Seon-hyeok Kim u iščekivanju je jedne od najvažnijih odluka u svom životu. Početkom 2015. taj 28-godišnjak, koji ima ženu i djecu, završio je na sudu zbog kaznene prijave u kojoj stoji da je izbjegao služenje vojske, a on je zapravo uložio prigovor savjesti na odsluženje vojnog roka. U skladu s međunarodnim pravnim standardima, Okružni sud u Gwangjuu oslobodio ga je optužbi. Ta je presuda vrlo značajna za Južnu Koreju jer je posljednjih desetljeća na tisuće osoba koje su uložile prigovor savjesti na služenje vojnog roka osuđeno i poslano u zatvor. No prizivni sud poništio je oslobađajuću presudu gospodinu Kimu i dosudio mu zatvorsku kaznu u trajanju od 18 mjeseci. Sada je na Vrhovnom sudu Južne Koreje da riješi njegov slučaj.

Posljednjih godina u Južnoj Koreji javlja se sve više polemika zbog nepriznavanja prava na prigovor savjesti. Odluke nekih sudaca koji su neustrašivo podržali to pravo u skladu s međunarodnim standardima poništene su na prizivnim sudovima.

Dana 12. svibnja 2015. Chang-seok Choi, sudac Okružnog suda u Gwangjuu, oslobodio je gospodina Kima optužbe za izbjegavanje služenja vojnog roka. U objašnjenju svoje presude rekao je da gospodin Kim nije ignorirao svoju građansku dužnost. Naprotiv, priznao je da je gospodin Kim, koji je Jehovin svjedok, izuzetno pobožan čovjek i da mu njegova moralna mjerila ne dopuštaju služenje vojske. Sudac je rekao i da je gospodin Kim u korist države spreman služiti civilnu službu koja nije pod nadležnošću vojske. *

Sudac Choi nadalje je objasnio da je gospodin Kim odbio služenje vojnog roka pozivajući se na slobodu savjesti i naveo da tu slobodu treba čuvati pod svaku cijenu. Sudac je na taj način odvažno podupro moralnu odluku gospodina Kima. Njegova je presuda protivna ustaljenoj praksi u Južnoj Koreji, ali u skladu je s međunarodnim gledištem o pravu na prigovor savjesti.

U pet zasebnih odluka, u kojima se razmatra više od 500 žalbi, UN-ov Odbor za ljudska prava zaključio je da je Južna Koreja nezakonito kaznila osobe koje su uložile prigovor savjesti. U jednoj od posljednjih odluka Odbor je zaključio da se zatvorska kazna dosuđena osobama koje ulažu prigovor savjesti može izjednačiti sa samovoljnim uhićenjem ili pritvorom koje je zabranjeno prema članku 9 Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. * UN-ov Odbor za ljudska prava i druga međunarodna pravna tijela zatražila su od Južne Koreje da usvoji zakonsku regulativu kojom će osobama koje ulažu prigovor savjesti omogućiti služenje civilnog roka. Premda je Južna Koreja 1990. na sebe preuzela obveze iznesene u Međunarodnom paktu o građanskim i političkim pravima te usvojila njegov Prvi fakultativni protokol, odbila je poduzeti korake kojima bi se osiguralo provođenje tih odluka.

Tužitelj je od prizivnog suda zatražio da se poništi odluka kojom se oslobađa gospodina Kima te je ustvrdio da je njegov prigovor savjesti zapravo prijetnja nacionalnoj sigurnosti. * Dana 26. studenoga 2015. prizivni sud poništio je oslobađajuću presudu i gospodinu Kimu dosudio zatvorsku kaznu u trajanju od 18 mjeseci, tvrdeći da je izbjegavao služenje vojnog roka.

Prizivni sud prihvatio je odluke UN-ovog Odbora za ljudska prava, ali smatra da je u ovom slučaju odluka južnokorejskog suda iznad međunarodnog prava. Gospodin Kim odmah je uložio žalbu Vrhovnom sudu i podnio žurnu prijavu UN-ovoj Radnoj grupi za ispitivanje samovoljnih zatočenja. * Trenutno čeka i jednu i drugu presudu.

Južnokorejski Vrhovni i Ustavni sud dosad su odbijali priznati pravo na prigovor savjesti. Godine 2004, a potom i 2011, Ustavni je sud zaključio da se Zakon o vojnoj službi ne kosi s južnokorejskim Ustavom. Taj sud trenutno po treći put razmatra ustavnost Zakona o vojnoj službi te će uskoro donijeti presudu.

Ako Vrhovni sud odbije žalbu gospodina Kima, on će odmah morati u zatvor. Gospodin Kim s pravom je uznemiren jer će njegova obitelj zbog njegovog 18-mjesečnog zatočenja ostati bez emocionalne i financijske potpore. Njegova žena sama će se morati brinuti za njihovo dvoje male djece. Nakon što bude pušten iz zatvora, zbog dosjea će mu biti puno teže naći posao.

Jehovini svjedoci zahvalni su što vlasti u mnogim zemljama poštuju pravo na prigovor savjesti te tako priznaju međunarodne standarde. I Seon-hyeok Kim i drugi Jehovini svjedoci u Južnoj Koreji nadaju se da će sudovi u njihovoj zemlji riješiti ovaj problem. Hoće li se Vrhovni i Ustavni sud pokoriti međunarodnim standardima, na što su se, uostalom, i obvezali? Hoće li Južna Koreja konačno priznati prigovor savjesti kao jedno od temeljnih ljudskih prava?