Neki kažu da je Biblija nepouzdana, a mnogi prihvaćaju takvo gledište. Zato mnogi danas odbacuju ono što Biblija kaže kao nevjerodostojno.

S druge strane, ono što je Isus Krist u molitvi rekao Bogu pruža pouzdanje: “Tvoja riječ je istina. A i sama Biblija kaže da je nadahnuta od Boga (Ivan 17:17; 2. Timoteju 3:16).

Što ti misliš o tome? Postoji li zdrav temelj za pouzdanje u Bibliju? Ili doista postoje dokazi da je Biblija nepouzdana, da je protuslovna i nedosljedna?

Premda mnogi tvrde da je Biblija protuslovna, je li ti itko nekad pokazao neki primjer toga? Nismo još vidjeli ni jedan koji bi mogao odoljeti pomnom ispitivanju. Istina, postoje neka naizgledna protuslovlja u određenim biblijskim izvještajima. No, obično je problem nedostatak znanja obzirom na detalje i okolnosti tog vremena.

Na primjer, neki će svraćati pažnju na ono što smatraju protuslovljem u Bibliji i pitat će: “Gdje je Kain našao ženu?” Pretpostavka je da su Kain i Abel jedina djeca Adama i Eve. No, ta pretpostavka se temelji na pogrešnom razumijevanju onoga što kaže Biblija. Ona objašnjava da je Adam imao “sinove i kćeri” (1. Mojsijeva 5:4). Tako je Kain oženio jednu od svojih sestara ili možda nećakinju.

Kritičari često samo traže protuslovlja i zato mnogi  kažu: ‘Biblijski pisac Matej kaže da je vojni zapovjednik došao da zamoli Isusa za jednu uslugu, dok Luka kaže da su poslani predstavnici (izaslanici). Što je od toga točno?’ (Matej 8:5, 6; Luka 7:2, 3). No, da li je to doista protuslovlje?

Kad se djelatnost ili posao nekih ljudi pripisuje onome tko je zapravo odgovoran za to, razumna osoba ne vidi u tome nikakve proturječnosti. Na primjer, da li bi smatrao pogrešnim izvještaj koji kaže da gradonačelnik gradi neku cestu, premda tu gradnju zapravo provode njegovi inženjeri i radnici? Naravno da ne bi! Slično tome, nije nikakva nedosljednost što Matej kaže da je vojni zapovjednik zamolio nešto Isusa, dok je, kako piše Luka, taj zahtjev izrazio putem određenih zastupnika.

Što se zna više detalja, naizgledne proturječnosti u Bibliji nestaju.

Nekad se općenito sumnjalo u povijesnu točnost Biblije. Kritičari su, na primjer, pod upitnik stavljali postojanje takvih likova iz Biblije kao što je kralj Sargon iz Asirije, Baltazar iz Babilona, te rimski namjesnik Poncije Pilat. Ali, nedavna otkrića potvrđivala su jedan za drugim točnost biblijskih izvještaja. Tako je povjesničar Moshe Pearlman pisao sljedeće: “Iznenada su skeptičari koji su sumnjali čak i u autentičnost povjesnih dijelova Starog zavjeta počeli mijenjati svoja gledišta.”

Ako ćemo se pouzdati u Bibliju, onda ona mora također biti točna i u znanstvenim pitanjima. Je li to slučaj? Sve do nedavno su znanstvenici, za razliku od Biblije, tvrdili da svemir nema početka. Međutim, astronom Robert Jastrow nedavno je ukazao na novije  informacije koje ovo oporgavaju. On objašnjava: “Sada uviđamo kako astronomski dokazi upućuju na biblijsko stanovište o porijeklu svijeta. Detalji se razlikuju, ali bitni elementi astronomskih i biblijskih izvještaja iz knjige Postanak (1. Mojsijeve) jednaki su” (1. Mojsijeva 1:1).

Ljudi su također izmijenili svoja gledišta obzirom na oblik Zemlje. “Istraživački svemirski brodovi”, objašnjava The World Book Encyclopedia (Svjetska enciklopedija), “pokazali su da je svijet okrugao, a ne plosnat, kako se to prije vjerovalo.” Ali, Biblija je uvijek bila točna! U Bibliji je 2000 godina prije tih letova, u Izaiji 40:22, zapisano sljedeće: “On sjedi nad krugom zemaljskim”, ili kako kažu drugi prijevodi, “kuglom zemaljskom (Douay), “okruglom zemljom” (Moffatt).

Na taj način, što ljudi više uče, to ima više dokaza da se u Bibliju može pouzdati. Bivši direktor Britanskog muzeja Sir Frederic Kenyon je pisao: “Rezultati koji su već postignuti potvrđuju ono na što vjera ukazuje, a to je da Biblija može samo biti na dobitku kako se povećava znanje”.

No možemo li doista s pouzdanjem gledati na biblijska  predviđanja u vezi budućnosti, uključujući i njena obećanja o ‘pravednom novom nebu i novoj zemlji’? (2. Petrova 3:13; Otkrivenje 21:3, 4). Pa, kakav je dokaz vjerodostojnosti Biblije? Proročanstva koja su data stotinama godina unaprijed uvijek se u detalje ispunjavaju!

Na primjer, Biblija je prorekla pad Babilona skoro 200 godina prije nego što se to desilo. Čak su imenovani i osvajači — Medijani koji su se povezali s Perzijancima. I premda perzijski kralj Kir još tada uopće nije bio rođen, Biblija je predskazala da će on odigrati istaknutu ulogu u tom osvajanju. Ona je prorekla da će zaštitne vode Babilona, rijeka Eufrat, biti ‘isušene’ i da ‘vrata (Babilona) neće biti zatvorena’ (Jeremija 50:38; Izaija 13:17-19; 44:27–45:1).

Ovi specifični detalji ispunjeni su, prema pisanju povjesničara Herodota. Nadalje, Biblija je predskazala da će Babilon konačno postati nenastanjena ruševina. I upravo to se dogodilo. Danas je Babilon pusta gomila brežuljaka (Izaija 13:20-22; Jeremija 51:37, 41-43). A Biblija je puna i drugih proročanstava koja su imala dramatsko ispunjenje.

Što je, dakle, Biblija prorekla obzirom na sadašnji svjetski sustav stvari? Ona kaže: “U posljednjim danima ... (će) biti vrlo teško. Jer će ljudi voljeti same sebe i novac; bit će oholi i umišljeni, rugat će se Bogu, bit će neposlušni roditeljima, nezahvalni, i skroz zli. Bit će tvrda srca ... koji će više voljeti svjetovne užitke nego štovanje Boga. Ići će u crkvu, ali neće vjerovati u ono što slušaju” (2. Timoteju 3:1-5, Novi zavjet živim riječima — KNJIGA O KRISTU, Duhovna stvarnost, Zagreb).

Sigurno je da danas vidimo ispunjenje ovoga! Ali, Biblija također predskazuje za ‘posljednje dane’ sljedeće:  “Ustat će narod protiv naroda i kraljevstvo protiv kraljevstva, i bit će nestašica hrane”. Uz to, “i pošasti u jednom mjestu za drugim” (Matej 24:7, NS; Luka 21:11, NS).

Doista, biblijska proročanstva se danas ispunjavaju! Pa, što je onda s onim proročanstvima koja se tek trebaju ispuniti? Biblija, na primjer, proriče: “Pravednici će posjedovati zemlju i na njoj boraviti zauvijek”, i “Oni će trebati prekovati svoje mačeve na plugove ... niti će se više učiti ratu” (Psalam 37:29, NS; Izaija 2:4, NS).

‘To je predobro da bi bilo istinito’ netko bi mogao reći. No, doista nema razloga da sumnjamo u bilo što što naš Stvoritelj obećava. Možemo se pouzdati u njegovu riječ! (Titu 1:2). Ispitujući daljnje dokaze još ćeš se više uvjeriti u to.

Ukoliko nije drugačije naznačeno, svi biblijski navodi su iz prijevoda Daničić-Karadžić.