1-3. Koji su neki činioci zbog kojih Isusova smrt nije kao druge u povijesti?

JEDNOG proljetnog dana prije gotovo 2 000 godina nedužnog su čovjeka ispitali pred sudom, osudili za zločine koje nikada nije počinio i potom mučili do smrti. Ovo nije bilo ni prvo, a nažalost ni posljednje okrutno i nepravedno pogubljenje u povijesti. Pa ipak, ta je smrt bila posve različita od svih ostalih.

² Dok je taj čovjek proživljavao svoje posljednje, bolne sate, i po nebu se moglo vidjeti koliko je značajan taj događaj. Iako se sve odvijalo preko dana, tama se iznenada spustila na zemlju. Jedan je povjesničar rekao da je “nestalo sunčeve svjetlosti” (Luka 23:44, 45). Zatim je taj čovjek, prije nego što je izdahnuo, rekao sljedeće nezaboravne riječi: “Dovršeno je!” Kad je položio svoj život, on je doista dovršio nešto divno. Njegova je žrtva bila najveći izraz ljubavi koju je ikada iskazao bilo koji čovjek (Ivan 15:13; 19:30).

³ Dakako, taj čovjek bio je Isus Krist. Njegova patnja i smrt tog turobnog dana, 14. nisana 33. n. e., dobro su poznate. Međutim, često se zanemaruje jednu važnu činjenicu. Iako je Isus jako patio, netko je patio još više. Ustvari, netko je drugi učinio još veću žrtvu tog dana — pružio je najveći izraz ljubavi koju je itko ikada iskazao u svemiru. O čemu se radilo? Odgovor na to prikladan je uvod u najvažniju temu: Jehovinu ljubav.

4. Kako je jedan rimski vojnik shvatio da Isus nije bio običan čovjek, i što je zaključio?

⁴ Rimski stotnik koji je nadgledao Isusovo pogubljenje bio je zapanjen kako tamom koja je prethodila Isusovoj smrti  tako i strašnim potresom koji je uslijedio nakon nje. “Ovo je sigurno bio Božji Sin”, rekao je (Matej 27:54). Bilo je očito da Isus nije bio običan čovjek. Taj je vojnik pomogao u pogubljenju jedinorođenog Sina Svevišnjeg Boga! Koliko je zapravo taj Sin bio drag svom Ocu?

5. S čime bi se moglo usporediti izrazito dug vremenski period koji su Jehova i njegov Sin zajedno proveli na nebu?

⁵ Biblija za Isusa kaže da je “prvorođenac svega stvorenja” (Kološanima 1:15). Zamisli — Jehovin je Sin postojao prije materijalnog svemira. Koliko su onda dugo Otac i Sin bili zajedno? Neki znanstvenici procjenjuju da je svemir star 13 milijardi godina. Možeš li uopće pojmiti koliko je to vremena? Da bi se ljudima pomoglo shvatiti koliko je svemir star prema procjenama znanstvenika, u jednom je planetariju napravljena lenta vremena duga 110 metara. Dok posjetioci hodaju uz nju, svaki korak koji naprave predstavlja oko 75 milijuna godina postojanja svemira. Na kraju lente čitav period ljudskog postojanja predočava samo jedna crta debljine ljudske vlasi! Međutim, sve i da je ta procjena točna, čitava lenta vremena nije dovoljno dugačka da se njome prikaže životni vijek Jehovinog Sina! Što je on radio sve te vjekove?

6. (a) Što je radio Jehovin Sin tokom svog predljudskog postojanja? (b) Kakva veza postoji između Jehove i njegovog Sina?

⁶ Sin je radosno služio kao Očev ‘graditelj’ (Priče Salamunove 8:30, St). U Bibliji stoji: “Bez [Sina] nije postalo ništa” (Ivan 1:3). Dakle, Jehova i njegov Sin surađivali su u stvaranju svega drugoga. Sigurno su zajedno proveli predivne, radosne trenutke! Mnogi će se složiti da je ljubav između roditelja i djeteta izuzetno snažna. Pored toga, ljubav je “savršena veza jedinstva” (Kološanima 3:14). Tko onda od nas uopće može dokučiti koliko je snažna veza koja traje tako neizmjerno mnogo vremena? Očito je da  su Jehova Bog i njegov Sin ujedinjeni u najsnažnijoj vezi ljubavi koja uopće postoji.

7. Kako je Jehova prilikom krštenja svog Sina, Isusa, rekao što osjeća prema njemu?

⁷ Unatoč tome, Otac je poslao svog Sina na Zemlju da se rodi kao dijete. To je značilo da se Jehova na nekoliko desetaka godina morao odreći bliskog druženja sa svojim ljubljenim Sinom na nebu. S velikim je zanimanjem s neba pratio kako Isus raste kao savršeni čovjek. S oko 30 godina Isus se krstio. Ne moramo nagađati što je Jehova osjećao prema njemu. Otac je osobno rekao s neba: “Ovo je moj Sin, ljubljeni, koji ima moje priznanje” (Matej 3:17). Mora da je Otac bio vrlo zadovoljan kad je vidio kako Isus vjerno ispunjava sve što je prorečeno, sve što se tražilo od njega! (Ivan 5:36; 17:4).

8, 9. (a) Što je sve Isus doživio 14. nisana 33. n. e., i kako je to utjecalo na njegovog nebeskog Oca? (b) Zašto je Jehova dozvolio da njegov Sin pati i umre?

⁸ A kako se Jehova osjećao 14. nisana 33. n. e.? Kako se osjećao kad je Isus izdan i kad ga je u noći uhapsila nasilna svjetina? Kad su ga prijatelji napustili i kad je podvrgnut nezakonitom suđenju? Kad su ga ismijavali, pljuvali i udarali šakama? Kad su ga bičevali, razdirući njegova leđa? Kad su ga za ruke i noge pribili na drveni stup i ostavili da na njemu visi, dok su ga ljudi vrijeđali? Kako se Otac osjećao dok ga je njegov ljubljeni Sin dozivao u smrtnim mukama? Kako se Jehova osjećao kad je Isus izdahnuo i kad prvi put otkako je sve stvoreno njegov dragi Sin više nije postojao? (Matej 26:14-16, 46, 47, 56, 59, 67; 27:38-44, 46; Ivan 19:1).

⁹ Ostajemo bez riječi. Jehova ima osjećaje, a bol koju je osjetio zbog smrti svog Sina ne da se opisati. Ono što ipak možemo objasniti je motiv iz kojeg je Jehova dozvolio da se to desi. Što je Oca navelo da toliko pati? Jehova nam u  Ivanu 3:16 — a taj je biblijski redak toliko važan da ga se naziva Evanđelje u malome — otkriva nešto divno. U njemu stoji: “Bog je toliko ljubio svijet da je dao svog jedinorođenog Sina, da nitko tko pokazuje vjeru u njega ne bude uništen, nego da ima vječni život.” Dakle, Jehovu je motivirala ljubav. Njegov dar — to što je poslao svog Sina da pati i umre za nas — bio je najveći izraz ikad iskazane ljubavi.

10. Koju potrebu imaju ljudi, i što se dogodilo sa značenjem riječi “ljubav”?

¹⁰ Što znači riječ “ljubav”? Ljubav se opisuje kao najveću ljudsku potrebu. Od kolijevke do groba ljudi žude za ljubavlju, sretni su kad osjećaju njenu toplinu, čak propadaju i umiru ako je nemaju. Usprkos tome, iznenađujuće je kako ju je teško definirati. Naravno, ljudi puno govore o ljubavi. Knjigama, pjesmama i poemama na tu temu nema kraja. No sve to što se čini u ime ljubavi ne otkriva uvijek pravo značenje te riječi. Ustvari, ona je toliko istrošena da njeno pravo značenje izgleda sve nejasnije.

11, 12. (a) Iz čega možemo puno naučiti o ljubavi, i zašto? (b) Za koje su vrste ljubavi postojale riječi na starogrčkom jeziku, i koju se riječ za “ljubav” najčešće koristi u Kršćanskim grčkim pismima? (Vidi i fusnotu.) (c) Što je agápe?

¹¹ Međutim, u načinu na koji Biblija govori o ljubavi nema nejasnoća. U jednom djelu stoji: “Ljubav se može prepoznati samo po djelima na koja ona potiče” (Expository Dictionary of New Testament Words). Biblijski izvještaj o Jehovinim postupcima puno nam toga govori o njegovoj ljubavi — dobrohotnoj naklonosti koju osjeća prema svojim stvorenjima. Naprimjer, na temelju čega bismo mogli otkriti više o toj osobini ako ne na temelju izvanrednog izraza ljubavi samog Jehove o kojem smo ranije govorili? U narednim poglavljima vidjet ćemo mnoge druge  primjere Jehovine ljubavi na djelu. Osim toga, ponešto možemo naučiti i iz izvornih riječi za “ljubav” koje se koristi u Bibliji. Na starogrčkom jeziku postojale su četiri riječi za “ljubav”. * Ona koju se najčešće koristi u Kršćanskim grčkim pismima jest agápe. Jedan biblijski rječnik naziva je “najsnažnijom mogućom riječi za ljubav”. Zašto?

¹² Riječ agápe odnosi se na ljubav vođenu načelima. Prema tome, to nije samo emocionalna reakcija na vladanje druge osobe. Ona obuhvaća puno više; u osnovi je daleko promišljenija. Iznad svega, agápe je krajnje nesebična. Naprimjer, osvrni se ponovno na Ivana 3:16. Što je “svijet” koji je Bog toliko ljubio da je dao svog jedinorođenog Sina? To je svijet čovječanstva koji je bilo moguće otkupiti. U njega spadaju mnogi ljudi koji vode grešan način života. Ljubi li Jehova svakog od njih kao svog prijatelja, onako kako je ljubio vjernog Abrahama? (Jakov 2:23). Ne, ali Jehova s ljubavlju iskazuje dobrotu svima, čak i na veliki vlastiti gubitak. On želi da se svi pokaju i promijene svoj način postupanja (2. Petrova 3:9). Mnogi to i učine. On te osobe rado prihvaća kao svoje prijatelje.

13, 14. Što dokazuje da agápe često uključuje srdačnu naklonost?

¹³ No neki imaju krivu predodžbu o tome što je agápe. Oni misle da je to hladna vrsta ljubavi koja se svodi samo na razum. Činjenica je da agápe često uključuje srdačnu osobnu naklonost. Naprimjer, kad je Ivan napisao: “Otac ljubi Sina”, koristio je oblik riječi agápe. Je li ta ljubav lišena  srdačne naklonosti? Zapazi da je Isus rekao: “Otac ima naklonost prema Sinu”, koristeći oblik riječi philéo (Ivan 3:35; 5:20). Jehovina ljubav često uključuje duboku naklonost. Međutim, njegova se ljubav nikada ne temelji samo na osjećajima. Ona je uvijek vođena njegovim mudrim i pravednim načelima.

¹⁴ Kao što smo vidjeli, sve su Jehovine osobine dragocjene, savršene i privlačne. No ljubav je privlačnija od svih ostalih. Ništa nas tako snažno ne potiče da se približimo Jehovi. Sretni smo što je ljubav ujedno i njegova najistaknutija osobina. Kako to znamo?

15. Što Biblija kaže o ljubavi kao Jehovinoj osobini, i na koji je način ta izjava jedinstvena? (Vidi i fusnotu.)

¹⁵ Biblija o ljubavi govori nešto što nikada ne kaže o ostalim Jehovinim glavnim osobinama. Sveto pismo ne kaže da je Bog moć, da je Bog pravda, pa ni da je Bog mudrost. On posjeduje te osobine, njihov je glavni izvor i nitko te tri osobine ne pokazuje tako dobro kao on. Međutim, o četvrtoj osobini kaže se nešto puno dublje: “Bog je ljubav” * (1. Ivanova 4:8). Što to znači?

16-18. (a) Zašto Biblija kaže da je ‘Bog ljubav’? (b) Zašto je čovjek od svih stvorenja na Zemlji prikladan simbol Jehovine osobine, ljubavi?

¹⁶ Izraz “Bog je ljubav” ne predstavlja tek nekakvo izjednačavanje, kao da se želi reći da je “Bog jednako ljubav”. Ne bi bilo ispravno kad bismo okrenuli tu izjavu i rekli “ljubav je Bog”. Jehova je daleko više od neke apstraktne osobine. On je osoba koja uz ljubav posjeduje još mnoge  osjećaje i osobine. Pa ipak, ljubav prožima čitavo Jehovino biće. Jedan priručnik o tom retku stoga kaže: “Srž Božje osobnosti ili prirode je ljubav.” Općenito uzevši, mogli bismo si to predočiti na sljedeći način: Jehovi moć omogućuje da djeluje. Njegova pravda i mudrost određuju na koji će način djelovati. Ali Jehovu ljubav motivira da djeluje. Kad primjenjuje druge osobine, iza njih uvijek stoji ljubav.

¹⁷ Često se kaže da je Jehova samo oličenje ljubavi. Stoga ako želimo naučiti nešto o načelnoj ljubavi, moramo upoznati Jehovu. Naravno, ta je divna osobina vidljiva i kod ljudi. Ali kako to da je i oni posjeduju? Prilikom stvaranja Jehova je, očito svome Sinu, rekao sljedeće riječi: “Načinimo čovjeka po svojemu obličju, kao što smo mi” (1. Mojsijeva 1:26). Od svih stvorenja na Zemlji samo muškarci i žene mogu svjesno voljeti i tako oponašati svog nebeskog Oca. Prisjeti se da je Jehova upotrijebio različita stvorenja koja simboliziraju njegove glavne osobine. No Jehova je svoje najuzvišenije zemaljsko stvorenje, čovjeka, odabrao kao simbol svoje dominantne osobine, ljubavi (Ezehijel 1:10).

¹⁸ Kad pokazujemo ljubav na nesebičan način, vođeni načelima, odražavamo Jehovinu najistaknutiju osobinu. Upravo je onako kako je napisao apostol Ivan: “A što se nas tiče, mi ljubimo, jer je on prvo ljubio nas” (1. Ivanova 4:19). No na koje je načine Jehova prvo ljubio nas?

19. Zašto se može reći da je ljubav igrala ključnu ulogu u Jehovinom stvaranju?

¹⁹ Ljubav nije nešto novo. Na kraju krajeva, što je Jehovu potaknulo da počne stvarati? Nije to učinio zato što se osjećao usamljeno, pa mu je trebalo društvo. Jehova je potpun i ni o kome ne ovisi, ne nedostaje mu ništa što bi mu netko drugi mogao dati. No njegova ljubav, aktivna osobina,  potaknula ga je da podijeli radosti života s razumom obdarenim stvorenjima koja mogu cijeniti taj dar. “Početak Božjih djela stvaranja” bio je njegov jedinorođeni Sin (Otkrivenje 3:14). Jehova je potom koristio tog Vještog Graditelja da bi doveo u postojanje sve drugo, počevši od anđela (Job 38:4, 7; Kološanima 1:16). Obdarena slobodom, razumom i osjećajima, ta su moćna duhovna stvorenja imala priliku sama razvijati odnose pune ljubavi — jedni s drugima i, prije svega, s Jehovom Bogom (2. Korinćanima 3:17). Dakle, mogli su voljeti jer su prvo oni bili voljeni.

20, 21. Koji su dokaz Adam i Eva imali o Jehovinoj ljubavi, ali kako su reagirali?

²⁰ Isto je bilo i s ljudima. Adam i Eva su otpočetka bili praktički okruženi ljubavlju. Sve što su mogli vidjeti u svom rajskom domu, Edenu, bio je dokaz ljubavi koju je njihov Otac gajio prema njima. Obrati pažnju na ono što kaže Biblija: “Nasadi Jehova Bog vrt u Edenu na istoku; i ondje namjesti čovjeka, kojega stvori” (1. Mojsijeva 2:8). Jesi li ikada bio u nekom uistinu lijepom vrtu ili parku? Što ti se najviše svidjelo? Zrake svjetlosti koje su se probijale kroz lišće na nekom sjenovitom samotnom mjestu? Zadivljujuća paleta boja neke lijehe cvijeća? Žuborenje potočića, pjev ptica i zujanje insekata koji su stvarali svojevrsnu glazbu? A što je s mirisom stabala, voća i njihovih cvjetova? Bilo kako bilo, nijedan današnji park ne može se usporediti s onim u Edenu. Zašto?

²¹ Taj je vrt uredio sam Jehova! Mora da je bio neopisivo lijep. U njemu je raslo svako drvo koje je bilo privlačno zbog svoje ljepote ili zbog ukusnog ploda. Vrt je bio dobro navodnjavan, prostran i nastanjen životinjama čija raznovrsnost naprosto očarava. Adam i Eva imali su sve što im je bilo potrebno da bi vodili sretan i ispunjen život, uključujući i smislen posao te savršeno društvo. Jehova je prvo ljubio njih, pa su imali svaki razlog da mu uzvrate na  isti način. Međutim, nisu to učinili. Umjesto da su s puno ljubavi bili poslušni svom nebeskom Ocu, sebično su se pobunili protiv njega (1. Mojsijeva 2. poglavlje).

22. Kako je Jehovina reakcija na pobunu u Edenu dokaz da je njegova ljubav vjerna?

²² To je Jehovi sigurno nanijelo veliku bol! No je li ta pobuna unijela gorčinu u njegovo srce puno ljubavi? Nije! “Dovijeka ostaje vjerna ljubav njegova” (Psalam 136:1, NS). Stoga je odmah naumio s puno ljubavi učiniti sve što je potrebno kako bi otkupio svakog potomka Adama i Eve koji bude imao ispravan stav. Kao što smo vidjeli, to je postigao zahvaljujući otkupnoj žrtvi svog ljubljenog Sina, koja je Oca stajala tako puno (1. Ivanova 4:10).

23. Koji je jedan od razloga zašto je Jehova ‘sretan Bog’, i koje će važno pitanje biti obrađeno u sljedećem poglavlju?

²³ Da, Jehova je već na samom početku poduzeo inicijativu u pokazivanju ljubavi prema ljudima. Na bezbroj je načina “on prvo ljubio nas”. Ljubav promiče sklad i radost, pa nije nikakvo čudo da se Jehovu opisuje kao “sretnog Boga” (1. Timoteju 1:11). Međutim, postavlja se jedno važno pitanje. Da li Jehova doista ljubi nas kao pojedince? Tu se temu obrađuje u sljedećem poglavlju.