1. Ovikeṋa mbi mape ya atu purwa tji tu ri poviungura poo poskole?

 HAPO ove u kara noumune uṋe indu omundu ngu mu ungura pamwe poo ngu mu hita pamwe oskole tje ku pura ohunga nongamburiro yoye? Hapo ove u uruma? Ovengi vetu ve uruma. Epuriro otja indo ri tu vatera okutjiwa omeripura nongamburiro yomundu ngo, tji matji tjiti kutja i rire oupupu kweṱe okuhaṋasana ombuze ombwa ku na ye. Povikando, omundu mape ya a pura epuriro otjomuano wokupaha ozombata ku na eṱe. Iho katji nokututemisa. Kombanda yaavihe, iho otjiṋa tji tji tjitwa aruhe mena rokutja ovandu ovengi ve zuva oviṋa vyoposyo ohunga na imbi mbi tu kambura mo. (Oviung. 28:22) Nu wina, tu hupa “momayuva omasenina,” moruveze ovandu mu ve “ha hangana” nu nandarire owo “ovanautwe.”—2 Tim. 3:​1, 3.

2. Omena raye tji matu sokuraisa oupore?

² Ove mape ya o ripura kutja, ‘Hapo me yenene vi okurira omupore nokukara nongengezero indu omundu tji ma vanga okupatasana ohunga noviṋa mu mbi kambura mo?’ Otjikwaye tji matji yenene okukuvatera? Okurira omupore poo ongozu maku ku vatere. Omundu omupore ka pindike hakahana, nungwari u yenena okuritjaera indu tja pindikisiwa. (Omiano 16:32) Otjiperi kutja kaaruhe tje rira oupupu okurira omupore. Hapo eṱe matu yenene vi okukara noupore? Mo yenene vi okukara noupore indu omundu tji ma vanga okukara nombata ohunga nongamburiro yoye? Nu indu tji u ri omunene, ove mo yenene vi okuvatera ovanatje voye kutja ve tjiwe omuano wokurwira ongamburiro yawo noupore? Ngatu tare.

3. Ongwaye tji maku za ovandu mbe noupore ve nomasa, nungwari kavingundi? (2 Timoteus 2:​24, 25)

³ Ovandu mbe noupore ve nomasa, nungwari kavingundi. Pe  hepa ongondjero okukara noupore, indu tji matu tuurunga ozongaro ozonḓeu. Oupore i tjimwe ‘tjovihape vyOmbepo.’ (Gal. 5:​22, 23) Embo ndi “oupore” mOtjigrike povikando tjiva aari ungurisiwa okusasaneka okakambe okahahu ku ka zeewa nawa. Ripura ohunga nokakambe okahahu nu ku ka rira okakozu. Nandarire kutja okakambe ngo okakozu, oko ngunda okapenda. Otjovandu, hapo eṱe matu yenene vi okurira ozongozu nokurira omapenda wina? Kamaatu yenene okutjita nao kourike wetu oveni. Eṱe matu sokuningira ombepo ya Mukuru, okutuvatera kutja tu kare notjikaṋena otjiwa ho. Tu novihorera ovingi vyovandu mbe rihonga okurira ozongozu. Otjotjihorera, ovakambure ovakwetu ovengi va raisa oupore indu ovandu tjaave kondjo okukara nombata ku na wo, nu ihi tja vatera ovandu ovengi okukara noumune ouwa ohunga nOvahongonone va Jehova. (Lesa 2 Timoteus 2:​24, 25.) Matu yenene okutjita vi kutja oupore u rire tjimwe tjotjikaṋena ku matu ṱaṱere?

4. Otjihorera tja Isak matji tu hongo ye ohunga noupore?

⁴ MOmbeibela mu novihorera vyovandu ovengi mba raisa ounanḓengu wokukara notjikaṋena tjoupore. Tara kotjihorera tja Isak. Indu tja turire moFilisti, morukondwa rwa Gerar, ovararanganda ve va ri neruru na ye, nu ave sire ozondjombo nḓa tungirwe i yovakarere vaihe. Pendje nokurwira ozondjombo ze, Isak wa tjindisa eṱunḓu re kokure nu a katopora ozondjombo zarwe. (Gen. 26:​12-18) Posi ya, Ovafilisti va tja omeva nge ri mozondjombo nḓo wina oyawo. Nandarire kehi yomauzeu ayehe ngo, Isak wa raisa oupore. (Gen. 26:​19-25) Otjikwaye tji tje mu vatera kutja ma rire omupore nandarire kutja ovandu varwe aave mu pindikisa? Eye aa tarere kovihorera vyovanene ve, nu ee rihongere komuano Abraham mee ritjindi, “nombepo ondarazu ndja pora” ya Sara.—1 Petr. 3:​4-6; Gen. 21:​22-34.

5. Otjihorera tjiṋe tji matji raisa kutja ovanene Ovakriste mave yenene okuhonga ovanatje vawo ounanḓengu wokukara noupore?

⁵ Ovanene Ovakriste, ve sokukara nongamburiro kutja mave yenene okuhonga ovanatje vawo ounanḓengu wokukara notjikaṋena tjoupore. Ngatu tare kotjihorera tja Maxence, wozombura 17. Eye aa hakaene pu novandu mba ri nomapindi koskole na motjiungura tjokuzuvarisa. Ovanene ve nomuretima ve mu honga okukurisa otjikaṋena tjoupore. Owo va tja: “Maxence nai wa zuva nawa kutja i rira oupupu komundu okuhakahana okupindika poo okuzira momuano omuvi, posi ya omundu nge nomasa u yenena okurira omupore.” Maxence nai we rihonga okurira omundu omupore.

6. Ongumbiro mai yenene vi okutuvatera kutja tu raise oupore?

⁶ Matu yenene okutjita vi indu tji tu ri mozongaro ozonḓeu, tjimuna indu omundu tja yamburura ena ra Mukuru wetu poo Ombeibela? Tu sokuningira Jehova kokutja me tu pe ombepo ye ondjapuke nounongo kokutja tu zire omundu ngo momuano omupore. Hapo tjike indu kombunda tji twa kamuna kutja katu zirire omundu ngo momuano omuwa? Matu yenene okukumba rukwao ohunga notjiṋa ho. Okuzambo atu ripurire ko kokutja matu yenene vi okuzira omundu ngo momuano omuwa otjikando tjarwe. Jehova me tu pe ombepo ye ondjapuke kokutja tu kare nomeritjaerero nokuraisa oupore.

7. Omomuano uṋe okuṱiza omatjangwa motjiuru mu maku yenene okutuvatera okuritjaera, indu tji tu ri mozongaro ozonḓeu? (Omiano 15:​1, 18)

⁷ Omatjangwa omengi mOmbeibela maye yenene okutuvatera indu tje ri ouzeu kweṱe okuhungira momuano omupore. Ombepo ya Mukuru mai yenene okutuvatera okuzemburuka omatjangwa ngo. (Joh. 14:26) Otjotjihorera, omurari mbu ri membo rOmiano mau yenene okutuvatera kokutja tu rire ovapore. (Lesa Omiano 15:​1, 18.) Embo rOmbeibela ndo wina  ri tu raisira ouwa mbu tu muna indu tji matu raisa omeritjaerero mozongaro ozonḓeu otja inḓo.—Omiano 10:19; 17:27; 21:23; 25:15.

8. Ongwaye tji matu sokutjiwa kutja ovikeṋa mbya tjiti kutja omundu ma pure epuriro ohunga noviṋa mbi tu kambura mo?

⁸ Ounongo poo ozondunge wina mavi yenene okutuvatera. (Omiano 19:11) Omundu onongo u raisa omeritjaerero indu ongamburiro ye tji mai rorwa. Povikando ovingi ovandu tji mave tu pura omapuriro kave tu raere kutja ongwaye tji mave pura omapuriro ngo. Ku nao, komurungu okuzira mape ya atu ha tjiwa kutja otjikwaye tji tja hingi omundu ngo okupura epuriro ndo.—Omiano 16:23.

9. Gideon wa raisa vi ounongo noupore momuano ma tjinda Ovaefraim?

⁹ Ngatu tare komuano Gideon maa zira ovarumendu vOvaefraim. Owo nomapindi ve mu pura kutja ongwaye tje he ve isanene kokutja ve karwise pamwe ovanavita vOvaisrael. Posi ya otjikwaye tji tja tjita kutja ve pindike tjinene nao? Ngahino aave ritongamisa? Nandarire kutja pa ri ongaro otja indjo, Gideon wa raisa ounongo mokukondja okuzuva nawa kutja ongwaye tji va ri nomapindi nu we ve zira momuano omupore. Gideon tja za nokuvezira nao “omapindi wawo otji ya wa pehi.”—Ovapang. 8:​1-3.

10. Otjikeṋa tji matji tu vatere okutjiwa omuano wokuzira ovandu mbe nomapuriro ohunga nongamburiro yetu? (1 Petrus 3:15)

 ¹⁰ Ngahino omundu ngu tu ungura pamwe poo ngu tu hita pamwe oskole e tu pura kutja ongwaye tji tu hupa otja komirari vyOmbeibela. Eṱe tu ungura oukukutu okukahurura kutja ongwaye tji tu kambura kutja omirari vyOmbeibela omisemba. Wina, tu sokuraisa ondengero koumune womundu ngo. (Lesa 1 Petrus 3:15.) Pendje nokuripura kutja epuriro ndo ra purwa momuano wokuturwisa poo wokutuyamburura, ripura ohunga nomuano epuriro ndo mu mari yenene okutuvatera okurihonga oviṋa ovinanḓengu ohunga nomundu ngo. Kainatja kutja ongwaye omundu tja pura epuriro ndo, eṱe tu sokumuzira momuano omuwa nu omupore. Eziriro retu mari mu hingi kokutja eye me ripurire koumune we. Nandarire kutja eye me tu ziri momuano omuvi, eṱe aruhe matu sokumuzira momuano omuwa.—Rom. 12:17.

11-12. (a) Otjikeṋa tji matu sokuripurira ko ngunda atu hi ya zira epuriro ezeu? (Wina tara kotjiperendero.) (b) Yandja otjihorera tji matji raisa omuano epuriro omundu ndi ma pura mu ri yenena okutjita kutja ehungi ri kayende komurungu.

¹¹ Otjotjihorera, indu omundu ngu tu ungura pamwe tje tu pura kutja ongwaye tji tu ha nyanda omikandi vyozongwatero, ove mape ya o ripura kutja: Hapo eye ma munu kutja eṱe katu yandjerwa okukara noruveze rwomanyando? Poo eye me ripura kutja eṱe katu nyanda omikandi vyongwatero tji tji tjita kutja ovandu mbu tu ungura pamwe ave ha kara nondjoroka? Eṱe rutenga matu yenene okumutanga komuano eye me raisa onḓero ku varwe nokumuraera kutja eṱe wina tu vanga okukara nondjoroka poviungura. Iho matji tjiti kutja tu kare nehungi ewa ndi mari raisa kutja Ombeibela i tja vi ohunga nomikandi vyozongwatero.

¹² Eṱe matu yenene okutjita nao wina indu omundu tje tu pura omapuriro warwe omazeu. Omundu ngu tu hita pamwe moskole mape ya a tja Ovahongonone va Jehova ve sokurundurura oumune wawo ohunga nomahakaeneno womonyama pokati kovarumendu vevari poo ovakazendu vevari. Hapo eye ma tja nao mena rokutja ka zuu nawa oumune wOvahongonone va Jehova ohunga nomahakaeneno womonyama pokati kovarumendu vevari poo ovakazendu vevari? Poo eye ngahino u nepanga poo omuzamumwe ngu ritjinda momuano mbwo? Poo eye u muna kutja eṱe katu vanga ovandu mbe hupa mongaro otja indjo? Eṱe tu sokukondja okumuzuvisa nawa kutja twa suvera ovandu avehe, nu tu raisa ondengero kouyara womundu auhe. b (1 Petr. 2:17) Okuzambo eṱe matu yenene okumuraera imbi Ombeibela mbi hungira nokutja okukongorera omirari vyOmbeibela ku tu etera ehupo ewa.

13. Omomuano uṋe mu matu yenene okuvatera omundu ngu ma nyekerere ongamburiro ohunga na Mukuru?

¹³ Indu omundu tje hi nokukupasana na imbi mbi matu hungire, eṱe katu sokuhakahana okumuna kutja matu tjiwa imbi eye me kambura mo. (Tit. 3:2) Otjotjihorera, tjike indu omuatje ngu mu hita pamwe oskole tja tja okukambura mu Mukuru ombandjarero uriri? Hapo ove mape ya o munu kutja eye u kambura kutja oviṋa kavi memenwe nu eye ma tjiwa ovingi ohunga na vyo? Posi ya eye mape ya a hungire oviṋa mbya zuva rukuru. Pendje nokuhungirira kounongo wovimemwa, ove mo yenene okuyandja otjiṋa komuatje ngu mu hita pamwe oskole kokutja me keripurire ko kombunda. Ove ngahino mo yenene okumuhindira olinka ku ku nondjivisiro onyingi ohunga noviutwa ndji mo i vaza morungovi ndwi jw.org. Kombunda, eye mape ya a vanga okuhungira ku na ove ohunga norupa poo okavidio ke ke munu morungovi. Indu tji twa raisa ondengero momuano mbwi,  iho mape ya atji tjiti kutja eye ma vange okurihonga ovingi ohunga nOmbeibela.

14. Omomuano uṋe omuwa Niall ma ungurisa orungovi rwetu okuvatera omuatje ngu ve hita pamwe oskole okutuurunga oumune woposyo ohunga nOvahongonone va Jehova?

¹⁴ Omutanda wena Niall wa ungurisa orungovi rwetu okuraisa kutja oviṋa tjiva ovandu mbi ve hungira ohunga nOvahongonone va Jehova kauatjiri. Eye wa tja: “Ami potuingi ee raerwa i yomuatje ngu tu hita pamwe moskole kutja hi kambura mounongo wovimemwa mena rokutja mbi kambura membo rovihambarere.” Indu omuatje ngu ve hita pamwe oskole tje hi na wa yandjera Niall okukahurura ohunga nongamburiro ye, Niall we mu raera okukatara morungovi rwetu o jw.org morupa ndwi “Ounongo wovimemwa nOmbeibela.” Kombunda, Niall wa yenena okumuna kutja omuatje ngu ve hita pamwe oskole wa lesa ondjivisiro nu aa vanga okuhungira ku na ye ohunga nokutja ehupo ra uta vi. Ove mape ya o kara mongaro otja indjo.

15. Omomuano uṋe ovanene mu mave yenene okuvatera ovanatje vawo okuzira momuano omupore, indu ovanatje mbu ve hita pamwe oskole tji mave pura omapuriro ohunga nongamburiro yawo?

¹⁵ Ovanene mave yenene okuhonga ovanatje vawo okuzira momuano omupore, indu ongamburiro yawo tji mai rorwa. (Jak. 3:13) Ovanene tjiva ve rirongerisa momerikotameno weṱunḓu. Owo ve tara komapu ovanatje vawo ngu ve yenena okukara na wo poskole, ave konḓonona nokurongerisa ovanatje vawo momuano owo mu mave yenene okukazira, nokuhonga ovanatje vawo okuhungira momuano omuwa nomupore.—Tara kokawongo “ Okurirongerisa ku vatera eṱunḓu roye.”

16-17. Omomuano uṋe okurirongerisa mu ku vatera omitanda?

¹⁶ Okurirongerisa ku vatera omitanda okukurisa ongamburiro yawo oveni mu imbi mbi ve  rihonga nokukahurura ku varwe kutja ongwaye tji ve kambura nao. Ongongorasaneno ndji “Omapuriro omitanda ngu ve pura” ndji ri mo jw.org i kamburira mo ozombapira zokutjangera ko. Ozo za ungurirwa okuvatera omitanda okukurisa ongamburiro yawo nokuvevatera okurongerisa omaziriro momambo wawo oveni. Mokukonḓonona ongongorasaneno youmbo ndjo otjeṱunḓu, matu yenene okurihonga omuano wokurwisa ongamburiro yetu momuano omuwa nomupore.

¹⁷ Omutanda wena Matthew wa kahurura omuano okurirongerisa ku kwe mu vatera. Otjorupa rwomerikotameneno wawo weṱunḓu, Matthew novanene ve aave tjiti omakonḓononeno ohunga nomapu ngu mape ya ave kahungirira ko koskole. Eye wa tja: “Eṱe tu ripura ohunga nomapuriro ngu mape ya aye kapurwa, natu rirongerisa komuano mbu matu yenene okuzira omapuriro ngo otja tji twa konḓonona. Indu tji mbi nomapu omawa ohunga nongamburiro yandje, mbi kara nongamburiro nu i rira oupupu okutjinda ovandu varwe noupore.”

18. Ovakolose 4:6 ri raisa ounanḓengu waye?

¹⁸ Nandarire kutja matu kahurura oviṋa momuano omuwa nu omuzuvakwa, kavandu avehe mbu mave vanga okuyakura poo okukambura moviṋa mbi matu hungire. Indu tji matu hungire nongengezero noupore, matji yenene okutuvatera. (Lesa Ovakolose 4:6.) Okuhungira ku nomundu ohunga noviṋa mbi tu kambura mo maku sasanekwa nokuyumba otjimbere ku ye. Matu yenene okumuyumbira otjimbere momuano omuwa poo nomasa. Tji twa yumbu otjimbere momuano omuwa, ma rire oupupu ku ye okutjiyakura nokukayenda komurungu okunyanda. Momuano tjingewo, indu tji twa ziri ovandu nongengezero noupore, ma rire oupupu ku wo okukara nonḓero okupuratena kweṱe nokukayendisa ehungi komurungu. Otjiperi kutja indu omundu tji ma vanga okukara nozombata pu na eṱe poo okutuyamburura, katu sere okukayendisa ehungi ndo komurungu. (Omiano 26:4) Posi yokutja, ovandu ovengi kamaape ya ave kara nao. Otjiperi kutja ovengi mape ya ave puratene.

19. Otjikwaye tji matji tu hingi okuraisa oupore indu tji matu rwisa ongamburiro yetu?

¹⁹ Oukahu kutja eṱe tu muna ouwa indu tji matu rihongo okukara noupore. Kumba ku Jehova okukupa omasa kokutja u rire omupore indu tji mo ziri omapuriro ngu maye pirukire. Zemburuka kutja indu tji mo raisa oupore, tji tjita kutja u nakaure omaumune pekepeke ngu maye tjiti kutja pe kare nozombata. Indu tji wa ziri omundu momuano omupore nu wondengero, iho matji yenene okuhinga ovapuratene voye okurundurura oumune wawo ohunga na eṱe nouatjiri wOmbeibela. ‘Aruhe rirongera okuzira’ ohunga nongamburiro yoye amo ‘mangurura nomutima omutarazu nondengero.’ (1 Petr. 3:​15, 16) Ii, otjiperi kutja indu tji u ri omupore u rira omunamasa.