Idi na sadržaj

Konferencija za novinare u Moskvi 1. travnja 2021., održana povodom 70. obljetnice deportacije Jehovinih svjedoka u Sibir

5. TRAVNJA 2021.
RUSIJA

Moskovska konferencija za novinare povodom 70. obljetnice Operacije sjever

Gotovo 10 000 Jehovinih svjedoka bilo je deportirano u Sibir

Moskovska konferencija za novinare povodom 70. obljetnice Operacije sjever

Prvog travnja 2021. u Moskvi je bila održana konferencija za novinare povodom 70. obljetnice Operacije sjever. Naime, 1951. gotovo 10 000 Jehovinih svjedoka iz šest republika bivšeg Sovjetskog Saveza vlakovima je bilo deportirano u Sibir. Šest govornika, među kojima su bili stručnjaci za vjerska pitanja i ljudska prava, održalo je govore i odgovaralo na pitanja novinara. Oni nisu samo opisivali ono što se događalo tijekom Operacije sjever nego su govorili i o sadašnjem progonu Jehovinih svjedoka u Rusiji. Konferencija se u cijelosti prenosila putem interneta.

Jaroslav Sivulskij, predstavnik Europskog udruženja Jehovinih svjedoka čija je obitelj bila prognana u sklopu Operacije sjever, iznio je mnoge pojedinosti o nehumanim uvjetima koji su vladali tijekom deportacije. “Na temelju dostupnih dokumenata sa sigurnošću možemo potvrditi da su bila deportirana ukupno 9793 Jehovina svjedoka sa svojim obiteljima”, rekao je gospodin Sivulskij. “Ta brojka uključuje i one koji su umrli i one koji su se rodili na putu za Sibir.”

Sergej Ivanenko, ruski izučavatelj religija, govorio je o ulozi sovjetske propagande u Operaciji sjever. Osim toga, naglasio je njenu ulogu u sadašnjem progonu Jehovinih svjedoka u Rusiji. Gospodin Ivanenko je u svom izlaganju istaknuo nepokolebljivost Jehovinih svjedoka. On je rekao: “Žestok progon Jehovinih svjedoka koji od 2017. traje u Ruskoj Federaciji potpuno je uzaludan. To potvrđuju rezultati Operacije sjever, kao i analiza trenutne situacije koja jasno pokazuje da Jehovine svjedoke ništa ne može poljuljati u njihovoj vjeri i spriječiti ih da zastupaju svoja uvjerenja. Čini se da bi bilo u interesu ruske vlasti da ponovno omogući Jehovinim svjedocima da ispovijedaju svoju vjeru bez zakonskih restrikcija.”

Artur Artemjev, kazaški stručnjak na području religije i autor knjige Jehovah’s Witnesses in Kazakhstan: A Social-Historical and Religious Analysis (revidirano 2020.), rekao je da čak ni najokrutnije sovjetske metode nisu uspjele izbrisati iz postojanja Jehovine svjedoke niti umanjiti njihovu revnost. Naprotiv, u njegovoj je zemlji tijekom sovjetske vlasti broj Jehovinih svjedoka porastao. Nešto slično izjavio je Valerij Boršev, stručnjak za ljudska prava i član moskovskog Helsinškog odbora. On je rekao: “Progon samo još više osnažuje Jehovine svjedoke. Vlasti to naprosto moraju shvatiti.”

Valentin Gefter, član Stručnog vijeća pri Uredu povjerenika za ljudska prava u Rusiji, održao je govor na temu “Zatvorenici zbog priziva savjesti u suvremenoj Rusiji”. Jehovine svjedoke koji u Rusiji završe u zatvoru ne može se svrstati u političke zatvorenike. Oni su zapravo zatvoreni zbog priziva savjesti. Gospodin Gefter je rekao: “Jehovini svjedoci ne bune se protiv države.” Zatim je objasnio da su Jehovini svjedoci politički neutralni naprosto zbog svojih vjerskih uvjerenja. Zbog toga je zatvaranje Jehovinih svjedoka potpuno nepotrebno i nepravedno.

Posljednji govornik bio je Aleksandr Verhovski. On je član Predsjedničkog vijeća za ljudska prava i ravnatelj Centra za informacije i analizu SOVA. Taj centar pomno prati i dokumentira sve slučajeve nepravilne primjene Zakona o suzbijanju ekstremizma, među kojima su i slučajevi Jehovinih svjedoka. U svom je govoru analizirao trenutni progon Jehovinih svjedoka u Rusiji. “Hoće li napadi na Jehovine svjedoke prestati? To je jako važno pitanje na koje ne znamo odgovor.” Gospodin Verhovski je uvjeren da će ruske vlasti prije ili kasnije morati prestati proganjati Jehovine svjedoke. On je ponudio nekoliko opcija za izmjenu i dopunu Zakona o suzbijanju ekstremizma. Na taj bi se način država bolje štitila od stvarnih ekstremista, a ne bi kršila prava miroljubivih vjernika, kao što su Jehovini svjedoci.

Novinari su mogli postavljati pitanja o onom što su čuli.

Istog dana održana je akademska konferencija u Kišinjevu (Moldavija) pod pokroviteljstvom Instituta za povijest Moldavske akademije znanosti, Državnog sveučilišta Alecu Russo u Baltiju te Državnog sveučilišta Bogdan Petriceicu Hasdeu u Cahulu. Još jedna konferencija održat će se 9. travnja u Ukrajini.