Twende kovidio oini

Twende komurya

Matu yenene vi okuhwikika omundu omupe novikaro vye nokuhina okuhukura rukwao?

Matu yenene vi okuhwikika omundu omupe novikaro vye nokuhina okuhukura rukwao?

‘Rihwikika omundu omupe.’—KOL. 3:10.

OMAIMBURIRO: 43, 27

1, 2. (a) Ongwaye tji matu yenene okurihwikika omundu omupe? (b) Ovikaṋena viṋe vyomundu omupe mbya tjangwa mOvakolose 3:10-14?

OMAMBO nga “omundu omupe,” ye munika mOmbeibela. (Ef. 4:24; Kol. 3:10) Owo maye hee ongaro ndja “utwa kosaneno yaNdjambi.” Nu hapo mape ya atu rihwikike omundu omupe? Ii matu yenene. Jehova wa mema ovandu otja kombunikiro ye, okutja matu yenene okuhorera ovikaṋena vye oviwa.—Gen. 1:26, 27; Ef. 5:1.

2 Otjiperi kutja mena rouhahomonena mbu twa rumata kovanene vetu, tu rorwa i ozonḓuma ozombi. Ozongaro ongondoroka na eṱe wina mape ya aze tu ṱunu tjinene. Posi yokutja nombatero yaJehova, eṱe matu yenene okutoṋa okurira omundu eye ngwe vanga kutja tu rire. Kutja tu yanḓiparise onḓero yetu yokuyenenisa ondando ndji, matu kahungirira kovikaṋena tjiva vyomundu omupe omuapostele Paulus mbya hingwa i ombepo ondjapuke okutjanga ohunga na vyo. (Lesa Ovakolose 3:10-14.) Wina matu kahungirira kokutja matu yenene vi okuraisa ovikaṋena mbi motjiungura tjetu tjokuzuvarisa.

“EṊE AMUHE OWEṊE VEMWE”

3. Otjikaṋena tjimwe tjomundu omupe ootjiṋe?

3 Paulus tja za nokututunduuza okuhwikika omundu omupe, eye wa kayenda komurungu okukahurura okuhina ombangu otjotjikaṋena otjinanambango tjomundu omupe. Eye wa tja: “Otji pe hi nokukara ombangu pokati kOmujuda na ngu he ri Omujuda, pokati komusukarekwa nomuhasukarekwa, pokati komuhoko umwe novandu vozonganda mbe hiye ya koundu, na pokati komukarere nomundu omukutuke.” Ongwaye mombongo tji mu ha sokukara ombangu pokati komihoko, ozombazu poo onḓengu yovandu? Mena rokutja ovakongorere vaKristus vatjiri avehe ovandu “vemwe.”—Kol. 3:11; Gal. 3:28.

4. (a) Ovakarere vaJehova mave sokutjinda vi ovandu varwe? (b) Ongaro iṋe ndji mape ya ai yandja ouzeu kombwaneno yOukriste?

4 Imba mbe rihwikika omundu omupe ve tjinda ovakambure ovakwao novandu varwe nondengero, kainatja kutja ve varwa otjovangendu, ovomuhoko poo ombazu iṋe. (Rom. 2:11) Motupa tjiva mouye, ihi otjiṋa otjizeu okutjita. Okutara kotjihorera, morukapitaveze ohoromende yaSouth Africa ya toorora otuveze ovandu vomihoko pekepeke pu mave tura, tjimuna omaturiro wovaapa, omaturiro wovazorondu poo omaturiro womihoko mbya rungwa. Ovandu ovengi, nOvahongonone vaJehova wina ngamba va tura motuveze two. Orutu Orunane aaru vanga okutunduuza ovakambure ovakwetu kutja omitima vyawo vi “kare kamwaha.” Okutja mu Oktoba 2013, orwo rwa yakura ondyero yapeke ndji mai vatere ovakambure vomihoko pekepeke okutjiwasana nawa. (2 Kor. 6:13) Ihi aatji kamburire mo tjike?

5, 6. (a) Ondyero iṋe ndja tjitwa mehi rimwe okuyanḓiparisa ombwaneno mokati kovakarere vaMukuru? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.) (b) Ondyero ndji ya eta ouwa waye?

5 Pa tjitwa ondyero yokutja ozombongo mbari zomaraka poo omuhoko mbwa panguka ze ryangasane mozonavyeka tjiva. Ovarumendu novakazendu ovakambure okuza kozombongo azeembari nḓa va ungura pamwe motjiungura tjokuzuvarisa, ave i pamwe kombongarero yombongo nave sekirisasana pozoyawo. Ozombongo ozengi za kara norupa, nu orutavi rwomberoo rwa yakura ozombuze ozombwa ohunga nondyero ndji nandarire okuza kovandu mbe heri Ovahongonone. Okutara kotjihorera, omuhonge umwe wa tja nai: “Kawami Omuhongonone, posi yokutja me vanga okumuraera kutja mu ungura otjiungura tjeṋu tjokuzuvarisa momuano omuhirona tjinene nu oweṋe omihoko mbya wana.” Ondyero ndji ya ṱuna vi kOvahongonone vaJehova?

6 Rutenga, omukazendu omukambure omuhungire wOtjixhosa wena Noma, aa tira okuṋanga ovakambure ovakwao ovaapa vombongo yOtjiingirisa kokandjuwo ke ku ke hina oviṋa ovingi. Posi yokutja tji va mana okuzuvarisa pu nOvahongonone imbo ovaapa na tji va za nokusekirisasana pozoyawo, eye wa tja: “Owo ovandu uriri tjimuna eṱe!” Okutja indu tja rira oruveze kombongo yOtjixhosa okusekirisa ombongo yOtjiingirisa, eye wa rongerisa eriro na ṋanga ovandu tjiva. Umwe wovandu mba ṋanga ya ri omunene wombongo omuvapa. Noma wa tja: “Ami tjiri mba ṱuninwe tjinene momuinyo kutja eye wa ri nonḓero yokuhaama kotjikarate.” Mena rondyero ndji, ovakambure ovengi va hara omapanga omape nu va tya kutja mave kayenda komurungu okuvarurasana.

‘OTJARI NOUNYAṊUTIMA’

7. Omena raye tji matu hepa okuraisa ounyaṋutima ku varwe aruhe?

7 Matu kayenda komurungu okumuna omauzeu, ngandu ouye waSatan tji we ya komaandero. Oviṋa tjimuna ouhepe woviungura, ouvere, ondatumisire, oviwonga, okupandjara ouini mena rozondjito zoutwe poo omauzeu warwe, vi yenena okutuṱuna atuhe. Tu hepa ounyaṋutima ku katjiri kutja tu yenene okuvaterasana tji tu ri mouzeu. Okukara nomutima omutarazu ku tu hinga kutja tu raise ouwa ku varwe. (Ef. 4:32) Ovikaṋena vyomundu omupe mbi, mavi tu vatere okuhorera ku Mukuru nokuhuhumiṋa varwe.—2 Kor. 1:3, 4.

8. Tji twa raisa ouwa nounyaṋutima kovandu avehe mombongo mape ya aku eta ozondaya zaye? Yandja otjihorera.

8 Matu yenene vi okuraisa onḓero yatjiri kovandu mba za komahi warwe poo imba mbe varwa nonḓengu yokehi? Matu sokupangasana novandu otja imbo natu ve vatere kutja ve ute okumuna kutja owo wina ouṋepo ounanḓengu wombongo. (1 Kor. 12:22, 25) Okutara kotjihorera, Dannykarl wa tjinda okuza koPhilippines okuyenda koJapan. Mena rokutja eye wa ri omundu ngwa za kehi rarwe, eye kaa tjindwa nawa tjimuna ovakwao poviungura vye. Okuzambo Dannykarl wa ya kombongarero yombongo yOvahongonone vaJehova. Eye wa tja: “Otjingi tjovandu mba ri mbo va ri Ovajapan, posi yokutja ve ndji yakura norusuvero tjimuna ovandu mbu mave ndji tjiwa rukuru.” Ongaro ombwa yovakambure mba ye mu vatera okutumbuka popezu na Jehova. Kombunda Dannykarl wa papitisiwa nu ndino u karera otjomunene wombongo. Ovanene vombongo varwe ve tjaterwa kutja eye nomukazendu we Jennifer ve karera mombongo yawo nu va tja nai ohunga na wo: “Otjovakandjira owo ve nehupo ndi hi noviṋa ovingi nu ve raisa otjihorera otjiwa tjokutwapo Ouhona poruveze orutenga mehupo rawo.”—Luk. 12:31.

9, 10. Yandja ovihorera mbi mavi raisa ozondaya nḓe za mokuraisa otjari motjiungura tjokuzuvarisa.

9 Tji matu zuvarisa ombuze yOuhona ku varwe, tu kara noruveze oruwa rwokuraisa “ouwa ku avehe.” (Gal. 6:10) Mena rokuvanga okuraisa otjari nounyaṋutima kovandu mba za kehi rarwe, Ovahongonone vaJehova ovengi ve kondja oukukutu okurihonga eraka epe. (1 Kor. 9:23) Ihi tja eta ozondaya ozengi. Okutara kotjihorera, omukazendu omukandjira moAustralia wena Tiffany we rihonga Otjiswahili kutja ma yenene okuvatera mombongo yOtjiswahili motjihuro tjaBrisbane. Nandarire kutja okurihonga eraka tja ri otjiṋa otjizeu ku Tiffany, ehupo re ra runduruka tjinene. Eye wa tja: “Tji mo vanga okukara nondjoroka motjiungura tjokuzuvarisa, kavatere mombongo yeraka rarwe. Ku ri tjimuna okukaryanga kwarwe ngunda au hiya tjindira kotjihuro tjarwe. U tjiwa eṱunḓu retu rovakambure nawa nu u muna ombwaneno ohimise ndji tu na yo.”

Otjikeṋa tji tji hinga Ovakriste kutja ve vange okuvatera ovandu mba za kehi rarwe? (Tara koparagrafa 10)

10 Eṱunḓu moJapan wina ra tjita omuano otjingewo. Omuatje wawo omukazona wena Sakiko wa tja: “Eṱe aruhe aa tu hakaene novandu mba za koBrazil ngunda atu ri motjiungura tjokuzuvarisa. Tji twe ve raisire omatjangwa okuza mOzombeibela zawo zOtjiputu, tjimuna etjangwa rOmavandururiro 21:3, 4 poo Epsalme 37:10, 11, 29, owo aave yandja ombango nu povikando tjiva aave riri.” Owo aave ṱire ovandu mba ondjenda nu aave vanga okuvevatera okurihonga ouatjiri. Okutja otji va uta okurihonga Otjiputu otjeṱunḓu. Eṱunḓu ndi kombunda ra vatera okuuta ombongo yOtjiputu. Ozombura tjaaze kayenda, owo va vatera ovandu ovengi mba za komahi warwe okurira ovakarere vaJehova. Sakiko wa tja: “Ya ri oviungura ovingi okurihonga Otjiputu, posi yokutja ozondaya nḓu mba muna za kapita ozongondjero nḓu mba tjita. Tjiri tu nondangi onene ku Jehova.”—Lesa Oviungura 10:34, 35.

‘MAMU SOKUKARA NOMERISUSUPARISIRO’

11, 12. (a) Ongwaye tji matu hepa okukara noumune ouwa kutja tu yenene okurihwikika omundu omupe novikaro vye? (b) Otjikeṋa tji matji tu vatere okurira overisusuparise?

11 Otjiṋa tji matji sokutuhinga okurihwikika omundu omupe ondjozikiro ku Jehova, nungwari kakupaha okutangwa i ovandu. Zemburuka kutja omuengeli umwe ngwa ri ohomonena wa tjita ouvi, mena rokutja we ritongamisa. (Sasaneka Esekiel 28:17.) Eṱe kaweṱe ovahomonena, okutja ma rire oupupu okuritongamisa, posi yokutja matu yenene okurira overisusuparise. Nu hapo otjikeṋa tji matji tu vatere okutjita nao?

12 Kutja tu yenene okurisusuparisa, matu sokutwapo oruveze eyuva arihe rwokuripurira oukoto koviṋa mbi matu lese mEmbo raMukuru. (Deut. 17:18-20) Nu tjinene matu sokuripurira koviṋa Jesus mbyaa hongo, notjihorera tje otjiwa nomuano omurisusuparise ma ungura otjiungura tje. (Mat. 20:28) Jesus nangarire wa koha ozombaze zovaapostele ve. (Joh. 13:12-17) Wina matu sokukumba aruhe ku Mukuru kutja me tu pe ombepo ye ondjapuke i tu vatere okurwisa ombepo ngamwa aihe yokurivara ovasemba povakwetu.—Gal. 6:3, 4; Fil. 2:3.

13. Okurisusuparisa ku eta ozondaya zaye?

13 Lesa Omiano 22:4. Jehova u undjira ko kutja tu rire overisusuparise, orondu omerisusuparisiro ye eta ozondaya ozengi. Okurira overisusuparise ku tu vatera okukurisa ohange nombwaneno mombongo. Okukara notjikaṋena tjomerisusuparisiro hi, nokutjikurisa ku tjita kutja Mukuru me tu raisire otjari. Omuapostele Petrus wa tja: “Eṋe amuhe risusupariseye, nu aruhe mu rirongerere okukarerasana. Orondu Omatjangwa maye tja: ‘Ndjambi u pirukira overitongamise, nungwari imba overisusuparise e ve ṱire otjari.’”—1 Petr. 5:5.

‘MAMU SOKUKARA NOUPORE NOMURETIMA’

14. Ouṋe ngwa raisa otjihorera otjisembasemba tjoupore nomuretima?

14 Mouye wakandino mbwi, omundu tje ri omupore na tje nomuretima, u varwa kutja otjingundi. Nungwari imbwi kauatjiri. Ovikaṋena oviwa mbi vya za kOmundu omunamasa tjinene mevaverwa arihe. Jehova Mukuru ongu ri otjihorera otjisembasemba tjomundu ngwa raisa oupore nomuretima. (2 Petr. 3:9) Tara komuano mbwa zira Abraham na Lot okupitira movaengeli ve, indu tji ve mu pura omapuriro. (Gen. 18:22-33; 19:18-21) Wina oure wozombura zokombanda 1 500, Jehova wa kara nomuretima kongaro ombi yotjiwaṋa tjaIsrael.—Esek. 33:11.

15. Jesus wa raisa otjihorera tjiṋe tjoupore nomuretima?

15 Jesus wa ri “ongozu.” (Mat. 11:29) Eye wa raisa omuretima mokutjinda oungundipare wovahongewa ve. Indu tjaa zuvarisa kombanda yehi, eye povikando ovingi aa hungirwa omambo omavi nokukumininwa. Posi yokutja eye wa raisa oupore nomuretima nga konḓiro ye. Indu Jesus tja ri kehi yomuhihamo omunene indu tja papererwe komuti, eye wa ningira Ihe kutja ma isire ovandu mbu mave mu zepa. Eye wa tja: “Orondu tji ve hi nakutjiwa ihi tji mave tjiti.” (Luk. 23:34) Nangarire ngunda Jesus e ri kehi yombameno nomuhihamo, eye wa raisa oupore nomuretima.—Lesa 1 Petrus 2:21-23.

16. Matu yenene vi okuraisa oupore nomuretima?

16 Matu yenene vi okuraisa oupore nomuretima? Paulus wa tamuna omuano umwe indu tja tjanga omambo nga kovakambure ovakwao: “Tjindasaneye nu mu isirasane umwe tje nombiri nomukwao. Nu mamu sokuisirasana otja Muhona punga e mu isira.” (Kol. 3:13) Kutja tu yenene okuisira ovakwetu, matu hepa okukara nomuretima noupore. Okutjita nao ku tunduuza ombwaneno mombongo.

17. Ongwaye oupore nomuretima tje ri ovikaṋena ovinanḓengu?

17 Jehova u undjira ko kutja tu raise oupore nomuretima ku varwe. Matu hepa ovikaṋena mbi, tji matu vanga okukahupa mouye we oupe. (Mat. 5:5) Tji matu raisa oupore nomuretima, tu yozika Jehova nu tu vatera varwe okutjita nao.—Gal. 6:1; 2 Tim. 2:24, 25.

“SUVERASANEYE”

18. Orusuvero nokuhinambangu vi yenda vi kumwe?

18 Ovikaṋena avihe mbi twa hungirire ko, vi ṱuna kotjikaṋena hi orusuvero. Okutara kotjihorera, omuhongewa Jakobus aa sokuronga ovakambure ovakwao mena rokutja aave tjindi ovandu ovatumbe nawa pu imba ovasyona. Posi yokutja eye wa raisa kutja ongaro otja indjo i teya etwako raMukuru ndi tja: “Suvera omukweṋu otja tji we risuvera omuini.” Okuzambo wa weza na tja: “Nungwari tji mamu pangura ovandu otja kombunikiro yawo, indino mamu tjiti ouvi.” (Jak. 2:8, 9) Tji twa suvera ovandu, kamaatu raisa ombangu ku ngamwa omundu mena romahongero wokombanda nga muna, omuhoko ma za, poo omuano mbwe varwa i ovandu. Kamaatu yenene okutjita aayo katu nombangu. Nungwari okuhinambangu maku sokurira ongaro yehupo retu.

19. Ongwaye tji matu sokusuverasana?

19 Orusuvero wina ru “nomuretima, ru nounyaṋutima” nu “karu ritongamisa.” (1 Kor. 13:4) Tjiri tu hepa omuretima, ounyaṋutima nomerisusuparisiro kutja tu kayende komurungu okutjivisa ombuze ombwa yOuhona kovakwetu. (Mat. 28:19) Ovikaṋena otjingevyo vi tu vatera kutja tu ungure nawa ku novakambure ovakwetu avehe mombongo. Tji twa raisa orusuvero otja indwo ozombongo zetu ze kara nombwaneno nu ihi tji eta ondjozikiro ku Jehova. Varwe mave munu ombwaneno ndji nave vanga okuya kouatjiri. Kunao Ombeibela i kahurura omundu omupe nomambo nga: “Nu kombanda yaimbi avihe suverasaneye. Orusuvero ondu ri otjiwaneke tji tji mu kuta kumwe okuura.”—Kol. 3:14.

MAMU “SOKUYARURWA KOUPE”

20. (a) Omapuriro yeṋe ngu matu sokuripura oveni nu omena ratjike? (b) Eṱe tu undja oruveze ruṋe nonḓero?

20 Auhe wetu nge ripure omuini kutja, ‘Ovikeṋa vyarwe mbi me sokutjita kutja mbi hukure omundu omukuru novikaro vye, nokuhina okumuhwikika rukwao?’ Matu sokukumba ku Jehova natu riheke kutja me tu vatere. Matu sokukondja nomasa okurundurura omeripura wetu poo okupoka kovitjitwa ovivi kutja tu yenene ‘okurumata Ouhona waNdjambi.’ (Gal. 5:19-21) Wina matu sokuripura kutja, ‘Mbi kayenda komurungu okurundurura omeripura wandje kutja mbi yandje onyuṋe ku Jehova?’ (Ef. 4:23, 24) Kaweṱe ohomonena, okutja matu sokukondja nomasa okurihwikika omundu omupe novikaro vye nokuhina okumuhukura rukwao. Ihi otjiṋa tji tji hi nomaandero. Tjiri ehupo mari karira ewa indu ovandu avehe mbe nomuinyo tji mave hwikike omundu omupe, natji mave horere ovikaṋena vyaJehova oviwa okuura!