UN-ov Odbor za ljudska prava osudio je vlasti Južne Koreje zato što mimo zakona zatvaraju osobe koje ulažu prigovor savjesti na služenje vojske te krše njihovo pravo na slobodu savjesti. Ovo je već peti put da je Odbor utvrdio kako je Južna Koreja kriva zbog toga što zatvorom kažnjava osobe koje ulažu prigovor savjesti, no prvi je put priznao da je taj čin arbitraran. *

U protekle četiri odluke donesene u slučajevima u koje je bila uključena 501 osoba koja je uložila prigovor savjesti Odbor je zaključio da je Južna Koreja prekršila pravo tih pojedinaca na slobodu mišljenja, savjesti i vjeroispovijedi, koje jamči 18. članak Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Posljednjom odlukom, koja je usvojena 15. listopada 2014, a objavljena 14. siječnja 2015, obuhvaćeno je 50 slučajeva Jehovinih svjedoka. * Njome je Odbor otišao korak dalje. Naime, Odbor je ustanovio da su zatvaranjem Jehovinih svjedoka, koji su se zapravo samo pozvali na svoja temeljna prava, korejske vlasti prekršile i 9. članak Međunarodnog pakta o građanskim i političkim pravima. Taj članak zabranjuje samovoljno pritvaranje i jamči pravo na odštetu. Odbor je naveo da se značenje izraza arbitraran “mora proširiti i na nekorektno te nepravedno postupanje.” Stoga je zaključio da je arbitrarno, odnosno samovoljno, “kazniti zatvorom nekoga tko se u skladu sa zakonom poziva na slobodu vjeroispovijedi i savjesti, zajamčenu 18. člankom Pakta”.

U svojoj odluci Odbor je pozvao vlasti Južne Koreje da iz kaznene evidencije izbrišu 50 Jehovinih svjedoka te da im plate odgovarajuću odštetu. U odluci nadalje stoji da su vlasti “dužne usvojiti zakonske mjere koje će svim građanima jamčiti pravo na prigovor savjesti.” Južna Koreja treba, u roku od 180 dana od usvajanja odluke Odbora, dati “povratne informacije o tome koje je mjere poduzela kako bi se držala donesenih zaključaka”.

Vlasti Južne Koreje opetovano se protive uvođenju civilne službe, govoreći da se time ugrožava nacionalna sigurnost te da je mišljenje javnosti o civilnoj službi još uvijek podijeljeno. No Odbor je po peti put odbacio te razloge upućujući na zaključke koje je donio 2006. Tada je Odbor izjavio da Južna Koreja “nije navela nikakve naročito loše posljedice do kojih bi došlo ako bi se u potpunosti poštovala prava osoba koje ulažu prigovor savjesti”. Iznio je i svoje mišljenje o usklađenosti društva i pravičnom postupanju vlasti, rekavši da je “poštivanje prava na prigovor savjesti te na iskazivanje istog važan čimbenik u postizanju usklađenog i stabilnog pluralističkog društva”. Stoga Odbor i dalje smatra da Južna Koreja nema opravdanja za zatvaranje osoba koje ulažu prigovor savjesti.

Iako je Južna Koreja 1990. potpisala Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, ona uporno odbija držati se onoga što u tom paktu stoji o poštivanju prava osoba koje ulažu prigovor savjesti. Štoviše, vlasti u toj zemlji i dalje svake godine zatvaraju stotine mladih Jehovinih svjedoka. UN-ov Odbor za ljudska prava više se puta zauzeo za mladiće koji u Južnoj Koreji ulažu prigovor savjesti na služenje vojske. Vrijeme će pokazati hoće li sve veći pritisak međunarodne zajednice potaknuti vlasti u Južnoj Koreji da stanu na kraj arbitrarnim zatvorskim kaznama te prihvate zakonske odredbe o poštivanju prava svojih građana na prigovor savjesti.