Twende kovidio oini

Twende komurya

ORUPA RWOMAKONḒONONENO 31

‘Atu rihahiza’!

‘Atu rihahiza’!

“Komuhingo mbwi opu tu ha zu okurihahiza.”—2 KOR. 4:16.

EIMBURIRO 128 Okupanḓera po nga komaandero

OMAPU KU MATU KATARA *

1. Ovakriste mave sokutjita vi kutja ve mane otjirarakaneno tjomuinyo?

OVAKRISTE ve ri motjirarakaneno tjomuinyo. Nandarire kutja twa uta nai motjirarakaneno hi poo twa uta rukuru, matu sokukayenda komurungu okutupuka nga tji twa mana otjikara. Omarakiza omuapostele Paulus nga yandja kOvakriste moFilipi maye tu vatere okutupuka nga tji twa mana otjikara. Meserewondo etenga, Ovakriste tjiva mombongo ndjo aave karere Jehova oure wozombura ozengi indu tji va muna orutuu rwa Paulus. Owo aave karere Jehova nouṱakame posi yokutja Paulus we ve zemburukisa ounanḓengu wokutupuka nokuhaurwa. Eye aa vanga kutja owo ve kayende komurungu okuhorera kotjihorera tje ‘tjokurarakanena okuvaza indji onduri’ poo ondando.​—Fil. 3:14.

2. Ongwaye omarakiza wa Paulus kOvafilipi tji ya ri omanahepero moruveze ndwo?

2 Omarakiza wa Paulus kOvafilipi ya ri omanahepero moruveze ndwo. Ovandu moFilipi aave pirukire ovakambure okuza koruveze ndwi ombongo tji ya utwa. Omapirukiro nga ya uta indu Paulus na Silas tji va vaza moFilipi mombura ndji 50 O.Z. kombunda yokupuratena komambo wa Mukuru nga, “konda nguno koMakedonie.” (Oviung. 16:9) Owo va muna omukazendu wena Lidia nu ‘Muhona wa yezurura omutima we kutja a puratene nombakatwi’ kombuze ombwa. (Oviung. 16:14) Kombunda yanao, eye neṱunḓu re va papitisiwa. Posi yokutja tjimanga Omudiaboli wa uta okuverora. Ovandu votjihuro ho va nanena Paulus na Silas komurungu wovahongore votjihuro, nu ave ve kuminine kutja mave tjiti ezunganeno. Okuzambo Paulus na Silas va tonwa, ave paterwa motjovakamburwa, kombunda ave ningirwa okupita motjihuro ho. (Oviung. 16:16-40) Hapo owo ve rihahiza? Kako! Nu hapo ovakambure mombongo ombe ndji va tjita vi? Owo va raisa otjihorera otjiwa mena rokutja va ri nonḓaro orure wina! Tjiri va tunduuzwa tjinene i otjihorera otjiwa tja Paulus na Silas.

3. Otjikeṋa Paulus tja tjiwa, nu matu katara komapuriro yeṋe?

3 Paulus we rirongera okuhina okurihahiza. (2 Kor. 4:16) Kutja ma kayende komurungu okukarera Jehova nouṱakame nga komaandero, eye aa tjiwa kutja ma sokuyandja ombango kondando ye. Hapo matu rihongere tjike kotjihorera tja Paulus? Ovihorera viṋe vyovakambure ovaṱakame ndino mbi raisa kutja matu yenene okutuurunga nandarire kutja tu ri kehi yomauzeu? Omomuano uṋe omaundjiro wetu woruyaveze mu maye yenene okutuvatera okuhina okurihahiza?

OTJIHORERA TJA PAULUS MATJI TU VATERE VI?

4. Omomuano uṋe Paulus ma yenena okukara norupa motjiungura tja Jehova nandarire kutja wa ri momauzeu?

4 Ripurira ku imbi avihe Paulus mbyaa tjiti indu tja tjanga kOvafilipi. Eye wa ri omukamburwa woponganda moRoma. Eye kaari nouyara wokupita motjiungura tjokuzuvarisa. Posi yokutja, eye aa yenene okuzuvarisa ku imba mbaave ya okumuvarura nokutjanga otutuu kozombongo zokokure. Momuano otjingewo ndino, Ovakriste ovengi mbe ha yenene okupita motjiungura tjokuzuvarisa, ve yenena okuzuvarisa ku imba mbe ya okuvevarura ponganda. Owo wina ve tjanga otutuu okutunduuza ovandu mbu ve ha yenene okuhakaena.

5. Okuza komambo wa Paulus nge ri mOvafilipi 3:12-14, otjikwaye tji tja vatera Paulus okuyandja ombango kondando ye?

5 Paulus ka tekere ombango mena roviṋa mbya yenenisa morukapitaveze poo mena rozondataiziro ze. Eye wa tja, ma sokuzemba “imbi vyokombunda” kokutja ma yenene ‘okunanukira imbi vyokomeho,’ mbi ri okumana otjirarakaneno tjomuinyo. (Lesa Ovafilipi 3:12-14.) Oviṋa viṋe mbyatjavi teya ombango ya Paulus? Rutenga, eye wa ri omutumbe ngunda e hiya rira Omukriste. Posi yokutja, oviṋa mbyo eye ee vi vara otja “oviyaya porwavyo.” (Fil. 3:3-8) Otjitjavari, nandarire kutja ee rimunu ondjo mokutatumisa Ovakriste rukuru, eye ka yandjerere ouripura mbo okutjita kutja ma ise okukarera Jehova. Otjitjatatu, eye kee ripura kutja wa ungurira Jehova pu pa yenene. Paulus wa tuurunga motjiungura tje tjokuzuvarisa, nandarire kutja wa ri omukamburwa woponganda, wa tonwa, wa vetwa nomawe, wa ri mondjuwo yomeva ndja tekere mokuvare, nu kaa ri novikurya nozombanda. (2 Kor. 11:23-27) Nungwari, nokuhina okutara ku imbi mbya yenenisa poo komauzeu nga muna, Paulus aa tjiwa kutja eye u sokukayenda komurungu okukarera Jehova. Eṱe wina tu sokutjita nao.

6. Ovikwaye tjiva “vyokombunda” mbi twa sokuzemba?

6 Omomuano uṋe mu matu yenene okuhorera kotjihorera tja Paulus ‘mokuzemba imbi vyokombunda’? Ovandu tjiva ve rimuna ondjo mena romauvi ngu va tjita morukapitaveze. Tji pe ri nao, matu yenene okukonḓonona Ombeibela kweṱe oveni ohunga notjisuta tjonguturiro tja Kristus. Tji twa konḓonona nokuripurira ko oukoto nokukumba ohunga nepu eyanḓiparise ndi, matji tu vatere okuhina okurimuna ondjo pu pe he ri ohepero. Nu wina maku tu vatere okuhina okurivera ohunga nouvi Jehova mbwe tu isira rukuru. Tara koviṋa vyarwe mbi matu yenene okurihonga okuza ku Paulus. Ovengi va isa oviungura mbyaavi yenene okuvetumbisa kokutja ve yenene okuungurira Jehova tjinene. Tji pe ri nao, hapo mape ya atu zembi oviṋa mbi twa isa kombunda nokuhina okuripura ohunga noviṋa mbya tja tu kara na vyo? (Num. 11:4-6; Omuzuv. 7:10) Oviṋa “vyokombunda” vi kamburira mo oviṋa mbi twa ungurira Jehova poo omarorero ngu twa tuurunga morukapitaveze. Okuripurira komuano Jehova mbwe tu sera ondaya nokutuvatera morukapitaveze, maku tu vatere okutumbuka popezu na Tate wetu womeyuru. Nungwari kamaatu vanga okuripura kutja oviungura vyetu ku Jehova vya yenena.​—1 Kor. 15:58.

Motjirarakaneno tjomuinyo, eṱe katu sokuyandjera otjiṋa okututeya ombango nu tu sokuyandja ombango kondando yetu (Lesa oparagrafa 7)

7. Otja 1 Ovakorinte 9:24-27, ovikwaye ovinanḓengu mbi tu hepa kutja tu toṋe motjirarakaneno tjomuinyo? Sasaneka.

7 Paulus wa zuva nawa indu Jesus tja tja: “Kondjeye.” (Luk. 13:23, 24) Eye aa tjiwa kutja ma sokukondja nomasa ngandu komaandero tjimuna Kristus. Kunao, eye wa sasaneka ehupo retu otjOvakriste ku nomatupukiro wotjikara. (Lesa 1 Ovakorinte 9:24-27.) Omutupuke wotjikara u yandja ombango kokukonda omukoka nu ka yandjere oviṋa vyarwe okumuteya ombango. Otjotjihorera, ovatupuke mape ya ave tupuka mondjira mu mu nozostora noviṋa vyarwe mbi mavi yenene okuveteya ombango. Hapo mo munu kutja omutupuke ngu ri motjikara mape ya a kurama okutara oviṋa mbi ri momatuiho wozostora? Tjinangara ma vanga okutaara, eye kamaa tjiti nao! Eṱe wina katu sokuyandjera otjiṋa okututeya ombango motjirarakaneno tjomuinyo. Tji twa yandja ombango kondando yetu nokukarera Jehova noupatje, tjimuna Paulus, matu kamuna ondjambi yetu!

OKUKAYENDA KOMURUNGU OKUKARERA JEHOVA NANDARIRE KEHI YOMAUZEU

8. Omauzeu yeṋe 3 ngu matu katara ko?

8 Ngatu tare komauzeu 3 ngu mape ya aye tu teya ombango. Owo omaundjiro nge womba, oungundipare morutu, nomauzeu nge ha yanda. Matu munu ouwa mokurihonga omuano ovandu varwe mu va tjinda omauzeu otja inga.—Fil. 3:17.

9. Omaundjiro nge womba ye tu ṱuna vi?

9 Omaundjiro nge womba. Otjovandu tu kara nomaundjiro koviṋa oviwa Jehova mbye tu kwizikira. Indu omuprofete wa Jehova Habakuk tje riheka ku Jehova okuyeta omaandero kourunde mbwa takavarere mu Juda, Jehova we mu raera kutja nga ‘undje.’ (Hab. 2:3) Nungwari omaundjiro wetu tji maye munika tjimuna ya wombo, matu yenene okupandjara ombango. Nu wina matu yenene okuwa momuinyo. (Omiano 13:12) Otjiṋa hi tja tjitwa kovakambure tjiva pomautiro weserewondo oritja-20. Mombura ndji 1914, Ovakriste ovatwirisiwa ovengi aave undju okuyenda keyuru. Indu otjiṋa hi tji tji hina tja tjitwa, hapo ovakambure ovaṱakame mbo va tjita vi ohunga nomaundjiro nga womba ngo?

Royal na Pearl Spatz kave munine omayenenisiro womaundjiro wawo mo 1914, posi yokutja owo va kayenda komurungu okukarera Jehova nouṱakame oure wozombura ozengi (Lesa oparagrafa 10)

10. Ovakupasane 2 va tjita vi indu omaundjiro wawo tji ya womba?

10 Ngatu tare kotjihorera tjovakambure ovaṱakame 2 mba tuurunga ouzeu otja imbo. Mbuti Royal Spatz wa papitisiwa mombura ndji 1908 tja ri nozombura 20. Eye wa ri nongamburiro kutja moruveze rwatjimanga ma i keyuru. Indu tja vareka Pearl mombura ndji 1911, eye we mu raera kutja, “ove mo tjiwa kutja mape tjitwa tjike mombura ndji 1914, okutja tji matu vanga okukupasana ngatu tjite nao tjimanga!” Hapo ovakupasane mba ve rihahiza indu tji ve hina va ya keyuru mombura ndji 1914? Kako, owo aave yandja ombango kokukarera Jehova nouṱakame nungwari kakuyenda keyuru. Owo ve rimanenene okutupuka otjikara tjawo nga komaandero. Nu Royal na Pearl va kayenda komurungu okukarera Jehova nouṱakame nga tji va ṱa. Ove mape ya u undja nonḓero indu Jehova tji ma ka yapura ena re, nokuraisa kutja eye ongwa pwa okuhonapara nokukayenenisa avihe mbya kwizika. Kara nongamburiro kutja oviṋa avihe mbi mavi tjitwa moruveze Jehova nda twapo. Ngunda oruveze ndwo aru hi ye ya, ngatu kayende komurungu okukarera Jehova nokuhina okuyandjera omaundjiro nge womba okututeya ombango.

Nandarire kutja Arthur Secord (ngu ri komamuho) wa kurupire, eye wa ri nonḓero yokuungurira Jehova otja pu ma yenene (Lesa oparagrafa 11)

11-12. Ongwaye tji matu yenene okukayenda komurungu okukarera Jehova nouṱakame nandarire kutja katu nomasa ngu twa ri na wo rukuru? Yandja otjihorera.

11 Oungundipare morutu. Omutupuke wotjikara u hepa omasa omengi morutu kutja ma tupuke otjikara. Posi yokutja, kutja tu kare nongamburiro yomasa mu Jehova nokuungura oukukutu motjiungura tje katu hepa okukara nomasa omengi morutu. Ovengi mbe hi nomasa rukwao morutu ve kayenda komurungu okuungurira Jehova otja pu mave yenene. (2 Kor. 4:16) Otjotjihorera, Mbuti Arthur Secord * wa vatera poBetel oure wozombura 55. Nai u nozombura 88 nu omuverandu. Eyuva rimwe onesa ye ya ku ye okumuvatera. Onesa ya tara ku ye norusuvero nai tja: “Mbuti Secord, orutu ndwi tjiri rwa ungurira Jehova tjinene.” Posi yokutja, Arthur kaa yandja ombango ku imbi mbya tjita morukapitaveze. Eye we mu tara, a meṱameṱa na tja: “Ii, omambo tjiri. Posi yokutja oviṋa mbi twa ungura morukapitaveze ka mbi ri ovinahepero. Nungwari ovinahepero ovyombi mbi matu ungura okuza ku nai .”

12 Mape ya ove wa karera Jehova oure wozombura ozengi, posi yokutja mena rouvere ko yenene okuungura ovingi otja tjoo ungura rukuru. Tji pe ri nao, o rihahiza. Tu sokukara nongamburiro kutja Jehova ke nokuzemba oviungura mbi twe mu ungurira morukapitaveze. (Hebr. 6:10) Nu tu sokuzemburuka kutja oviungura ovingi mbi tu ungurira Jehova kavi raisa kutja twe mu suvera tjinene. Nungwari tu raisa kutja twa suvera Jehova tjinene indu tji matu raisa ongaro ombwa nokumuungurira otja pu matu yenene. (Kol. 3:23) Jehova ka undjire ko ovingi ku eṱe.—Mar. 12:43, 44.

Anatoly na Lidiya Melnik va tuurunga omauzeu omengi nu va kayenda komurungu okukarera Jehova nouṱakame (Lesa oparagrafa 13)

13. Ehungi ra Anatoly na Lidiya mari tu tunduuza vi okukayenda komurungu okukarera Jehova nandarire kehi yomauzeu omengi?

13 Omauzeu nge ha yanda. Ovakarere va Jehova tjiva va tuurunga omauzeu nondatumisire oure wozombura ozengi. Otjotjihorera, Anatoly Melnik * wa ri nozombura 12 indu ihe tja kamburwa, a tuwa monḓorongo na hindwa ko Siberia, tji tja ri ozokilometa 7 000 kokure neṱunḓu re moMoldova. Kombunda yombura imwe, Anatoly na ina, novanene ve ovakurundu va hindwa koSiberia wina. Kombunda aave yenene okuyenda kozombongarero zombongo pokarongo karwe, posi yokutja owo aave sokukayenda ozokilometa 30 momakende wombepera. Kombunda Mbuti Melnik wa kara oure wozombura 3 motjovakamburwa kokure nomukazendu we Lidiya nokanatje kawo okakazona kombura 1. Anatoly neṱunḓu re va kayenda komurungu okukarera Jehova nouṱakame nandarire kehi youzeu mbu va muna oure wozombura. Anatoly u nozombura 82, nu uungura mOkomiti yOrutavi rwOmberoo mOndivitivi ya Asia. Tjimuna Anatoly na Lidiya, matu sokukayenda komurungu okukarera Jehova nouṱakame nokutuurunga omauzeu tjimuna tji twa tuurunga morukapitaveze.—Gal. 6:9.

YANDJA OMBANGO KOMAUNDJIRO WOYE WORUYAVEZE

14. Kutja ma yenenisa ondando ye ndjo Paulus wa muna kutja ma sokutjita ye?

14 Paulus wa ri nongamburiro kutja ma mana okutupuka otjikara nokuyenenisa ondando ye. OtjOmukriste omutwirisiwa, eye aa undju nonḓero kokutja ma “katoṋe ihi otjihuze tjeyuru.” Nungwari kutja ma yenenise ondando ye ndjo, eye wa muna kutja ma ‘sokurarakana okuvaza.’ (Fil. 3:14) Paulus wa ungurisa otjisasanekero okuvatera ovakambure moFilipi okuyandja ombango kondando yawo.

15. Omomuano uṋe Paulus ma ungurisa otjisasanekero tjouture okutunduuza Ovakriste moFilipi okukayenda komurungu ‘okurarakana okuvaza’?

15 Paulus wa zemburukisa Ovakriste moFilipi kutja omaturiro wawo ye ri meyuru. (Fil. 3:20) Outure mbo wa ri nounanḓengu waye? Moruveze ndwo, ovandu ovengi aave vanga okurira ovature va Roma mena rokutja aaku ve etere ombatero onyingi. * Posi yokutja, Ovakriste ovatwirisiwa va ri nouture ousemba mbwaau ve etere ouwa ouingi. Okurira omuture wa Roma kwa ri nonḓengu yokehi pokurira omuture wohoromende yomeyuru. Mena ranao, Paulus wa tunduuza ovakambure moFilipi kutja, ‘otjiṋa otjinanḓengu tjinene okwo ngwi okutja ve kare otja komuhingo wOmbuze Ombwa ya Kristus.’ (Fil. 1:27) Ndino Ovakriste ovatwirisiwa ve raisa otjihorera otjiwa mokukayenda komurungu okuyandja ombango kondando yawo yokukahupa meyuru nga aruhe.

16. Otja kOvafilipi 4:6, 7, matu sokukayenda komurungu okutjita tjike nandarire kutja omaundjiro wetu oyokukahupa meyuru poo kombanda yehi?

16 Nandarire kutja omaundjiro wetu oyokukahupa meyuru nga aruhe poo moparadisa kombanda yehi, ngatu kayende komurungu okuyandja ombango kondando ndjo. Nandarire kutja tu ri mozongaro kaaṋi, katu sokuripurira koviṋa mbya kapita, nokuyandjera otjiṋa okutjaera omerikotameno wetu ku Jehova. (Fil. 3:16) Omaundjiro wetu mape ya aye munika tjimuna maye wombo poo mape ya outa okungundipara morutu. Mape ya twa tuurunga omauzeu nondatumisire oure wozombura ozengi. Nandarire kutja tu ri mongaro iṋe, atu “rikendere otjiṋa.” Nungwari mozongumbiro zetu azehe, tu sokuningira ku Ndjambi imbi mbi twa hepa nu eye me tupe ohange ndja kapita ozondunge azehe.—Lesa Ovafilipi 4:6, 7.

17. Matu kahungirira ku tjike morupa ndu maru kongorere ko?

17 Tjimuna omutupuke wotjikara tje kondja nomasa tje ri pokumana otjikara, eṱe wina ngatu yandje ombango kondando yetu yokumana otjirarakaneno tjomuinyo. Otja omasa nongaro mu tu ri pu mavi tu yandjere, ngatu kayende komurungu okuyandja ombango komakwizikiro omawa ngu matu kamuna moruyaveze. Ovikwaye mbi matu yenene okutjita okutja tu toore omuhunga omusemba nokukara nonḓaro orure? Orupa ndu maru kongorere ko maru ke tu vatera okumuna kutja ovikwaye mbi mavi sokurira ovinanḓengu mehupo retu nokutja omomuano uṋe mu matu ‘toorora imbi mbi ri oviwaviwa.’—Fil. 1:9, 10.

EIMBURIRO 79 Ve hongeye okuzikama mongamburiro

^ par. 5 Nandarire kutja twa karera Jehova oruveze orure, eṱe matu sokukayenda komurungu okukura mongamburiro otjOvakriste. Omuapostele Paulus wa tunduuza ovakambure ovakwao okuhina okurihahiza! Tji matu lese orutuu rwe kOvafilipi ru tu vatera okukara nonḓaro orure motjirarakaneno tjomuinyo. Orupa ndwi maru tu raisire omiano mu matu yenene okuṱakamisa omambo wa Paulus.

^ par. 11 Lesa ehungi ra Mbuti Secord ndi nepu ndi “My Part in Advancing Right Worship,” mokambo kOruhungu ko 15 ku Juni, 1965.

^ par. 13 Lesa ehungi ra Mbuti Melnik ndi nepu ndi, “Taught from Childhood to Love God,” mo-Awake ko 22 ku Oktoba, 2004.

^ par. 15 Mena rokutja oFilipi ya huurirwe i yoRoma, ovature moFilipi aave yorokere omauyara tjiva wOvaroma. Kunao, Ovakriste moFilipi aave yenene okuzuva nawa otjisasanekero tjomambo wa Paulus.