1–3. Kako se Isus rastao od svojih apostola i koja se pitanja javljaju u vezi s time?

 BILO je to vrlo uzbudljivo razdoblje za apostole! Isus je uskrsnuo i njihova se velika tuga pretvorila u silnu radost. Četrdeset dana ukazivao se svojim učenicima te im pružao daljnje pouke i hrabrio ih. Oni sigurno nisu htjeli da tome dođe kraj. No stigao je dan kad im se ukazao posljednji put.

² Dok su svi zajedno stajali na Maslinskoj gori, apostoli su upijali svaku Isusovu riječ. Premda bi ga oni zacijelo još satima slušali, Isus je, uputivši im posljednje riječi, podignuo ruke i blagoslovio ih te se počeo podizati sa zemlje. Njegovi su ga sljedbenici netremice gledali dok je uzlazio na nebo. Na koncu ga je oblak zaklonio od njihovog pogleda. Iako ga više nisu vidjeli, i dalje su gledali u nebo (Luka 24:50; Djela 1:9, 10).

³ Bio je to prijeloman trenutak u životu Isusovih apostola. Naime, trebali su odlučiti što će učiniti sada kad je njihov Učitelj, Isus Krist, otišao  na nebo. Naravno, on ih je pripremio za to da nastave izvršavati djelo koje je on započeo. Kako ih je osposobio za taj važan zadatak i jesu li oni učinili ono što im je zapovjedio? Zašto je to važno za današnje kršćane? Prvo poglavlje Djela apostolskih pruža ohrabrujuće odgovore na ta pitanja.

4. Kako je Luka započeo tekst Djela apostolskih?

⁴ Luka se na početku svog izvještaja obratio Teofilu, čovjeku kojem je prije toga napisao svoje evanđelje. a Izvještaj iz Djela apostolskih Luka je započeo tako što je ukratko ponovio događaje koje je spomenuo na kraju svog evanđelja te je naveo i neke nove pojedinosti. Tako je dao na znanje da se Djela apostolska nadovezuju na njegovo evanđelje.

5, 6. (a) Što je Isusovim sljedbenicima pomoglo da im vjera ostane jaka? (b) Zašto možemo reći da se vjera današnjih kršćana temelji na mnogim neospornim dokazima?

⁵ Što je Isusovim sljedbenicima pomoglo da im vjera ostane jaka? U Djelima apostolskim 1:3 čitamo da im je Isus “pružio mnoge neosporne dokaze da je živ”. Grčku riječ koja je u ovom retku prevedena s “neosporni dokazi” u Bibliji je upotrijebio samo Luka, “voljeni liječnik” (Kol. 4:14). Taj se izraz koristio u stručnim medicinskim spisima kako bi se opisali dokazi koji su uvjerljivi, pouzdani i vjerodostojni. Isus je pružio upravo takve dokaze. Više se puta ukazao svojim sljedbenicima – ponekad jednome ili dvojici, ponekad svim apostolima, a jednom ga je prilikom vidjelo više od 500 učenika (1. Kor. 15:3–6). To su doista neosporni dokazi!

⁶ Vjera današnjih pravih kršćana također se temelji na mnogim neospornim dokazima. Postoje li dokazi za to da je Isus živio na Zemlji te da je umro za naše grijehe i uskrsnuo? Naravno da postoje! Pouzdani izvještaji očevidaca zapisani u Božjoj nadahnutoj Riječi pružaju nam sve potrebne dokaze. Budemo li pomno proučavali te izvještaje i molili Jehovu da nam pomogne primijeniti ono što učimo iz njih, to će u velikoj mjeri ojačati našu vjeru. Imajmo na umu da se prava vjera razlikuje od lakovjernosti po tome što se temelji na čvrstim dokazima. Da bismo dobili vječni život, moramo imati pravu vjeru (Ivan 3:16).

7. O čemu je Isus govorio dok je propovijedao i poučavao, pruživši time primjer svojim sljedbenicima?

⁷ Osim toga, Isus je svojim učenicima “govorio (...) o Božjem kraljevstvu”. Naprimjer, objasnio im je proročanstva koja su govorila o tome da Mesija treba trpjeti i umrijeti (Luka 24:13–32, 46, 47). Kad im je razjasnio  kakva je njegova uloga kao Mesije, istaknuo im je važnost Božjeg kraljevstva, jer je on bio budući kralj tog kraljevstva. Dok je propovijedao, Isus je uvijek govorio o Božjem kraljevstvu, a njegovi sljedbenici danas također propovijedaju o tom kraljevstvu (Mat. 24:14; Luka 4:43).

8, 9. (a) Koja su dva pogrešna gledišta imali Isusovi apostoli? (b) Kako je Isus pomogao apostolima da isprave svoje razmišljanje i kakvu je pouku time dao današnjim kršćanima?

⁸ Kad su se apostoli okupili na Maslinskoj gori, to je bio posljednji put da su se sastali s Isusom na Zemlji. Znatiželjno su ga upitali: “Gospodine, hoćeš li sada ponovno uspostaviti kraljevstvo u Izraelu?” (Djela 1:6). Tim su pitanjem pokazali da imaju dva pogrešna gledišta. Kao prvo, mislili su da će Božje kraljevstvo biti obnovljeno doslovnom Izraelu. Kao drugo, očekivali su da će to obećano kraljevstvo zavladati odmah. Kako im je Isus pomogao da isprave svoje razmišljanje?

⁹ Isus je sigurno znao da će njihovo prvo pogrešno gledište ubrzo biti ispravljeno. Naime, svega deset dana kasnije njegovi su sljedbenici trebali biti svjedoci rođenja novog naroda, duhovnog Izraela. Božji poseban odnos s doslovnim Izraelom uskoro je trebao doći kraju. Što se tiče drugog pogrešnog gledišta, Isus je blago podsjetio apostole: “Nije vaše da znate vremena i razdoblja koja Otac ima u svojoj vlasti” (Djela 1:7). Jehova određuje kada je pravi trenutak da se ispuni ono što je naumio. U jednoj ranijoj prilici Isus je rekao da ni on sam ne zna “dan i čas” u kojem će doći kraj, nego da to zna “samo Otac” (Mat. 24:36). Ako bi se danas kršćani pretjerano brinuli o tome kada će doći kraj ovog poretka, tada bi se zapravo brinuli o nečemu što nije njihovo znati.

10. Kakav su stav imali apostoli i zašto bismo ga i mi trebali imati?

¹⁰ Međutim, ne bismo smjeli zbog toga imati loše mišljenje o Isusovim apostolima, ljudima koji su imali snažnu vjeru. Oni su bili ponizni i spremni promijeniti svoja pogrešna gledišta. Osim toga, iako je njihovo pitanje proizašlo iz pogrešnog razmišljanja, ono je pokazalo i da su imali dobar stav. Isus je često poticao svoje učenike da bdiju (Mat. 24:42; 25:13; 26:41). Oni su bili duhovno budni i revno su pratili događaje po kojima bi mogli prepoznati da je došao čas da Jehova ispuni svoj naum. Takav bismo stav trebali imati i mi danas. Ustvari, za nas je to još i važnije jer živimo u doista presudnom razdoblju, u “posljednjim danima” (2. Tim. 3:1–5).

11, 12. (a) Koji je zadatak Isus dao svojim učenicima? (b) Zašto je razumljivo to što je Isus spomenuo sveti duh kad je govorio o propovijedanju?

¹¹ Isus je podsjetio apostole na to što bi trebao biti njihov glavni zadatak. Rekao je: “Kad sveti duh dođe na vas, dobit ćete snagu i svjedočit ćete o meni u Jeruzalemu, po cijeloj Judeji i Samariji i do svih krajeva zemlje” (Djela 1:8). Vijest o Isusovom uskrsnuću najprije se trebala objaviti  u Jeruzalemu, gradu u kojem je Isus bio pogubljen. Odande se ta vijest trebala proširiti po cijeloj Judeji, zatim po Samariji, a potom i u mnogim drugim krajevima.

¹² No prije nego što je Isus svojim učenicima rekao da trebaju propovijedati, ponovio im je obećanje da će im poslati sveti duh koji će im pomagati, što je posve razumljivo. Izraz “sveti duh” spominje se na još 40 mjesta u Djelima apostolskim. U toj se uzbudljivoj biblijskoj knjizi uvijek iznova naglašava da bez pomoći svetog duha ne možemo vršiti Jehovinu volju. Stoga je izuzetno važno redovito se moliti za sveti duh! (Luka 11:13). Danas nam je njegova pomoć potrebnija nego ikad prije.

13. U kojim razmjerima Božji narod danas treba propovijedati i zašto bismo to trebali revno činiti?

¹³ Danas se pod izrazom “do svih krajeva zemlje” podrazumijeva puno više nego u prvom stoljeću. Kao što smo vidjeli u prethodnom poglavlju, Jehovini svjedoci svesrdno su prihvatili zadatak da propovijedaju, jer znaju da Bog želi da sve vrste ljudi čuju dobru vijest o njegovom kraljevstvu (1. Tim. 2:3, 4). Jesi li se i ti posvetio propovijedanju, koje ljudima može spasiti život? Nikakav drugi posao neće ti donijeti više radosti i zadovoljstva! Jehova će ti dati snagu potrebnu za izvršavanje tog zadatka. Iz Djela apostolskih mnogo ćeš saznati o metodama koje možeš koristiti u službi propovijedanja te o tome kakav bi stav trebao imati da bi u službi bio djelotvoran.

14, 15. (a) Što su anđeli rekli o Kristovom povratku i što te riječi znače? (Vidi i bilješku.) (b) U kojem se smislu Krist vratio “na isti način” kao što je i otišao?

¹⁴ Kao što je spomenuto na početku ovog poglavlja, Isus je uzašao na nebo te ga jedanaestorica apostola više nisu vidjela. Ipak, i dalje su ondje stajali i gledali u nebo. Na koncu su im se ukazala dva anđela i blago ih prekorila: “Galilejci, zašto stojite i gledate u nebo? Ovaj Isus, koji je bio s vama i koji je uzet na nebo, doći će na isti način na koji ste ga vidjeli da odlazi na nebo” (Djela 1:11). Jesu li anđeli time mislili da će se Isus vratiti u istom tijelu, kao što naučavaju pripadnici nekih religija? Nisu. Kako to znamo?

¹⁵ Anđeli nisu rekli da će se Isus vratiti u istom obličju, nego “na isti način”. b Na koji je način Isus otišao na nebo? Dok su anđeli govorili te riječi, Isusa se više nije moglo vidjeti. Samo je tih nekoliko ljudi, 11 apostola, znalo da je Isus uzašao sa Zemlje i otišao k svom Ocu na nebo. Krist se na sličan način trebao i vratiti, a to se i dogodilo. Danas samo oni koji razumiju Bibliju i shvaćaju u kojem vremenu živimo znaju da je Isus prisutan kao nebeski Kralj (Luka 17:20). Trebamo prepoznati dokaze njegove prisutnosti i o njima govoriti drugima kako bi i oni uvidjeli ozbiljnost vremena u kojem živimo.

16–18. (a) Što o kršćanskim sastancima učimo iz Djela apostolskih 1:13, 14? (b) Što možemo naučiti od Isusove majke Marije? (c) Zašto su sastanci izuzetno važni za nas danas?

¹⁶ Razumljivo je da su se apostoli “presretni vratili u Jeruzalem” (Luka 24:52). No kako su reagirali na upute i smjernice koje im je Krist dao? U 13. i 14. retku prvog poglavlja Djela apostolskih možemo pročitati da su se okupili u gornjoj sobi jedne kuće te saznati još neke zanimljive pojedinosti o takvim okupljanjima. U to vrijeme kuće u Palestini često su imale gornju sobu, u koju se dolazilo stepenicama sagrađenim s vanjske strane kuće. Možda se u ovom slučaju radilo o gornjoj sobi u kući koja je pripadala Markovoj majci, a koja se spominje u Djelima apostolskim 12:12. O kojoj se god sobi radilo, to je vjerojatno bila jednostavna prostorija prikladna za sastanak Kristovih sljedbenika. No tko je prisustvovao tom sastanku i s kojom svrhom?

¹⁷ Zapazi da na tom sastanku nisu bili samo apostoli niti samo muškarci. Ondje su bile i neke žene, uključujući i Isusovu majku Mariju. U tom se retku ona posljednji put spominje u Bibliji. Taj redak pokazuje upravo ono što bismo od Marije i očekivali – ona nije tražila nikakav istaknuti položaj, nego se ponizno sastajala sa svojom braćom i sestrama u vjeri kako bi služila Bogu. Sigurno ju je tješilo to što su uz nju sada bila njezina druga četiri sina, koji za Isusova života nisu vjerovali u njega (Mat. 13:55; Ivan 7:5). Nakon što je njihov polubrat umro i potom uskrsnuo, oni su promijenili svoj stav prema njemu (1. Kor. 15:7).

¹⁸ Zapazi i s kojom su se svrhom sastali ti Isusovi sljedbenici. Biblija kaže: “Svi su se oni jednodušno i ustrajno molili” (Djela 1:14). Kršćanima su sastanci oduvijek bili vrlo važan dio službe Bogu. Mi se sastajemo da bismo se međusobno hrabrili te da bismo primali pouke i dobivali korisne savjete, a ponajprije zato da bismo zajedno hvalili našeg nebeskog Oca Jehovu. Molitve koje mu u tim prilikama upućujemo i pjesme kojima ga hvalimo vrlo su drage Jehovi, a za nas su izuzetno važne. Nemojmo nikad propuštati naše sastanke jer su to sveti skupovi koji nas duhovno izgrađuju! (Hebr. 10:24, 25).

19–21. (a) Što učimo iz toga što se Jehova poslužio Petrom da bi se riješilo važno pitanje koje se javilo među Kristovim sljedbenicima? (b) Zašto je trebalo naći zamjenu za Judu i što učimo iz načina na koji je izabran novi apostol?

¹⁹ Ti su se Kristovi sljedbenici tada suočili s jednim važnim pitanjem, a apostol Petar poduzeo je inicijativu da se to pitanje riješi (reci 15–26). Nije li utješno znati da je Petar u tih nekoliko tjedana otkako se tri puta odrekao svog Gospodina toliko duhovno napredovao? (Mar. 14:72). Svi smo mi skloni grijehu, pa je dobro podsjetiti se na to da je Jehova “dobar i spreman oprostiti” onima koji se iskreno kaju (Psal. 86:5).

 ²⁰ Petar je zaključio da bi trebalo naći zamjenu za Judu, apostola koji je izdao Isusa. No tko ga je mogao zamijeniti? Novi apostol trebao je biti netko tko je cijelo vrijeme slijedio Isusa tijekom njegove službe i tko je bio svjedok njegovog uskrsnuća (Djela 1:21, 22). To je bilo u skladu s Isusovim obećanjem: “Vi koji idete za mnom sjest ćete na 12 prijestolja i suditi 12 izraelskih plemena” (Mat. 19:28). Jehova je očito htio da 12 apostola koji su slijedili Isusa tijekom njegove službe na Zemlji jednog dana postanu “12 kamenova temeljaca” Novog Jeruzalema (Otkr. 21:2, 14). Stoga je omogućio Petru da shvati da se upravo na Judu odnosi proročanstvo iz Psalma 109:8: “Neka njegovu nadgledničku službu preuzme netko drugi.”

²¹ Kako je izabran novi apostol? Bacanjem ždrijeba, kao što je bilo uobičajeno u biblijsko doba (Izr. 16:33). No to je posljednji put da se u Bibliji spominje upotreba ždrijeba u takve svrhe. Po svemu sudeći, ta se metoda prestala upotrebljavati nakon što je bio izliven sveti duh. Međutim, zapazi zašto su apostoli bacili ždrijeb. U molitvi su rekli: “Jehova, ti koji poznaješ srca svih ljudi, pokaži koga si od ove dvojice izabrao” (Djela 1:23, 24). Htjeli su da tu odluku donese Jehova. Ždrijeb je pao na Matiju, koji je vjerojatno bio jedan od 70 učenika što ih je Isus jednom prilikom poslao da propovijedaju. Tako je Matija postao jedan od dvanaestorice c (Djela 6:2).

22, 23. Zašto trebamo biti podložni i poslušni onima koji danas predvode skupštinu?

²² Ovaj nas događaj podsjeća na to koliko je važno da Božji narod bude dobro organiziran. I danas se odabiru zrela braća kako bi služila kao nadglednici u skupštini. Starješine prilikom odabira pomno razmatraju biblijske preduvjete koje nadglednici trebaju ispunjavati te se mole za vodstvo svetog duha. Zbog toga skupština na te muškarce gleda kao na osobe koje je imenovao sveti duh. Time što smo im podložni i poslušni, doprinosimo dobroj suradnji u skupštini (Hebr. 13:17).

²³ Nakon što su više puta vidjeli svog uskrsnulog Učitelja i uveli potrebne organizacijske promjene, Isusovi su učenici bili ohrabreni i ojačani, što ih je pripremilo za značajan događaj koji je uskoro trebao uslijediti. O njemu ćemo govoriti u idućem poglavlju.