Šestog travnja 2018. Sud u Termini Imereseu na Siciliji donio je odluku da kirurg koji je prisilno dao transfuziju krvi jednoj ženi koja je Jehovin svjedok snosi kaznenu odgovornost za svoj postupak. Kirurg mora isplatiti 10 000 eura odštete njoj i 5 000 eura njenom mužu, koji je također Jehovin svjedok. To je prvi put da je talijanski sud nekog liječnika proglasio krivim jer je prekršio temeljno pravo pacijenta da na temelju vjerskih uvjerenja donese odluku o svom liječenju.

Riječ je o našoj sestri koja je počela doživljavati zdravstvene probleme nakon što je u prosincu 2010. operirala žučni mjehur. Iako je uporno odbijala krvne derivate, vezali su je i prisilno joj dali transfuziju crvenih krvnih stanica. Njen je kirurg lažno tvrdio da za to ima dopuštenje suca.

Ona i njen muž podnijeli su tužbu Uredu državnog tužitelja. Sud je zaključio da u “slučaju punoljetnog Jehovinog svjedoka koji je sposoban donositi racionalne odluke (...) liječnik ne smije pribjeći takvom liječenju” ako se time krši odluka pacijenta.

Sud je također kazao da talijanski Ustav zabranjuje liječnicima da određuju liječenje bez suglasnosti pacijenta čak i ako tvrde da je ono neophodno. Prema odluci Suda, “korištenje argumenta krajnje nužde (...) nije primjenjivo u slučaju jasno izrečenog, dopuštenog i valjanog suprotnog mišljenja”.

Daniele Rodriguez, sudski vještak i profesor sudske medicine i bioetike na Sveučilištu u Padovi, u svom je medicinskom izvještaju za suđenje izjavio da “pravo na odbijanje određenog načina liječenja štite odredbe ustavnog stupnja i da je ono jasno zajamčeno [člankom] 32 [talijanskog] Ustava, prema kojem se ‘nikoga ne smije primorati na neki oblik liječenja osim ako to zakon ne nalaže’”. Komentirajući odluku Suda, Luca Benci, talijanski pravnik i stručnjak za zdravstveno pravo, za Quotidiano Sanità napisao je: “Ne postoji zakon po kojem bi se transfuziju krvi moglo nametnuti pacijentima koji je ne žele primiti. Odbijanje liječenja ima premoć nad svim drugim pitanjima.”

Marcello Rifici, odvjetnik Jehovinih svjedoka koji je sudjelovao u parnici, rekao je: “Drago nam je što je ova presuda u skladu s utvrđenim europskim normama, naprimjer s onima koje su uvrštene u odluke Europskog suda za ljudska prava. Te norme podržavaju pravo na samoodređenje za sve pacijente. Zanimljivo je da je 2017. talijanski Parlament donio Zakon 219/2017, koji ističe ista načela kao ova odluka.”

Lucio Marsella, još jedan odvjetnik koji je sudjelovao u parnici, kazao je: “Ova presuda predstavlja presedan koji štiti sve liječnike koji savjesno i hrabro nastoje liječiti pacijente na najbolji mogući način te u isto vrijeme poštivati njihovo pravo na donošenje odluke.”