1, 2. (a) Zašto su Ezekijelovi sunarodnjaci bili zbunjeni njegovim ponašanjem? (Vidi ilustraciju na početku poglavlja.) (b) Što je Ezekijel navijestio svojim ponašanjem?

VIJEST o neobičnom ponašanju proroka Ezekijela proširila se munjevitom brzinom među izgnanim Židovima koji su živjeli u Babilonu. Ezekijel je tjedan dana sjedio među izgnanicima “sav zaprepašten” i cijelo vrijeme nije rekao ni riječi. A onda je odjednom ustao i zatvorio se u kuću. Nakon nekog vremena izašao je iz kuće i naočigled svojih zbunjenih sunarodnjaka uzeo opeku, stavio je pred sebe i urezao na njoj neki crtež. Zatim je, bez ijedne riječi, oko opeke počeo raditi minijaturni “opsadni zid” (Ezek. 3:10, 11, 15, 24–26; 4:1, 2).

² Oko Ezekijela se nesumnjivo počelo skupljati sve više promatrača, koji su se sigurno pitali: “Što znači sve ovo?” Ti su židovski izgnanici tek kasnije u potpunosti shvatili da je prorok Ezekijel svojim neobičnim ponašanjem navijestio zastrašujući događaj koji je pokazao svu silinu Jehovinog pravednog gnjeva. O kojem je događaju bila riječ? Kako je on utjecao na drevni izraelski narod? Koje značenje ima za današnje Božje sluge?

3, 4. (a) Koje je tri scene Ezekijel odglumio? (b) Kako je Ezekijel odglumio opsadu Jeruzalema?

³ Otprilike 613. pr. n. e. Jehova je rekao Ezekijelu da odglumi tri scene i tako prikaže kako će biti izvršena njegova presuda nad Jeruzalemom. Ezekijel je trebao odglumiti opsadu grada, patnju njegovih stanovnika te uništenje grada i njegovih stanovnika. * Razmotrimo detaljnije te tri scene.

⁴ Opsada Jeruzalema. Jehova je rekao Ezekijelu: “Uzmi opeku i stavi je pred sebe. Ureži na njoj sliku grada – Jeruzalema. Postavi opsadu oko njega.” (Pročitaj Ezekijela 4:1–3.) Opeka je predočavala Jeruzalem, a sam Ezekijel predočavao je babilonsku vojsku kojom se Jehova poslužio da kazni narod. Jehova je Ezekijelu rekao i da oko opeke napravi minijaturni opsadni zid, opsadni nasip i sprave za probijanje zidina. Sve to predočavalo je ratne sprave i taktiku koju su neprijatelji Jeruzalema koristili tijekom opsade i napada na grad. Da bi prikazao željeznu snagu neprijateljske vojske, Ezekijel je trebao između sebe i grada postaviti “željeznu ploču za pečenje”. Jehova mu je rekao da zatim okrene lice prema gradu i gleda ga “prijetećim pogledom”. Sve to trebalo je biti “znak izraelskom narodu” da će se dogoditi nešto što im je bilo nezamislivo – Jehova će poslati neprijateljsku vojsku da opkoli Jeruzalem, najvažniji grad Božjeg naroda, grad u kojem se nalazio Božji hram.

5. Kako je Ezekijel prikazao što će se dogoditi stanovnicima Jeruzalema?

⁵ Patnja stanovnika Jeruzalema. Jehova je naredio Ezekijelu: “Uzmi pšenice, ječma, boba, leće, prosa i pira (...) i od toga napravi sebi kruh. (...) Kruh jedi na mjeru – 20 šekela na dan.” Jehova je zatim objasnio: “Učinit ću da u Jeruzalemu zavlada nestašica hrane” (Ezek. 4:9–16). U ovoj sceni Ezekijelova se uloga promijenila. On više nije predočavao babilonsku vojsku, nego stanovnike Jeruzalema. Njegovi postupci nagovijestili su da će predstojeća opsada izazvati nestašicu hrane u gradu. U toj je sceni prikazao da će ljudi tada praviti kruh od neobične kombinacije sastojaka, što je značilo da će jesti što god im dođe pod ruku. Koliko će strašna biti ta glad? Ezekijel je rekao da će u gradu “očevi jesti svoje sinove, a sinovi će jesti svoje očeve”. Na kraju će narod skapavati od gladi i mnogi će na svojoj koži osjetiti “ubojite strijele gladi” (Ezek. 4:17; 5:10, 16).

6. (a) Koje je dvije uloge Ezekijel odigrao istovremeno? (b) Zašto je Ezekijel izvagao i razdijelio kosu i dlake s brade?

⁶ Uništenje Jeruzalema i njegovih stanovnika. U ovoj proročanskoj sceni Ezekijel je istovremeno odigrao dvije uloge. Kao prvo, prikazao je što će Jehova učiniti. Jehova mu je  rekao: “Uzmi oštar mač i upotrijebi ga kao britvu.” (Pročitaj Ezekijela 5:1, 2.) Ruka u kojoj je Ezekijel držao mač predočavala je Jehovinu ruku, odnosno presudu koju je izvršila babilonska vojska. Kao drugo, Ezekijel je prikazao što će zadesiti Židove. Jehova mu je rekao: “Obrij svoju glavu i bradu.” Ezekijelova kosa i dlake predočavale su stanovnike Jeruzalema, a brijanje glave i brade predočavalo je da će oni biti napadnuti i pobijeni. Nadalje, Jehova je Ezekijelu zapovjedio: “Izvaži kosu i dlake s brade. Nakon toga sve te vlasi i dlake razdijeli na tri dijela.” To je značilo da će Jehovina presuda biti izvršena temeljito i promišljeno, da ništa neće biti prepušteno slučaju.

7. Zašto je Jehova rekao Ezekijelu da kosu i dlake razdijeli na tri dijela i da sa svakom trećinom učini nešto drugo?

 ⁷ Jehova je rekao Ezekijelu da obrijanu kosu i dlake razdijeli na tri dijela i da sa svakom trećinom učini nešto drugo. Što je to značilo? (Pročitaj Ezekijela 5:7–12.) Ezekijel je jednu trećinu kose i dlaka spalio “usred grada” kako bi pokazao da će neki stanovnici Jeruzalema umrijeti u gradu. Drugu trećinu sasjekao je mačem “posvuda oko grada” kako bi pokazao da će neki stanovnici biti pobijeni izvan gradskih zidina. Posljednju trećinu raspršio je u vjetar, čime je slikovito prikazao da će se oni koji preostanu raspršiti među druge narode. Ali Jehova je rekao da će “poslati svoj mač za njima”. Tako je dao do znanja da preživjeli neće imati mira gdje god da na kraju završe.

8. (a) Koji je tračak nade pružala scena koju je Ezekijel odglumio? (b) Kako se ispunilo proročanstvo o “malo vlasi i dlaka”?

⁸ Međutim, proročanska scena koju je Ezekijel odglumio pružala je i tračak nade. Jehova mu je rekao: “Od posljednje trećine uzmi malo vlasi i dlaka te ih umotaj u nabore svoje haljine” (Ezek. 5:3). Time je dao naslutiti da će određeni broj Židova raspršenih među narodima ostati na životu. To je značilo da će neki od njih – tih simboličnih “malo vlasi i dlaka” – biti među onima koji će se vratiti u Jeruzalem nakon 70-godišnjeg zarobljeništva u Babilonu (Ezek. 6:8, 9; 11:17). Da li se to proročanstvo ispunilo? Svakako! Neko vrijeme nakon babilonskog ropstva prorok Hagaj napisao je da su se neki od Židova koji su bili rasijani među narodima doista vratili u Jeruzalem. Bili su to “stari ljudi koji su vidjeli prijašnji dom”, odnosno Salamunov hram (Ezra 3:12; Hag. 2:1–3). Jehova se pobrinuo da se njegov narod ponovno skupi i da ga nastavi ujedinjeno štovati na ispravan način, baš kao što je i obećao. Više o tome govori 9. poglavlje ove knjige (Ezek. 11:17–20).

9, 10. Na koje nas važne događaje podsjećaju scene koje je Ezekijel odglumio?

⁹ Scene koje je Ezekijel odglumio podsjećaju nas na važne događaje koje je Božja Riječ prorekla o našoj budućnosti. Koji su to događaji? Navedimo neke od njih. Kao što se u drevno doba Jeruzalemu dogodilo nešto što je bilo nezamislivo, tako će i u naše vrijeme Jehova učiniti nešto što je mnogima nezamislivo – potaknut će političke sile da napadnu cjelokupnu krivu religiju (Otkr. 17:16–18). Razorenje Jeruzalema bilo je “nevolja kakve još nije bilo”, a isto se može reći za “veliku nevolju” i njen vrhunac, Harmagedon – bit će to događaj kakvog “nije bilo od početka svijeta” (Ezek. 5:9; 7:5; Mat. 24:21).

¹⁰ Božja Riječ pokazuje da će većina pripadnika krive religije preživjeti predstojeće uništenje religije. Oni će se u silnom strahu pridružiti drugim ljudima koji će tražiti skrovište (Zah. 13:4–6; Otkr. 6:15–17). To nas podsjeća na ono što se dogodilo stanovnicima Jeruzalema koji su preživjeli razorenje i bili raspršeni “u vjetar”. U  7. odlomku vidjeli smo da im je život tom prilikom bio pošteđen, ali da je Jehova odlučio “poslati svoj mač za njima” (Ezek. 5:2). Slično tome oni koji prežive napad na religiju neće umaknuti Jehovinom maču, bez obzira na to u kakvom se skrovištu sakrili. Bit će istrijebljeni u Harmagedonu zajedno sa svim ostalim simboličnim jarcima (Ezek. 7:4; Mat. 25:33, 41, 46; Otkr. 19:15, 18).

11, 12. (a) Kako naše razumijevanje proročanstva o opsadi Jeruzalema utječe na naš stav prema propovijedanju? (b) Do koje će promjene vjerojatno doći kad je riječ o poruci koju objavljujemo?

¹¹ Kako naše razumijevanje tog proročanstva utječe na naš stav prema službi propovijedanja? Ono nas potiče da dajemo sve od sebe kako bismo pomogli ljudima da postanu Jehovini sluge. Zašto je to toliko važno? Zato što je ostalo još vrlo malo vremena da činimo “učenike od ljudi iz svih naroda” (Mat. 28:19, 20; Ezek. 33:14–16). Kad političke sile – simbolični “prut” – napadnu religiju, više nećemo propovijedati poruku o spasenju (Ezek. 7:10). Što se tiče objavljivanja dobre vijesti, postat ćemo “nijemi”, baš kao što je Ezekijel u jednom razdoblju svoje službe postao nijem, odnosno prestao je objavljivati Božje poruke (Ezek. 3:26, 27; 33:21, 22). Istina, nakon uništenja krive religije ljudi će očajnički “tražiti viđenje od proroka” kako bi saznali što trebaju činiti da bi se spasili, ali neće dobiti odgovor (Ezek. 7:26). Tada će biti prekasno. Više nitko neće imati priliku postati Kristov učenik.

¹² Međutim, mi nećemo prestati propovijedati. Zašto to možemo reći? Tijekom velike nevolje vjerojatno ćemo ljudima  objavljivati osudu koja će za njih biti poput tuče. Ta će poruka biti jasan znak da je došao kraj ovom zlom svijetu (Otkr. 16:21).

13. Zašto je Jehova rekao Ezekijelu da leži na lijevom boku, a zatim na desnom?

¹³ Ezekijel nije odglumio samo kako će Jeruzalem biti uništen nego i kada će se to dogoditi. Jehova mu je rekao da 390 dana leži na lijevom boku, a 40 dana na desnom. Svaki dan predočavao je jednu godinu (pročitaj Ezekijela 4:4–6; Broj. 14:34). Ta scena, koju je Ezekijel zasigurno izvodio samo nekoliko sati svakog dana, upućivala je na točnu godinu razorenja Jeruzalema. Razdoblje od 390 godina Izraelove krivnje odnosno grijeha po svoj je prilici počelo 997. pr. n. e. Te se godine izraelsko kraljevstvo, koje se sastojalo od 12 plemena, podijelilo na dva dijela (1. Kralj. 12:12–20). Razdoblje od  40 godina Judinog grijeha vjerojatno je počelo 647. pr. n. e. Te je godine Jeremija postao prorok i dobio zadatak da bez okolišanja upozorava Judino kraljevstvo na predstojeće uništenje (Jer. 1:1, 2, 17–19; 19:3, 4). Oba razdoblja završila su 607. pr. n. e. – točno one godine kad je Jeruzalem bio osvojen i razoren, baš kao što je Jehova i prorekao. *

14. (a) Kako je Ezekijel pokazao da ne sumnja da će Jehova točno na vrijeme učiniti ono što je prorekao? (b) Što je prethodilo razorenju Jeruzalema?

¹⁴ Kad je Ezekijel dobio proročanstvo o 390 i 40 dana, vjerojatno nije shvatio koje će godine Jeruzalem biti razoren. Unatoč tome, tijekom godina koje su prethodile uništenju on je bez prestanka upozoravao Židove da se približava izvršenje Jehovine presude. Objavljivao je: “Sada je tebi kraj.” (Pročitaj Ezekijela 7:3, 5–10.) Nije nimalo sumnjao da će Jehova točno na vrijeme učiniti ono što je prorekao (Iza. 46:10). Ezekijel je otkrio i što će se događati prije razorenja Jeruzalema: “Stizat će nevolja za nevoljom.” Ti su događaji na koncu doveli do kraha židovskog društvenog, vjerskog i političkog sustava (Ezek. 7:11–13, 25–27).

15. Koji su se dijelovi Ezekijelovog proročanstva počeli ispunjavati 609. pr. n. e.?

¹⁵ Nekoliko godina nakon što je Ezekijel najavio pad Jeruzalema, njegovo se proročanstvo počelo ispunjavati. On je 609. pr. n. e. saznao da je započeo napad na Jeruzalem. Kad su se oglasile trube koje su pozivale stanovnike da brane svoj grad, dogodilo se ono što je Ezekijel prorekao: “Nitko ne ide u boj” (Ezek. 7:14). Stanovnici Jeruzalema nisu udružili snage kako bi obranili grad od babilonskih osvajača. Neki Židovi možda su mislili da će ih Jehova spasiti. On je to jednom već učinio. Naime, kad su Asirci zaprijetili da će osvojiti Jeruzalem, Jehovin anđeo pobio je glavninu njihove vojske (2. Kralj. 19:32). Ali ovaj put anđeo im nije priskočio u pomoć. Opkoljeni grad ubrzo je postao poput lonca na vatri, a njegovi stanovnici bili su zarobljeni u njemu kao komadi mesa u loncu (Ezek. 24:1–10). Nakon 18 mjeseci mučne opsade Jeruzalem je na koncu bio uništen.

16. Kako mi možemo pokazati da ne sumnjamo da će Jehova točno na vrijeme učiniti ono što je prorekao?

¹⁶ Što možemo naučiti iz ovog dijela Ezekijelovog proročanstva? Ima li to proročanstvo kakve veze s porukom koju mi prenosimo ljudima te s njihovom reakcijom? Jehova je odredio kada će uništiti krivu religiju. On će i ovaj put točno na vrijeme učiniti ono što je prorekao (2. Petr. 3:9, 10; Otkr. 7:1–3). Mi ne znamo kada će se to točno dogoditi. No bez obzira na to, i mi poput Ezekijela izvršavamo Jehovinu zapovijed te bez prestanka upozoravamo ljude: “Dolazi kraj.” Zašto trebamo ustrajno objavljivati tu poruku? Iz istog razloga  iz kojeg je to i Ezekijel trebao činiti. * Većina ljudi kojima je on objavljivao Božje proročanstvo o padu Jeruzalema nije vjerovala da će se to dogoditi (Ezek. 12:27, 28). Međutim, neki židovski izgnanici u Babilonu kasnije su pokazali da iskreno žele ugoditi Bogu, pa su se vratili u svoju domovinu (Iza. 49:8). Ni danas mnogi ljudi ne žele vjerovati da će ovaj svijet doći svom kraju (2. Petr. 3:3, 4). Unatoč tome, mi želimo pomoći osobama iskrena srca da pronađu put koji vodi u život dok još imaju vremena odazvati se na Božji poziv (Mat. 7:13, 14; 2. Kor. 6:2).

17. Što će se tijekom velike nevolje događati s pripadnicima religija?

¹⁷ Ezekijelovo proročanstvo podsjeća nas na još nešto – kad počne napad na krivu religiju, ljudi neće ići “u boj” kako bi branili svoju religiju. Naprotiv, kad shvate da nitko ne odgovara na njihove povike: “Gospodine, Gospodine!”, ruke će im klonuti i “drhtat će od straha” (Ezek. 7:3, 14, 17, 18; Mat.  7:21–23). Što će se još dogoditi? (Pročitaj Ezekijela 7:19–21.) Jehova je o stanovnicima Jeruzalema rekao: “Svoje srebro pobacat će na ulice.” Ta izjava zorno predočava što će se događati i tijekom velike nevolje. Ljudi će tada shvatiti da ih novac ne može spasiti od propasti koja će ih zadesiti.

18. Što iz Ezekijelovog proročanstva možemo naučiti o postavljanju prioriteta?

¹⁸ Što učimo iz tog dijela Ezekijelovog proročanstva? Učimo koliko je važno ispravno odrediti prioritete u životu. Razmisli o ovom: Kada su stanovnici Jeruzalema iz temelja promijenili svoje prioritete? Tek nakon što su shvatili da se i njima i njihovom gradu bliži kraj te da ih materijalne stvari ne mogu spasiti. Tada su pobacali svoja materijalna dobra i počeli “tražiti viđenje od proroka”, ali bilo je prekasno za promjene (Ezek. 7:26). Za razliku od njih, mi smo već sada potpuno svjesni da kraj ovog zlog svijeta samo što nije došao. Zato nas vjera u Božja obećanja potiče da ispravno postavljamo prioritete u životu. Zahvaljujući tome zaokupljeni smo stjecanjem duhovnog blaga, koje ima trajnu vrijednost i nikada neće biti pobacano na ulice. (Pročitaj Mateja 6:19–21, 24.)

19. Kako Ezekijelove proročanske objave pomažu nama danas?

¹⁹ Dakle, kako Ezekijelove proročanske objave o padu Jeruzalema pomažu nama danas? One nas podsjećaju na to koliko malo vremena imamo da pomognemo ljudima da postanu Božji sluge. Upravo zato bez odlaganja propovijedamo i činimo učenike. Jako nas raduje kad osobe iskrena srca počnu štovati našeg Oca Jehovu. A one koji to ne žele učiniti, mi i dalje upozoravamo da dolazi kraj, baš kao što je Ezekijel upozoravao svoj narod: “Sada je tebi kraj” (Ezek. 3:19, 21; 7:3). U isto vrijeme čvrsto smo odlučili sačuvati svoje pouzdanje u Jehovu i davati sve od sebe da nam štovanje Jehove i dalje bude najvažnije u životu (Psal. 52:7, 8; Izr. 11:28; Mat. 6:33).