Ustavni sud Južne Koreje ponovno razmatra ustavnost kažnjavanja osoba koje ulažu prigovor savjesti na služenje vojnog roka. Odluka Suda očekuje se s nestrpljenjem, naročito zato što je u srpnju 2015. o tome održana javna rasprava. Nedavno je predsjednik Suda Han-chul Park potvrdio da će odluka biti donesena prije 30. siječnja 2017, kada istječe njegov mandat.

Južnokorejski Ustavni sud najviša je sudska instancija u toj zemlji, koja određuje ustavnost pojedinih zakona. Od Suda je zatraženo da ponovno ispita Zakon o vojnoj službi, konkretno njegovu odredbu prema kojoj osobe koje zbog vjerskih uvjerenja odbijaju služenje vojske završavaju u zatvoru. Zadaća je Suda utvrditi kosi li se ta kazna s Ustavom Južne Koreje budući da on jamči slobodu savjesti i vjeroispovijedi.

Ako Sud odluči da je Južna Koreja desetljećima kršila Ustav time što je zatvarala osobe koje ulažu prigovor savjesti, vlasti će biti prisiljene ponovno analizirati to pitanje. Ovakav pozitivan rasplet mogao bi dovesti do toga da vlasti prestanu progoniti, osuđivati i zatvarati mladiće koji zbog svoje savjesti odbijaju služenje vojnog roka.

Ustavni sud već je razmatrao ovaj problem, i to u dva navrata — 2004. i 2011. Oba je puta zaključio da je zatvorska kazna namijenjena osobama koje ulažu prigovor savjesti u skladu s Ustavom. Slično je i mišljenje južnokorejskog Vrhovnog suda, najvišeg prizivnog suda nakon kojeg odluke postaju pravomoćne. On je 2004. i 2007. zaključio da prigovor savjesti nije opravdan razlog za odbijanje služenja vojnog roka. Unatoč tim sudskim odlukama provedba Zakona još je uvijek sporna, čak ni sudovi ne donose jednoglasne presude.

Razni južnokorejski sudovi izrazili su neslaganje zbog zatvaranja osoba koje ulažu prigovor savjesti. Od odluke koju je Ustavni sud donio 2011. sam je taj sud uzeo u razmatranje 7 slučajeva koji su mu proslijeđeni s okružnih sudova te još 22 slučaja koja su podnijeli pojedinci. U pitanje su dovedene i presude Vrhovnog suda, te je više od 40 slučajeva koji se tiču prigovora savjesti još uvijek otvoreno. Od svibnja 2015. prvostupanjski sudovi u 9 su slučajeva presudili da optuženici koji su uložili prigovor savjesti nisu krivi.

U listopadu 2016. jedan prizivni sud osvrnuo se na neslaganja nižih i viših sudova te zaključio: “Ovakva zbrka u tumačenju i primjeni neke zakonske odredbe neviđena je u sudskoj praksi.” Taj je sud u svojoj prvoj odluci tri osobe koje su uložile prigovor savjesti oslobodio krivnje. Njegovu odluku pozdravilo je i seulsko Udruženje pravnika te je proglasilo monumentalnom. Predsjednik tog udruženja Han-kyu Kim rekao je da sad Ustavni sud ima zadnju riječ.

Gospodin Kim dalje je rekao: “Javnost se iskreno nada da će [Ustavni sud] donijeti presudu u korist osoba koje ulažu prigovor savjesti. Njih se još uvijek kažnjava, a uopće im se ne daje mogućnost da na neki drugi način vrate dug državi. Od Ustavnog suda, posljednje utvrde ljudskih prava, očekuje se da odluku donese što je prije moguće.”

Već više od 60 godina gotovo svaka obitelj Jehovinih svjedoka u Južnoj Koreji ispašta zbog ovakve sudske prakse. Očevi, sinovi i braća koji odbijaju služenje vojnog roka moraju odslužiti zatvorsku kaznu. Odluka da se osobe koje ulažu prigovor savjesti više ne kažnjava zatvorom eliminirat će nepotrebne zatvorske kazne kojima se ništa ne postiže, a mnogi mladići više neće imati dosje. Zahvaljujući tome svi će građani uživati u većoj slobodi savjesti i vjeroispovijedi.

Sve oči sada su uprte u Ustavni sud i njegovu skoru odluku.