, postalo je Židovima i neobrezanim poganima moguće da se kroz Krista ujedine u obožavanju jedinog pravog Boga (Efežanima 2:11-18).

11. Kako nam poznavanje Zakona pomaže razumjeti Kristove nauke?

¹¹ Iako mi danas ne stojimo pod Mojsijevim zakonom, za svakog od nas korisno je da poznamo Zakon. Zašto? Sjetimo se da je Isus rođen od majke Židovke i da je stajao pod Mojsijevim zakonom. Određene stvari koje je učinio, možemo razumjeti samo poznavajući zahtjeve Zakona (Galaćanima 4:4; vidi Luka 22:7, 8). On je također služio među ljudima koji su stajali pod Zakonom. Stoga se u svojim poukama često osvrtao na situacije koje su bile u vezi sa Zakonom. (Usporedi Matej 5:23, 24.)

12. a) Na koju vezu između svog života i Mojsijevog zakona je ukazivao Isus? b) Kako je apostol Pavao istaknuo vrijednost poznavanja Zakona? c) Kako može djelovati ako shvatimo duh, koji dolazi do izražaja u zapovijedima Mojsijevog zakona?

¹² Isus je nakon uskrsnuća podsjetio svoje učenike da je tijekom svog zemaljskog života ispunio sve što je za njega bilo zapisano u Zakonu, u prorocima i Psalmima (Luka 24:44). I apostol Pavao je ukazao na neke oznake u vezi sa zavjetnim zakonom, koje su bile ‘slika i sjena nebeskih stvarnosti’, rekavši da je “‘zakon’ sjena budućih dobrih stvari” (Jevrejima 8:4, 5; 10:1). Mojsijev zakon je sadržavao  zadivljujuće pojedinosti, koje su našle svoje ispunjenje u svećeničkoj službi Isusa Krista i u žrtvi njegova čovječjeg života. Kad ih razumijemo, te pripreme postaju za nas još značajnijima. Među proročanskim uzorima nalazimo pojedinosti koje ukazuju kako možemo danas obožavati Jehovu na prihvatljiv način u njegovu velikom duhovnom templu. Što ćemo ih bolje razumjeti, to će više rasti naše cijenjenje za duhom pomazanu skupštinu i za ulogu koju ona pod vodstvom Isusa Krista igra u vezi s našim obožavanjem.

13. Zašto je korisno razmišljati o uzornim temeljnim načelima usidrenima u Zakonu?

¹³ Mojsijev zakon je sastavni dio od Boga nadahnutih Pisama, koja su “korisna za poučavanje, za karanje, za popravljanje, za odgajanje u pravednosti” (2. Timoteju 3:16, NS). Poznavanje trajnih temeljnih načela na kojima počiva Zakon, i razmišljanje o njima, pomoći će nam razviti od srca dolazeću želju da činimo ono što se dopada Bogu. Kako li je korisno razumijevanje duha Zakona i odražavanje istoga u našem životu!

14. a) Kako je Isus predočio od koje je vrijednosti shvaćanje duha Zakona? b) Spomeni neka od uzornih temeljnih načela sadržanih u Zakonu, a navedenih na stranici 152. c) Kako nam može cijenjenje tih stvari pomoći da postanemo još dopadljivijima Bogu?

¹⁴ Isus je to na djelotvoran način predočio u svojoj propovijedi na gori. Svojim je slušateljima, koji su tada stajali pod Zakonom, objasnio da se trebaju ne samo čuvati od ubojstva, nego da moraju iskorijeniti svako naginjanje da se stalno gnjeve, čuvajući se da riječima ne ponize svoju braću. I umjesto da se zadovolje time što nisu nijednom počinili brakolomstvo, neka nikada ne gledaju požudno druge žene. Tako se i mi trebamo truditi da upotrebljavamo sve udove svog tijela u skladu s Jehovinim pravednim temeljnim načelima (Matej 5:21,  22, 27-30; vidi također Rimljanima 13:8-10). Postupamo li tako, pokazujemo da razumijemo značenje najveće zapovijedi Mojsijevog zakona: “Ljubi Jehovu Boga svoga svim srcem svojim, svom dušom svojom i svom pameti svojom” (Matej 22:36, 37, NS). To će nas sigurno približiti Jehovi Bogu. Iako ne stojimo pod Mojsijevim zakonom, mi sigurno izvlačimo veliku korist iz točnog poznavanja temeljnih načela, na kojima on počiva, te iz proročanskih uzora koje sadrži.