1-3. (a) Kako se Estera osjećala dok je prilazila Ahasverovom prijestolju? (b) Što je kralj učinio kad mu je Estera prišla?

VELIČANSTVENOM prijestolnom dvoranom palače u Šušanu zavladala je tišina. Među velebnim stupovima i bogato ukrašenim zidovima čuli su se samo Esterini polagani koraci i šuštanje njene haljine. Dok je odmjerenim korakom prilazila kraljevom prijestolju, osjećala je kako joj srce lupa sve jače i jače. Više nije bilo povratka. Netremice je gledala čovjeka u čijim je rukama bio njen život i sa zebnjom u srcu iščekivala njegov idući potez.

² Kralj ni na trenutak nije skrenuo pogleda s nje. Kad je prišla bliže prijestolju, pružio je prema njoj zlatno žezlo. Tom naizgled sasvim običnom gestom pokazao je da joj ne zamjera prijestup koji je upravo počinila kad se nepozvana pojavila pred njim. Estera je znala da više ne mora strahovati za svoj život. Približivši se prijestolju, ispružila je ruku i dotaknula vrh žezla. Bila je zacijelo veoma zahvalna što joj je njen muž ukazao milost (Est. 5:1, 2).

³ Kralj Ahasver bio je veoma bogat čovjek i imao je neizmjernu moć. I sam pogled na njegovu palaču, prijestolje, pa čak i njegovu skupocjenu haljinu izazivao je strahopoštovanje. Ipak, taj oholi vladar Esteri je pokazao naklonost. Ona je u njegovom činu mogla prepoznati da je voli. Kad mu je pristupila, rekao joj je: “Koja ti je želja, kraljice Estero, i što tražiš? Ako je i do polovine kraljevstva, dat će ti se!” (Est. 5:3).

4. Zašto možemo reći da se Esterinim brigama još nije nazirao kraj?

⁴ Estera je pokazala hrabrost i čvrstu vjeru u Boga. Usudila se doći nepozvana pred kralja kako bi ga zamolila da poštedi život njenim sunarodnjacima, kojima je prijetio koban udes zbog zavjere što ju je skovao njegov savjetnik Haman. No Esterinim brigama još se nije nazirao kraj. Morala je uvjeriti ponosnog vladara da ga je njegov najpouzdaniji savjetnik na prijevaru naveo da potpiše smrtnu presudu njenom narodu. Kako mu je prenijela tu neugodnu vijest?

5, 6. (a) Zašto možemo reći da je Estera postupila po načelu iz Propovjednika 3:1, 7? (b) Kako je Estera pokazala mudrost u svom ophođenju s kraljem?

⁵ Kako je Estera postupila kad je dobila priliku kazati kralju zašto je došla k njemu? Razborito je procijenila da ne bi bilo prilično  iznijeti mu problem pred svom dvorskom svitom. Time bi mu samo nanijela sramotu, a Hamanu dala priliku da pobije njene optužbe. Što je stoga učinila? Postupila je u duhu riječi koje je mnogo stoljeća ranije pod Božjim nadahnućem napisao kralj Salamun: “Sve ima svoje vrijeme, (...) vrijeme kad se šuti i vrijeme kad se govori” (Prop. 3:1, 7). Budući da je bio bogobojazan čovjek, Mordokaj je svoju pokćerku odmalena učio zašto je mudro uvijek se voditi Jehovinim načelima. Možemo biti sigurni da je Estera znala koliko je važno izabrati pravi trenutak da kaže kralju što joj je na srcu.

⁶ Rekla je: “Ako je kralju po volji, neka dođe kralj s Hamanom danas na gozbu koju sam mu priredila” (Est. 5:4). Kralj je pristao doći na gozbu te naredio da se Hamanu uruči kraljičin poziv. Estera je postupila mudro jer je pokazala da poštuje kralja. Osim toga odabrala je prikladno okruženje gdje će je on spremnije saslušati. (Pročitaj Mudre izreke 10:19.)

7, 8. Kakvu je gozbu pripremila Estera i zašto ni tada Ahasveru nije spomenula probleme svog naroda?

⁷ Estera je zacijelo uložila puno truda u pripremanje gozbe za svoje goste te se pobrinula da udovolji željama svog muža. Poslužila  je vrhunsko vino, znajući da će ga ono oraspoložiti (Psal. 104:15). Ahasveru je gozba bila po volji, pa je još jednom zatražio od Estere da mu kaže što želi. Je li došao trenutak da mu otvori srce?

⁸ Koliko je god bila zdvojna, ni tada mu nije spomenula probleme svog naroda. Umjesto toga pozvala ga je da s Hamanom i sutradan dođe k njoj na gozbu (Est. 5:7, 8). Zašto je tako postupila? Budući da se nije željela igrati životima svojih sunarodnjaka, morala je izabrati idealan trenutak da kralju otkrije što se događa. Strpljivo je čekala da taj čas dođe. Posvetila se pripremanju druge gozbe, pretpostavljajući da će to biti dobra prilika da svome mužu pokaže poštovanje.

9. Zašto je važno biti strpljiv i kako se u tome možemo ugledati na Esteru?

⁹ Strpljivost je uistinu dragocjena osobina koja se rijetko viđa. Estera nije mogla prestati misliti na svoj narod i ono što mu predstoji. Vjerojatno je žarko željela olakšati dušu i sve kazati kralju, ali strpljivo je čekala pravo vrijeme za to. Kako se možemo ugledati na nju? Nesumnjivo smo svi mi vidjeli kako se drugima čini nepravda ili smo je i sami doživjeli. Ako se za pomoć obratimo  nekome tko ima ovlasti riješiti taj problem, dobro je da poput Estere budemo strpljivi. U Mudrim izrekama 25:15 stoji vrijedan savjet: “Strpljivošću se može nagovoriti zapovjednik, i blag jezik lomi kosti.” Važno je strpljivo čekati pravi trenutak te problem iznijeti na blag i uviđavan način. Takav pristup mogao bi uroditi plodom. Je li Jehova Bog nagradio Esterinu strpljivost i razboritost?

10, 11. (a) Što je Hamana razgnjevilo nakon gozbe? (b) Što su Hamanova žena i prijatelji predložili Hamanu?

¹⁰ Esterina je strpljivost dovela do nevjerojatnog raspleta događaja. Uvjeren da ima naklonost kralja i kraljice, Haman je s gozbe “izašao radostan i vesela srca”. Međutim kad je prolazio kroz vrata palače, susreo je Mordokaja. Iako je sam kralj naredio da pred Hamanom svatko padne ničice, Mordokaj to nije želio učiniti, ali ne zato da namjerno ponizi Hamana niti da mu prkosi. Kao što smo  vidjeli u prethodnom poglavlju, Mordokaju savjest nije dopuštala da se ogriješi o Božji zakon jer je znao da bi tako narušio svoj odnos s Bogom. No Hamana nije bilo briga za njegovu savjest. Čim ga je vidio, “odmah se ispunio gnjevom” (Est. 5:9).

¹¹ Stigavši kući, ispričao je svojoj ženi i prijateljima da Mordokaj nije htio ni ustati pred njim. Oni su mu rekli neka dade da se podigne velik stup, viši od 20 metara, i zatim od kralja zatraži dopuštenje da na njega objesi Mordokaja. Ne treba ni reći da se Hamanu ta ideja veoma svidjela, te je istog časa krenuo ostvariti njihovu zamisao (Est. 5:12-14).

12. Zašto je kralj naredio da se pred njim čita knjiga “sa zapisima ranijih događaja” i što je iz nje saznao?

¹² Te noći kralj nije mogao spavati, pa je “naredio da mu donesu knjigu sa zapisima ranijih događaja” i naglas je čitaju pred njim. U toj se knjizi nalazio i zapis o tome kako je Mordokaj raskrinkao zlu namjeru dvojice dvorana koji su htjeli dignuti ruku na Ahasvera. Kralj se odmah sjetio tog događaja. Znao je da su ti izdajnici bili uhvaćeni i pogubljeni. Potom je upitao kakvu je nagradu i čast dobio čovjek koji je razotkrio tu urotu. Njegovi su mu sluge kazali da nije učinjeno ništa kako bi se Mordokaju uzvratilo za njegovo dobro djelo. (Pročitaj Esteru 6:1-3.)

13, 14. (a) Kako je Hamanu sve pošlo po zlu? (b) Što su Hamanu rekli njegova žena i prijatelji?

¹³ Uzrujan onim što je saznao, Ahasver je upitao je li tko od njegovih dvorana u blizini jer je želio ispraviti nepravdu nanesenu Mordokaju. Od mnoštva kraljevih slugu, dvorskih dostojanstvenika i knezova, u dvorištu se u tom trenutku zatekao nitko drugi nego Haman. On je onamo došao rano, vjerojatno zato da bi što prije ishodio kraljevo dopuštenje da pogubi svog ljutog neprijatelja. Ali prije nego što je uspio izustiti ijednu riječ, Ahasver ga je upitao: “Što treba učiniti čovjeku kojemu kralj želi iskazati čast?” Haman je oholo pomislio: “Kome bi kralj želio iskazati čast, ako ne meni?” Zato je rekao da tog čovjeka treba odjenuti u kraljevsko ruho, posjesti ga na konja na kojem jaše sam kralj te ga provesti kroz grad i pred njim uzvikivati: “Ovako biva čovjeku kome kralj želi iskazati čast!” Nato je kralj naredio Hamanu da tako učini Židovu Mordokaju. Mora da se Hamanovo lice izobličilo u bolnu grimasu kad je čuo da će čast koju je priželjkivao svim srcem pripasti čovjeku kojeg je prezirao iz dna duše (Est. 6:4-10).

¹⁴ Haman je nevoljko učinio ono što mu je kralj zapovjedio. Taj je događaj samo produbio mržnju koju je osjećao prema Mordokaju. Pognute glave i tužan, uputio se kući. Kad je stigao onamo, žena i prijatelji rekli su mu da takav razvoj događaja ne sluti na  dobro i da će u sporu s Mordokajem sigurno pretrpjeti poraz (Est. 6:12, 13).

15. (a) Do čega je dovela Esterina strpljivost? (b) Zašto je mudro spremno čekati “Boga spasenja svojega”?

¹⁵ Da Estera nije strpljivo pričekala da prođe još jedan dan prije nego što kralju ispriča nevolje svog naroda, Haman se ne bi tako osramotio. Možda je Jehova uskratio san perzijskom kralju i pobrinuo se da dođe do neočekivanog obrata (Izr. 21:1). Nije nikakvo čudo što nas Biblija potiče da spremno čekamo “Boga spasenja svojega”. (Pročitaj Miheja 7:7.) Ako se uzdamo u njega i strpljivo čekamo da nam pruži pomoć, uvidjet ćemo da on može riješiti naše probleme na najbolji mogući način.

16, 17. (a) Kada je Estera rekla kralju zašto se nepozvana pojavila pred njim? (b) Po čemu se Estera razlikovala od Vašti?

¹⁶ Estera nije željela iskušavati kraljevo strpljenje, stoga mu je na drugoj gozbi odlučila reći zašto se usudila nepozvana pojaviti pred njim. Ako je i na trenutak razmišljala o tome kako započeti tu temu, kralj joj je olakšao muke. Opet ju je upitao koja je njezina molba (Est. 7:2). Napokon je došao čas da progovori.

¹⁷ Estera se nedvojbeno najprije u sebi kratko pomolila svome Bogu, a zatim je rekla: “Ako sam našla milost u očima tvojim, kralju, i ako je to kralju po volji, neka mi se pokloni život moj na moju želju i narod moj na moju molbu” (Est. 7:3). Vrijedno je zapaziti da mu je time zapravo pokazala da će se podložiti njegovoj volji. Kako se samo razlikovala od Vašti, Ahasverove prijašnje žene koja ga je pred svima namjerno osramotila! (Est. 1:10-12). Estera nije ni  natuknula kralju da nije bilo razumno pokloniti povjerenje Hamanu. Umjesto toga molila ga je za vlastiti život.

18. Kako je Estera ispričala kralju u kojoj se opasnosti nalaze ona i njen narod?

¹⁸ Esterina se molba duboko dojmila Ahasvera, ali zacijelo ga je i zapanjila. Vjerojatno se pitao tko se usuđuje ugroziti život njegovoj kraljici. Estera je nadalje rekla: “Prodani [smo], ja i narod moj, da nas se istrijebi, pobije i zatre. Da smo prodani kao robovi i robinje, šutjela bih. Ali nije primjereno da nevolja bude na štetu kralju” (Est. 7:4). Estera je kralju jasno dala do znanja u kojoj se opasnosti nalaze ona i njen narod. No pritom je dodala da ga ne bi zamarala time da im nije u pitanju život. Obratila mu se zato što je znala da bi ostvarenje Hamanove zle zamisli i njega skupo koštalo.

19. Što možemo naučiti od Estere?

¹⁹ Od te hrabre i mudre žene možemo naučiti kako uvjerljivim argumentima potaknuti nekoga da nas sasluša i pokloni pažnju našim problemima. Bilo da se obraćamo nekome koga volimo bilo nekome tko u svojim rukama ima vlast, dobro je da budemo strpljivi, iskreni i puni poštovanja (Izr. 16:21, 23).

20, 21. (a) Kako je Estera razotkrila Hamanove namjere i kako je kralj reagirao? (b) Što je Haman učinio kad su njegove nečasne namjere izašle na vidjelo?

²⁰ Kad je čuo što mori Esteru, Ahasver je u nevjerici pitao: “Tko je taj, i gdje je taj koji se usudio učiniti takvo što?” Estera je odvratila: “Taj protivnik i neprijatelj ovaj je zli Haman!” U njenim je odajama nastao muk. Haman je doslovce zanijemio od straha. Ahasver nije mogao ni sanjati da će ga njegov savjetnik u kojeg je imao  toliko povjerenja tako besramno prevariti i navesti da zapečati odredbu koja je njegovu ženu mogla stajati glave. Obuzeo ga je silan gnjev te je otišao u vrt da se sabere (Est. 7:5-7).

²¹ Hamanove nečasne namjere izašle su na vidjelo. Sluteći da mu se crno piše, kukavički se bacio na Esterin ležaj i počeo je preklinjati za milost. Kad se kralj vratio i ugledao Hamana na ležaju, u bijesu ga je optužio da pokušava silovati kraljicu pod njegovim vlastitim krovom. Tim ga je riječima osudio na smrt. Hamanu više nije bilo spasa. Stražari su mu pokrili lice i izveli ga van. Kralju je uto pristupio jedan dvoranin i kazao mu da je Haman pored svoje kuće dao podignuti stup na kojem je namjeravao smaknuti Mordokaja. Čuvši to, kralj je odmah naredio neka se na taj stup objesi Hamana (Est. 7:8-10).

22. Kako nam Esterin primjer pomaže da u nevolji ne očajavamo, ne postanemo malodušni i ne izgubimo vjeru?

²² Budući da nepravda prožima gotovo svaku poru društva u kojem živimo, lako nam se može učiniti da pravda nikad neće biti zadovoljena. Estera se našla u naizgled bezizlaznoj situaciji, ali nije očajavala, nije postala malodušna niti je izgubila vjeru da će pravda na kraju pobijediti. Hrabro se zauzela za ono što je ispravno i vjerovala je da će Jehova učiniti što je potrebno da svoj narod izbavi iz nevolje. Esterin primjer pravo je ohrabrenje svim Božjim slugama. Oni znaju da se Bog ne mijenja te da može osujetiti zle i podmukle nakane protivnika svog naroda, baš kao što je to učinio u danima Estere. (Pročitaj Psalam 7:11-16.)

23. (a) Kako je kralj nagradio Esteru i Mordokaja? (b) Kako se ispunilo proročanstvo o Benjaminu koje je Jakov izrekao na samrti? (Vidi okvir  “Ispunili su proročanstvo”.)

²³ Kralj je napokon saznao da Mordokaj nije samo njegov odani podanik koji mu je spasio život već i poočim njegove žene. Shvativši da mu duguje mnogo toga, postavio ga je na Hamanov položaj i imenovao za upravitelja čitavog Perzijskog Carstva. Hamanovu kuću i ostalu imovinu dao je na raspolaganje Esteri, koja je postavila Mordokaja nad tim vrijednim posjedom (Est. 8:1, 2).

24, 25. (a) Zašto Estera još nije mogla odahnuti i vratiti se svakodnevici? (b) Kako je Estera ponovno izložila svoj život opasnosti?

 ²⁴ Mordokaj i Estera više se nisu morali bojati za svoj život. Je li kraljica konačno mogla odahnuti i vratiti se svakodnevici? Da je mislila samo na sebe, vjerojatno bi tako postupila. No dotad su Hamanova pisma u kojima se naređuje pogubljenje Židova već bila razaslana po čitavom Carstvu. Haman se, po svemu sudeći, poslužio nekim oblikom okultizma da bi odredio najpovoljnije vrijeme za izvršenje svoje zamisli, jer Biblija kaže da je bacao Pur, to jest ždrijeb (Est. 9:24-26). Židove je samo nekoliko mjeseci dijelilo od tog kobnog napada, a vrijeme je brzo prolazilo. Je li postojao način da se izbjegne katastrofa?

²⁵ Estera je ponovno izložila svoj život opasnosti i po drugi se put nepozvana pojavila pred kraljem. Bacila mu se pred noge i plačući ga molila da osujeti Hamanovu zlu namjeru. Međutim zakoni koji su se donosili u ime perzijskog kralja bili su neopozivi (Dan. 6:12, 15). Kralj je zato ovlastio Esteru i Mordokaja da donesu novi zakon i zapečate ga njegovim pečatnjakom. Glasnici su se uputili u svaki kutak golemog Carstva s viješću da je kralj Židovima dozvolio da se u dan određen za njihovo pogubljenje bore za svoj život. Ta je vijest probudila nade mnogih (Est. 8:3-16). Židovi vjerojatno nisu gubili ni trena, nego su se odmah stali naoružavati i pripremati za bitku, što ne bi mogli da na snagu nije stupio novi zakon. Bili su uvjereni da je uz njih “Jehova nad vojskama” (1. Sam. 17:45).

26, 27. (a) Koliko su težak poraz pretrpjeli neprijatelji Jehovinog naroda? (b) Koje se proročanstvo ispunilo smrću Hamanovih sinova?

 ²⁶ Kad je došao dan izvršenja Hamanove odredbe, Božji je narod bio spreman za borbu. Na njihovoj su strani bili mnogi perzijski dostojanstvenici jer se Carstvom pronio glas da je na mjesto novog upravitelja postavljen Židov. Jehova je izvojevao veliku pobjedu za svoj narod. On se bez ikakve sumnje pobrinuo da neprijatelji njegovih slugu budu poraženi kako im više ne bi mogli nauditi * (Est. 9:1-6).

²⁷ Među pobijenima našla su se i desetorica Hamanovih sinova. Da oni nisu bili pogubljeni, Mordokaj bi stalno strahovao od njihove osvete (Est. 9:7-10). Njihovom smrću ispunilo se proročanstvo prema kojem je Bog odredio da Amalečani, neprijatelji njegovog naroda, budu zauvijek uništeni (5. Mojs. 25:17-19). Hamanovi su sinovi vjerojatno bili zadnji pripadnici tog naroda koji je Bog osudio na smrt.

28, 29. (a) Zašto je Jehova dopustio svom narodu da ratuje? (b) Zašto je važno postupati po uzoru na Esteru?

²⁸ Estera je bila još mlada kad se sve to zbilo. Iako joj to sigurno nije bilo lako, na sebe je preuzela vrlo teške odluke. Sudjelovala je u donošenju zakonskih odredbi o ratovanju i pogubljenjima. Podložila se volji Jehove Boga, koji je želio zaštititi Židove od svih opasnosti što su im prijetile jer je iz njihovog naroda trebao doći obećani Mesija, Spasitelj čitavog ljudskog roda (1. Mojs. 22:18). Kad je Mesija, Isus Krist, došao na Zemlju, rekao je svojim sljedbenicima da se ni iz kojeg razloga ne smiju miješati u ratne sukobe niti uzimati oružje u ruke (Mat. 26:52).

²⁹ Ipak, današnji kršćani jesu u ratu, ali ne doslovnom. Oni se bore protiv Sotone Đavla, duhovnog neprijatelja koji svim silama nastoji uništiti njihovu vjeru u Jehovu i koji je puno moćniji od njih. (Pročitaj 2. Korinćanima 10:3, 4.) No oni nisu bespomoćni. Iz te bitke mogu izaći kao pobjednici budu li postupali po uzoru na Esteru — ženu koja je pokazala iznimnu vjeru, bila strpljiva i mudra te se hrabro i požrtvovno zauzela za Božji narod.