Europski sud za ljudska prava prihvatio je priznanje gruzijskih vlasti u kojem stoji da su Jehovinim svjedocima uskratile slobodu vjeroispovijedi te slobodu okupljanja i udruživanja. Time je završen slučaj Zajednica Jehovinih svjedoka i drugi protiv Gruzije, koji se vodio zato što su gruzijske vlasti poništile registraciju dvaju pravnih tijela Jehovinih svjedoka. Zbog tog poništenja došlo je do porasta nasilja nad Jehovinim svjedocima od 2001. do 2004.

U svojoj presudi objavljenoj 21. svibnja 2015. * Europski sud za ljudska prava naveo je da su gruzijske vlasti u rujnu 2014. podnijele jednostranu izjavu u kojoj su izrazile žaljenje zbog povrede prava Jehovinih svjedoka. U izjavi je nadalje stajalo da poništenje registracije pravnih tijela Jehovinih svjedoka, koje je uslijedilo 2000, nije bilo u skladu sa zakonom te da ona nisu mogla biti ponovno registrirana zato što nije bilo pravnog temelja za to.

Europski sud za ljudska prava prihvatio je to priznanje kao razložnu osnovu za zaključenje slučaja. Sud je istaknuo da su “i uskraćivanjem prava na registraciju vjerskih zajednica i poništavanjem njihove registracije nadležne vlasti prekršile pravo tužitelja na slobodu vjeroispovijedi te slobodu okupljanja i udruživanja, koje jamče članci 9 i 11 Europske konvencije o ljudskim pravima”. Gruzijske vlasti pristale su platiti 6 000 eura za odštetu i troškove suđenja.

Dva pravna tijela Jehovinih svjedoka (Zajednica Jehovinih svjedoka i Gruzijsko predstavništvo društva Watch Tower Bible and Tract Society of Pennsylvania) zakonski su registrirana još 1998. U to je vrijeme jedan zastupnik u parlamentu, član snažne ultranacionalističke stranke, poduzeo odlučne korake da se Jehovine svjedoke zabrani u cijeloj Gruziji. Neki svećenici Pravoslavne crkve i ekstremisti stali su na njegovu stranu te su počeli ocrnjivati Jehovine svjedoke i poticati nasilje protiv njih.

U travnju 1999. taj je zastupnik u ime svoje stranke uložio tužbu jednom sudu u Tbilisiju tražeći da se zabrani djelovanje Jehovinih svjedoka i poništi registracija njihovih dvaju pravnih tijela. Kad je u lipnju 1999. započelo suđenje, pravoslavni svećenici i njihovi pristaše bili su u sudnici, a ispred nje su bivši pravoslavni svećenik Vasilij Mkalavišvili i njegovi pobornici palili vjersku literaturu Jehovinih svjedoka.

Nakon što je sudac razmotrio sve dokaze, odbacio je optužbe protiv Jehovinih svjedoka i proglasio ih neosnovanima. Tužitelj je uložio žalbu na tu presudu. Dana 26. lipnja 2000. žalbeno vijeće opozvalo je odluku prvostupanjskog suda i naredilo da se poništi registracija pravnih tijela Jehovinih svjedoka. Vjerski ekstremisti iskoristili su novonastalu situaciju i organizirali napade na Jehovine svjedoke. Dana 22. veljače 2001. gruzijski Vrhovni sud odbacio je žalbu Jehovinih svjedoka tvrdeći da zbog zakonske regulative ne može učiniti ništa drugo nego donijeti presudu protiv njih. Nakon što su iskoristili sva pravna sredstva koja su im gruzijski zakoni omogućavali, Jehovini svjedoci su 16. kolovoza 2001. uložili žalbu Europskom sudu za ljudska prava.

Odluka Vrhovnog suda izazvala je žestok progon Jehovinih svjedoka tijekom kojeg su pripadnici te vjerske zajednice pretrpjeli na stotine nasilnih napada. U većini slučajeva policija nije zaštitila Jehovine svjedoke, a u nekim je napadima čak i sudjelovala. Mnogi Jehovini svjedoci zadobili su teške ozljede. Vjerski ekstremisti upadali su na njihove sastanke, pljačkali i palili njihove kuće, krali i uništavali osobnu imovinu te spaljivali vjersku literaturu. Vlasti su Jehovinim svjedocima zabranile uvoz literature te su zaplijenile literaturu koja je dotad bila uvezena u zemlju. Osim toga, nisu im dozvolile da unajmljuju objekte za svoje vjerske sastanke. Budući da se Jehovine svjedoke sve više progonilo te da im vlasti nisu pružale nikakvu zaštitu, oni su podnijeli žalbe Europskom sudu za ljudska prava u kojima su istaknuli da ih se zlostavlja te da u tome sudjeluje čak i policija. U dva slučaja Sud je već presudio u korist Jehovinih svjedoka. *

Situacija u Gruziji polako se popravljala, pa su Jehovini svjedoci ponovno registrirali svoja pravna tijela. Zahvaljujući tome mogli su imati nekretnine u najmu ili vlasništvu te zakonski štititi svoja prava. U to su vrijeme gruzijske vlasti uhitile i zatvorile Vasilija Mkalavišvilija, glavnog krivca za nasilje počinjeno nad Jehovinim svjedocima, i neke njegove pristaše. Žestok progon Jehovinih svjedoka završio je 2004.

Iako je sada Gruzija tolerantnija prema Jehovinim svjedocima, oni još uvijek s vremena na vrijeme trpe zlostavljanje zbog svoje vjere. Prema jednom nedavnom izvještaju Organizacije za europsku sigurnost i suradnju tijekom 2014. zabilježena su 63 zločina koja su iz mržnje počinjena nad Jehovinim svjedocima u Gruziji.

Michael Jones, predstavnik Jehovinih svjedoka u Gruziji, kaže: “Zahvalni smo Europskom sudu za ljudska prava što je osudio nepravdu koju su Jehovini svjedoci trpjeli posljednjih godina. Drago nam je što se Gruzija obvezala da će poštivati ljudska prava i nadamo se da će nedavno donesena presuda Europskog suda, ali i ostale presude koje je taj sud donio u našu korist, rezultirati nepristranim ophođenjem s Jehovinim svjedocima te još većim poštivanjem njihove vjerske slobode.”