Twende kovidio oini

Twende komurya

Hapo omarundurukiro nge tjitwa mozondwi zoundu ye reparisa omuinyo womundu?

Okupaha okuhupa orure

Okupaha okuhupa orure

“Ami mba muna kutja otjiungura Ndjambi tja yandja kovandu, tji ve putauza. Avihe we vi ungura nawa moruveze oruzikame rwavyo. Eye wa twa omakayendero woruveze ndu maru ya momutima womundu.”​Omuzuvarise 3:10, 11.

OMAMBO wOmbara Salomo omakuru ngo ye raisa oumune wovandu nawa ohunga nokuhupa. Ovandu ve nonḓero yokuhupa oruveze orure, ngahino mena rokutja omuinyo omusupi nu kave yenene okuyepa onḓiro. Oure wozombura ozengi ovandu va paha omuano wokuhupa oruveze orure nokuhinokukoka tjimanga.

Tara kotjihorera tja Gilgamesh ngwa ri Ombara yOvasumer. Ovihambarere ovingi vi hungira ohunga nehupo re. Tjimwe tjovihambarere tja tjangwa membo ndi isanewa Epic of Gilgamesh, nda raisa kutja eye wa toora omuhunga omunaumba wokuyepa onḓiro. Posi yokutja eye ka toṋene.

Omukonḓonone womiti omipange metuwo re romakonḓononeno

Meserewondo oritja-4 K.O.Z., ovandu moChina mbaave kondjo okupaha omiti omipange va runga omuti mbwaave kambura kutja mau verukisa omitjise avihe nu mau tjiti kutja ovandu ve hupe orure. Posi yokutja omuti mbo wa ri omunawanga nu wa eta onḓiro kovahonapare tjiva moChina. Ovandu mbaave kondjo okupaha omiti omipange moEurope, pokati kozombura nḓa 500 no 1500 O.Z., va kondja okurundurura ongoldo momuano wokutja ovandu ve iṋine nu i hite morutu mena rokutja kai tjiti omureru. Owo aave munu kutja mai yenene okutjita kutja omundu ma hupe orure.

Ndino, ovanongonone tjiva ve kondja okupaha kutja ongwaye ovandu tji ve kurupa. Ozongondjero zovanongonone nḓo ze raisa kutja ovandu ndino wina ve nomaundjiro omanene wokupaha omuano wokuhinokukurupa nokukoka. Hapo omakonḓononeno ngo ya eta tjike?

MUKURU “WA TWA OMAKAYENDERO WORUVEZE NDU MARU YA MOMUTIMA WOMUNDU.”​—OMUZUVARISE 3:10, 11

OKUPAHA KUTJA ONGWAYE TJI TU KURUPA NDINO

Ovanongonone mbe konḓonona ondwi pu pe utwa omundu va yandja omakahururiro wokombanda 300 nga panguka, wokutja ongwaye ovandu tji ve kurupa nokukoka. Mozombura nḓa, ovanongonone va yenena okutjita kutja ozondwi pu pe utwa ovipuka novandu aze ha kurupa tjimanga. Mena rotjiṋa hi, ovandu ovatumbe tjiva va yandja ovimariva kovanongonone kutja ve konḓonone kutja “ongwaye tji tu koka.” Owo va tjita vi?

Okukondja okutjita kutja ovandu ve hupe orure. Ovanongonone tjiva ve muna kutja oviṋa mbi tjita kutja tu kurupe vi ri mozondwi pu pe utwa omundu. Oviṋa mbi vi kayenda komurungu ngunda ozondwi aze nomasa. Oviṋa mbi tji mavi yenda ama vi mana omasa, omakurupiro otji ye uta.

Mombura ndji 2009 Elizabeth Blackburn wa muna ondjambi mena roviungura vye vyounongonone. Eye novakwao mbaave ungura pamwe va muna oviṋa mbi tjaera kutja ozondwi pu pe utwa omundu aze ha kurupa tjimanga. Nungwari, korusenina owo va muna kutja, “Oviṋa mbi ri mozondwi pu pe utwa omundu ka vi tjiti kutja ovandu ve hupe orure.”

Omatanauriro wozondwi zoundu omuano warwe wokukondja kutja ovandu ave ha kurupa. Indu ozondwi zetu tji za kurupa tjinene nga tji ze hi nokuyenena okukwatasana, ozo pe ya aze hindi ondjivisiro ndji he ri yo kovirwise vyorutu, mbi tjita kutja orutu ru pupyare, nokukara nomihihamo mbi ha zupo, nomitjise. Katjisupi, ovanongonone moFrance va toora ozondwi zovandu mba kurupa, tjiva mba ri nozombura zokombanda 100 okutjita kutja ze kwatasane rukwao. Omuhongore wotjimbumba tjomakonḓononeno oProfessor Jean-Marc Lemaître wa tja, oviungura vyawo vya raisa kutja va “yarura omakurupiro wozondwi ombunda.”

HAPO OUNONGO WOVIMEMWA MAPE YA AU TJITI KUTJA TU HUPE ORURE?

Ovanongonone tjiva ve muna kutja, nandarire kutja pe noviṋa ovingi mbi yenena okutjita kutja ovandu ave ha kurupa, ovandu kamaave hupu orure kombanda ya indu tja tja ve hupa. Otjingaperi kutja ozombura omundu nḓe undjirwa ko okuhupa za yeruruka okuza meserewondo oritja-19. Ihi omena roukohoke mbwa yeruruka, nomiti mbi rwisa nokutjaera omitjise na vyarwe mbi verukisa omitjise omingi. Ovakonḓonone tjiva ve kambura kutja okuhupa kwomundu kwa vaza poṋa pu kwa sokuyandera.

Ozombura ape 3 500 nḓa kapita, omutjange wOmbeibela Moses wa tja: “Oure womuinyo wetu u vaza kozombura omirongo hambombari; nu tji tu nomasa tjinene, u vaza kozombura omirongo hambondatu; nungwari imbi mbi ze tu etera, ovyo orukondjo nomaputi. Tjiri, avihe vi kapita tjimanga, neṱe matu zengi hakahana.” (Epsalme 90:10) Nandarire kutja ovandu va kondjo pu pe ṱa pi okureparisa ehupo retu, oro riri tjimuna Moses tja hungira.

Posi yokutja, pe novipuka tjiva vyomomeva mbi yenena okuhupa kombanda yozombura 200, nu omuti omunene mbu tjiukwa otja giant sequoia u yenena okuhupa oure wozombura omayovi. Indu tji matu sasaneke oure womuinyo mbu tu hupa ku noviṋa vyarwe mbi hupa, mape ya atu ripura oveni kutja, ‘Hapo tu sokuhupa oure wozombura 70 poo 80 uriri?’