1. Kakva je atmosfera vladala na Pedesetnicu?

 JERUZALEMSKIM ulicama razlijegao se žamor. a S hramskog žrtvenika uzdizao se dim dok su leviti, vjerojatno naizmjence, pjevali psalme koji se nazivaju Halel (psalmi 113 do 118). Ulice su bile prepune posjetitelja koji su došli iz mnogih dalekih krajeva, kao što su Elam, Mezopotamija, Kapadocija, Pont, Egipat i Rim. b Zašto su došli u Jeruzalem? Došli su proslaviti Pedesetnicu, blagdan u koji su se prinosile prvine (Broj. 28:26). Taj se blagdan slavio jednom godišnje, a označavao je kraj žetve ječma i početak žetve pšenice. Bila je to vrlo radosna prigoda.

2. Koji se zadivljujući događaj odigrao 33. na Pedesetnicu?

² Tog proljetnog jutra 33. godine oko devet sati dogodilo se nešto čemu se ljudi i dan-danas dive. “Iznenada se začula huka s neba, kao kod naleta jakog vjetra” (Djela 2:2). Huka je ispunila kuću u kojoj se sastalo oko 120 Isusovih učenika. Zatim se dogodilo nešto vrlo neobično. Pojavilo se nešto poput plamenih jezika te je po jedan od tih jezika sišao na svakog učenika. c Potom su se učenici “ispunili svetim duhom” i počeli govoriti stranim jezicima. Kad su izašli iz kuće, stranci koji su ih sreli na jeruzalemskim ulicama bili su zapanjeni – mogli su razgovarati s njima! Svatko od njih čuo je kako učenici “govore njegovim jezikom” (Djela 2:1–6).

3. (a) Zašto je ono što se dogodilo 33. na Pedesetnicu bio važan trenutak u štovanju pravog Boga? (b) Kako je Petrov govor povezan s upotrebom “ključeva nebeskog kraljevstva”?

³ Taj upečatljivi izvještaj opisuje važan događaj u štovanju pravog Boga – osnivanje novog naroda, duhovnog Izraela, skupštine  pomazanih kršćana (Gal. 6:16). No to nije bilo sve. Kad se Petar toga dana obratio mnoštvu, upotrijebio je prvi od tri “ključa nebeskog kraljevstva”, od kojih je svaki trebao donijeti posebne blagoslove određenoj skupini ljudi (Mat. 16:18, 19). Taj prvi ključ omogućio je Židovima i obraćenicima na židovstvo da prihvate dobru vijest i da budu pomazani Božjim svetim duhom. d Tako su mogli postati dio duhovnog Izraela te dobiti priliku da vladaju kao kraljevi i svećenici u Mesijanskom kraljevstvu (Otkr. 5:9, 10). S vremenom su ti blagoslovi bili omogućeni i Samarićanima, a zatim i ne-Židovima. Što današnji kršćani mogu naučiti iz tih značajnih događaja koji su se odigrali 33. na Pedesetnicu?

4. Zašto se može reći da je današnja kršćanska skupština zapravo potekla od skupštine koja je osnovana 33. godine?

⁴ U trenutku kad je kršćanska skupština bila osnovana, sačinjavalo ju je oko 120 učenika. Oni su “bili okupljeni na istom mjestu”, u gornjoj sobi jedne kuće u Jeruzalemu, i bili su pomazani svetim duhom (Djela 2:1). Na kraju tog dana skupština je već imala nekoliko tisuća krštenih članova. A to je bio tek početak rasta organizacije koja i dan-danas postoji i raste! Jehova se služi zajednicom bogobojaznih muškaraca i žena – današnjom kršćanskom skupštinom – kako bi se, prije nego dođe kraj ovog poretka, dobra vijest o Kraljevstvu propovijedala “po cijelom svijetu kako bi je čuli svi narodi” (Mat. 24:14).

5. Koje su blagoslove dobivali članovi kršćanske skupštine u prvom stoljeću, slično kao i mi danas?

 ⁵ Osim toga, kršćanska je skupština svojim članovima, najprije onima koji su bili pomazani svetim duhom, a kasnije i “drugim ovcama”, trebala biti izvor duhovne snage (Ivan 10:16). Pavao je pokazao da izuzetno cijeni podršku koju članovi skupštine pružaju jedni drugima kad je kršćanima u Rimu napisao: “Žarko vas želim vidjeti da vam dam kakav duhovni dar kako biste ojačali, odnosno kako bismo se uzajamno ohrabrili, ja vašom vjerom, a vi mojom” (Rim. 1:11, 12).

6, 7. Kako kršćanska skupština danas izvršava Isusovu zapovijed o propovijedanju svim narodima?

⁶ Kršćanska skupština danas ima iste ciljeve koje je imala u prvom stoljeću. Isus je svojim učenicima povjerio zahtjevan, ali i radostan zadatak. Rekao im je: “Činite učenike od ljudi iz svih naroda. Krstite ih u ime Oca i Sina i svetog duha i učite ih da se drže svega što sam vam zapovjedio” (Mat. 28:19, 20).

⁷ Taj zadatak danas izvršava kršćanska skupština Jehovinih svjedoka. Naravno, nije lako s dobrom viješću doprijeti do ljudi koji govore različite jezike. Međutim, izdanja Jehovinih svjedoka objavljuju se na više od 1000 jezika. Ako redovito dolaziš na kršćanske sastanke te sudjeluješ u propovijedanju i činjenju učenika, doista imaš razloga za radost. Ti si jedan od relativno malo ljudi na Zemlji koji danas imaju čast temeljito svjedočiti za Jehovino ime!

8. Kako svakom kršćaninu pomaže to što je dio skupštine?

⁸ Da bi nam pomogao da ustrajemo i ostanemo radosni tijekom ovih teških vremena, Jehova Bog pobrinuo se da imamo mnoštvo braće po cijelom svijetu. Pavao je hebrejskim kršćanima napisao: “Razmišljajmo jedni o drugima kako bismo se poticali na ljubav i dobra djela i ne propuštajmo svoje sastanke, kao što neki imaju običaj, nego hrabrimo jedni druge, tim više što vidite da se približava dan”  (Hebr. 10:24, 25). Kršćanska je skupština dar od Jehove, a dao nam ga je da bismo mogli hrabriti druge te da bismo i sami bili ohrabreni. Budimo bliski sa svojom braćom i sestrama u vjeri. Nikad ne propuštajmo naše sastanke!

9, 10. Kako se neki stavljaju na raspolaganje da bi propovijedali ljudima koji govore stranim jezicima?

⁹ Zamisli kakvo je uzbuđenje zavladalo među mnoštvom Židova i obraćenika na židovsku vjeru na Pedesetnicu 33. godine. Vjerojatno su ljudi koji su ondje bili većinom znali neki jezik na kojem su mogli komunicirati jedni s drugima, naprimjer grčki ili hebrejski. No sada je “svatko čuo učenike kako govore njegovim jezikom” (Djela 2:6). Kad su čuli dobru vijest na svom materinjem jeziku, to ih je sigurno dirnulo u srce. Naravno, danas kršćani nemaju čudesan dar govorenja stranim jezicima. Međutim, mnogi se stavljaju na raspolaganje kako bi ljudima svih nacionalnosti prenijeli dobru vijest o Kraljevstvu. Kako to čine? Neki su naučili strani jezik kako bi mogli služiti u nekoj obližnjoj skupštini koja djeluje na tom jeziku ili su se čak preselili u drugu zemlju. Ljudi su često zadivljeni kad vide koliko se ti objavitelji trude da bi naučili njihov jezik.

¹⁰ Uzmimo za primjer Christine, koja je počela učiti gudžaratski jezik zajedno s još sedmero Jehovinih svjedoka. Kad je na poslu srela jednu mladu kolegicu kojoj je gudžaratski materinji jezik, pozdravila ju je na tom jeziku. Na kolegicu je to ostavilo dubok dojam te ju je upitala zašto uči gudžaratski. To je Christine pružilo priliku da joj da dobro svjedočanstvo. Žena je rekla Christine: “Nijedna druga religija ne bi poticala svoje pripadnike da uče tako težak jezik. Mora da je jako važno to što vi želite reći ljudima.”

11. Kako se možemo pripremiti za to da propovijedamo dobru vijest ljudima koji ne govore naš jezik?

 ¹¹ Naravno, nemamo svi priliku učiti neki strani jezik. Ipak, možemo se pripremiti za to da propovijedamo dobru vijest ljudima koji govore drugim jezicima. Kako? Naprimjer, možemo koristiti našu aplikaciju JW Language^®. Ona nam može pomoći da naučimo pozdraviti ljude na nekom stranom jeziku ili da naučimo reći nekoliko uobičajenih izraza na jeziku na kojem želimo svjedočiti. Tako možemo zainteresirati osobu za dobru vijest. Osobi možemo na stranici jw.org pokazati neki video ili izdanje na njenom jeziku. Ako u službi propovijedanja koristimo takve alate, možda ćemo i mi imati priliku prenijeti nekome dobru vijest na njegovom materinjem jeziku i osjetiti sličnu radost kao naši suvjernici iz prvog stoljeća.

12. (a) Kako Joelovo proročanstvo ukazuje na čudo koje se dogodilo 33. na Pedesetnicu? (b) Zašto se ispunjenje Joelovog proročanstva moglo očekivati u prvom stoljeću?

¹² Petar se obratio mnoštvu ljudi koji su došli iz raznih zemalja (Djela 2:14). Svima koji su ga htjeli slušati objasnio je kako je Bog učenicima dao čudesan dar koji im je omogućio da govore drugim jezicima te kako se time ispunilo Joelovo proročanstvo: “Izlit ću svoj duh na sve vrste ljudi” (Joel 2:28). Isus je prije odlaska na nebo rekao svojim učenicima: “Ja ću zamoliti Oca i on će vam dati drugog pomoćnika”, te je objasnio da je taj pomoćnik sveti duh (Ivan 14:16, 17).

13, 14. Kako je Petar nastojao doprijeti do srca svojih slušatelja i kako ga mi možemo oponašati u tome?

¹³ U zaključku svog govora Petar je odlučno rekao mnoštvu: “Neka cijeli izraelski narod bude uvjeren da je Bog njega učinio i Gospodinom i Kristom, upravo tog Isusa kojeg ste vi pribili na stup” (Djela 2:36). Naravno, većina onih koji su  slušali Petra nije prisustvovala Isusovom pogubljenju na mučeničkom stupu. Ipak, oni su pripadali narodu koji je snosio kolektivnu odgovornost za Isusovu smrt. Međutim, zapazi da se Petar svojim sunarodnjacima obratio s poštovanjem i nastojao im je doprijeti do srca. Petar ih je želio potaknuti na pokajanje, a ne osuditi ih. Je li on svojim riječima uvrijedio te ljude? Nije. Naprotiv, “te su ih riječi pogodile u srce”, odnosno to ih se duboko dojmilo. Upitali su: “Što trebamo činiti?” To što je Petar pokazao poštovanje svojim slušateljima, sigurno mu je pomoglo da dopre do srca mnogih i potakne ih na pokajanje (Djela 2:37).

¹⁴ Mi možemo oponašati Petra i truditi se doprijeti ljudima do srca. Kad im svjedočimo, ne bismo trebali pobijati svako njihovo gledište koje se kosi s Biblijom. Naprotiv, razgovor bismo trebali graditi na onome oko čega bismo se mogli složiti s njima. Ako uspijemo naći zajedničku temu za razgovor sa svojim sugovornikom, moći ćemo mu taktično objasniti učenja iz Božje Riječi. Kad se biblijska učenja prezentiraju na takav način, veća je vjerojatnost da će ih osobe iskrena srca prihvatiti.

15. (a) Što je Petar rekao svojim slušateljima i kako su oni reagirali na njegove riječi? (b) Zašto su tisuće ljudi koje su na Pedesetnicu čule dobru vijest mogle biti krštene tog istog dana?

¹⁵ Na Pedesetnicu 33. Petar je Židovima i obraćenicima na židovsku vjeru koji su pozitivno reagirali rekao: “Pokajte se i neka se svatko od vas krsti” (Djela 2:38). Tako se tog izuzetnog dana krstilo oko 3000 osoba, vjerojatno u jezercima u Jeruzalemu ili njegovoj okolici. e Je li to bio nepromišljen postupak? Treba li taj primjer služiti kao poticaj osobama koje  proučavaju Bibliju ili djeci Jehovinih svjedoka da se što prije krste, prije nego što budu spremni na to? Nipošto. Imajmo na umu da su Židovi i obraćenici na židovstvo koji su bili kršteni na Pedesetnicu već dobro poznavali Božju Riječ te da su pripadali narodu koji je bio predan Jehovi. Osim toga, oni su već pokazali revnost u službi Bogu – neki od njih doputovali su iz dalekih krajeva na taj blagdan. Nakon što su prihvatili važna učenja o ulozi Isusa Krista u ostvarenju Božjeg nauma, mogli su nastaviti služiti Bogu, no sada kao kršteni sljedbenici Krista.

16. Kako su kršćani u prvom stoljeću pokazali samopožrtvovnost?

¹⁶ Sasvim sigurno, Jehova je blagoslivljao tu skupinu Isusovih sljedbenika. U izvještaju stoji: “Svi koji su postali vjernici bili su zajedno i sve im je bilo zajedničko. Prodavali su svoje posjede i imovinu te prihod dijelili svima, koliko je tko trebao” f (Djela 2:44, 45). Svi pravi kršćani trebali bi oponašati njihovu ljubav i samopožrtvovnost.

17. Koji su koraci nužni da bi se osoba mogla krstiti?

¹⁷ Kršćanskom predanju i krštenju prethodi nekoliko nužnih biblijskih koraka. Osoba mora upoznati Božju Riječ (Ivan 17:3). Mora steći vjeru i pokajati se za svoja prijašnja djela, iskazujući istinsko žaljenje zbog onoga što je prije činila (Djela 3:19). Zatim se mora obratiti i početi postupati ispravno, u skladu s Božjom voljom (Rim. 12:2; Efež. 4:23, 24). Nakon toga treba se predati Bogu u molitvi, a potom krstiti (Mat. 16:24; 1. Petr. 3:21).

18. Kakva se prilika pruža krštenim učenicima Isusa Krista?

¹⁸ Jesi li ti predani, kršteni učenik Isusa Krista? Ako jesi, cijeni čast koja ti je ukazana. Poput kršćana iz prvog stoljeća koji su bili puni svetog duha, i ti možeš na izvanredan način temeljito svjedočiti za Jehovu i vršiti njegovu volju!