UN-ov Odbor za ljudska prava je 15. prosinca 2020. donio dvije važne odluke u korist Jehovinih svjedoka u Azerbajdžanu. Riječ je o predmetima Rahima Husejnova protiv Azerbajdžana te Saladin Mamadov, Rašad Niftalijev i Sadagat Abasova protiv Azerbajdžana. U oba predmeta Odbor je presudio da je Azerbajdžan prekršio prava Jehovinih svjedoka te je zatražio da azerbajdžanske vlasti izmijene zakone kako u budućnosti ne bi ponovno došlo do kršenja tih prava.

Rahima Husejnova protiv Azerbajdžana: U prosincu 2014. policija u Bakuu zatvorila je našu sestru Rahimu Husejnovu zato što je drugima govorila o svojim vjerskim uvjerenjima. Nakon toga je Okružni sud dosudio da ona mora platiti globu od 1500 azerbajdžanskih manata (5418 kuna) jer u to vrijeme u Bakuu Jehovini svjedoci nisu bili zakonski registrirani kao religija. a Sestra Husejnova žalila se na tu odluku, no Prizivni sud potvrdio je prvostupanjsku presudu. Stoga je ona odlučila žaliti se međunarodnom sudu.

UN-ov Odbor za ljudska prava presudio je da je Azerbajdžan prekršio članak 18(1) Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Odbor je zatražio da Azerbajdžan sestri Husejnovoj isplati primjerenu naknadu. Zanimljivo je da je Odbor u objavljenoj odluci rekao i da Azerbajdžan “mora učiniti sve što je potrebno kako se slična kršenja ljudskih prava ne bi ponavljala u budućnosti. To znači da Azerbajdžan treba preispitati svoje zakone, odredbe i/ili sudsku praksu kako bi u potpunosti poštivao prava zajamčena člankom 18 [Međunarodnog pakta].”

Saladin Mamadov, Rašad Niftalijev i Sadagat Abasova protiv Azerbajdžana: U listopadu 2014. grupa naše braće i sestara u Gandži okupila se u domu brata Saladina Mamadova kako bi zajedno proučavala Bibliju. Policija je upala u njegov dom, izvršila premetačinu te zaplijenila Biblije i druge predmete. Braća Mamadov i Niftalijev te sestra Sadagat Abasova bili su odvedeni u policijsku postaju, gdje su zadržani više od šest sati. Dva dana kasnije dobili su poziv da se jave na Okružni sud u Gandži. Sud je presudio da je njihov sastanak bio protuzakonit jer pripadaju vjerskoj zajednici koja nije zakonski registrirana u Gandži. Svakoga od njih Sud je kaznio s 2000 azerbajdžanskih manata (7224 kune). Njih troje uložili su žalbu Prizivnom sudu u Gandži. Nažalost, taj je sud podržao prvostupanjsku odluku. Nakon toga oni su uložili žalbu UN-ovom Odboru za ljudska prava.

Odbor je presudio da je Azerbajdžan prekršio mnoge članke Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima te da tužiteljima treba isplatiti odštetu. Zanimljivo je da je Odbor zaključio da “Okružni sud nije iznio nijedan dokaz kojim bi potkrijepio zašto je vjerska zajednica kojoj tužitelji pripadaju morala biti zakonski registrirana da bi oni mogli ispovijedati svoju vjeru u privatnom domu”. Odbor je potvrdio da naša braća u Azerbajdžanu ne moraju pripadati zakonski registriranoj religiji da bi mogli održavati vjerske sastanke.

Slično kao i u predmetu Rahime Husejnove Odbor je zatražio da Azerbajdžan preispita “svoje zakone, odredbe i/ili sudsku praksu” kako bi osigurao da se u potpunosti poštuju prava zajamčena Međunarodnim paktom o građanskim i političkim pravima.

Sretni smo što se posljednjih godina situacija u Azerbajdžanu popravila i što vlasti više ne krše prava naše braće na slobodu vjeroispovijedi. Nadamo se da će ove dvije odluke doprinijeti tome da se još više zakonski potvrdi pravo na propovijedanje dobre vijesti u Azerbajdžanu (Filipljanima 1:7).