Grčki i rimski utjecaj na Židove
ŠIRENJE Grčkog Carstva započelo je u planinama Makedonije. Ondje je Aleksandar, koji je tada imao tek nešto više od dvadeset godina, planirao osvajanje istočnih krajeva. Godine 334. pr. n. e. poveo je svoju vojsku preko Helesponta (Dardaneli), koji odvaja Europu od Azije. Silovito poput ‘leoparda’, Grci su pod Aleksandrovim vodstvom ostvarili čitav niz brzih pobjeda (Da 7:6). Aleksandar je nadjačao Perzijance kod Troje, u dolini rijeke Granika, a potom ih je porazio u odlučnoj bici kod Isa.
Grci su upali u Siriju i Feniciju i zauzeli su Tir nakon sedmomjesečne opsade (Eze 26:4, 12). Iako je poštedio Jeruzalem, Aleksandar je osvojio Gazu (Za 9:5). Došavši u Egipat, osnovao je Aleksandriju, koja je postala trgovačko i obrazovno središte. Iznova je prošao Obećanu zemlju, a potom je još jednom porazio Perzijance, i to kod Gaugamele, u blizini ruševina Ninive.
Aleksandar je zatim krenuo na jug kako bi osvojio Babilon, Šušan (Suzu) i Perzepolis, perzijska administrativna središta. Potom je brzo napredovao preko perzijskog teritorija do rijeke Inda u današnjem Pakistanu. Aleksandar je za samo osam godina osvojio veći dio tada poznatog svijeta. No godine 323. pr. n. e., u dobi od 32 godine, umro je u Babilonu od malarije (Da 8:8).
Mt 4:25; Mk 7:31). Hebrejske knjige Biblije postale su dostupne na grčkom jeziku. Koine (svakodnevni grčki jezik) bio je međunarodni jezik koji je omogućio širenje kršćanskih učenja.
Helenistički je utjecaj bio vrlo jak u Obećanoj zemlji. Neki bivši Aleksandrovi vojnici naselili su se u tom području. U prvome je stoljeću ondje postojao savez gradova u kojima se govorilo grčkim jezikom, takozvani Dekapolis (Rimsko Carstvo
A što se događalo na zapadu? Rim, koji je prvobitno sačinjavala samo skupina sela na rijeci Tiberu, sve je više dobivao na važnosti. Naposljetku je Rim, zbog svoje moćne, dobro organizirane vojske i centralizirane političke moći, pregazio područja koja su bila pod vlašću četiri Aleksandrova generala. Do 30. pr. n. e. Rimsko Carstvo nedvojbeno je već imalo vlast u svojim rukama, i tako se prvi put pokazalo kao ‘strašna zvijer’ koju je Danijel vidio u viziji (Da 7:7).
Rimsko Carstvo prostiralo se od Britanije do sjeverne Afrike i od Atlantskog oceana do Perzijskog zaljeva. Budući da se carstvo prostiralo oko Sredozemnog mora, Rimljani su ga nazvali Mare Nostrum (Naše more).
I Rim je utjecao na Židove, čija je zemlja bila dio Rimskog Carstva (Mt 8:5-13; Dj 10:1, 2). Isus je bio kršten i ubijen tijekom vladavine cara Tiberija. Neki su rimski vladari okrutno progonili kršćane, ali nisu uspjeli suzbiti obožavanje pravog Boga. Carstvo se nakon 13 stoljeća raspalo pod naletom germanskih plemena sa sjevera i nomadskih napadača s istoka.
[Slika na stranici 26]
Kad je Ptolemej II obnovio Rabu, nazvao ju je Filadelfija. Ostale su ruševine velikog rimskog kazališta
[Slika na stranici 27]
Geraza (Jaraš), grad u području Dekapolisa
[Slika na stranici 27]
Rimske ceste, poput ove u blizini Alepa, prolazile su Europom, sjevernom Afrikom i Bliskim istokom. Kršćani su putovali tim cestama kako bi širili biblijsku istinu