Twende kovidio oini

Twende komurya

Yozika “ihi tji tja kutwa kumwe i Ndjambi”

Yozika “ihi tji tja kutwa kumwe i Ndjambi”

“Ihi tji tja kutwa kumwe i Ndjambi, ape ha ningi omundu ngu me tji haṋa.”​—MAR. 10:9.

OMAIMBURIRO: 131, 132

1, 2. Ovaheberi 13:4 ri sokutuhinga okutjita tjike?

OOVE omundu ngwa yozika Jehova? Tjiri mape ya otjiṋa tji tji ku tjatera okutjita! Mukuru u tjaterwa i ondjozikiro ndji u mu pa, nu wa kwizika kutja eye wina me ku yozike. (1 Sam. 2:30; Omiano 3:9; Omavan. 4:11) Eye wina u vanga kutja ove u raise ondjozikiro kovandu, tjimuna kovahonapare vozohoromende. (Rom. 12:10; 13:7) Posi yokutja pe norupa rwarwe mehupo roye omuini mu u hepa okuraisa ondjozikiro tjinene, nu omorukupo.

2 Omuapostele Paulus wa tjanga kutja: “Orukupo ngaru yozikwe i avehe, novakupasane ngave karasane nouṱakame.” (Hebr. 13:4) Paulus kaa hungire oviṋa vya kauriri ohunga norukupo. Nungwari eye aa tunduuza Ovakriste kutja ve yandje ondjozikiro korukupo, nokuruvara otjotjiṋa otjihuze. Hapo imbo oomuano ove mbu u vara orukupo, nu tjinenenene indo oroye omuini ndoovazu ove wa kupa poo wa kupwa?

3. Jesus wa yandja omurari uṋe omunanḓengu ohunga norukupo? (Tara kotjiperendero pomautiro worupa ndwi.)

3 Indu tji u vara orukupo otjotjiṋa otjihuze, tjiri ove u kongorera otjihorera otjiwa. Jesus wa yandja ondjozikiro korukupo. Indu Ovafarisei tji va pura Jesus ohunga nomateyero worukupo, eye we ve raisira kutja Mukuru wa tja vi ohunga norukupo orutenga nu a tja: “Omurumendu opu ma zu okuisa ihe na ina, nu a kakakatera komukazendu we, nu aveyevari opu mave ririre onyama imwe.” Jesus wa weza komurungu a tja: “Ihi tji tja kutwa kumwe i Ndjambi, ape ha ningi omundu ngu me tji haṋa.”—Lesa Markus 10:2-12; Gen. 2:24.

4. Omurari uṋe Jehova mbwa twapo morukupo?

4 Jesus wa raisa kutja orukupo otjiṋa otjiyapuke okuza ku Jehova, nu wa ṋunisa kutja oro maru sokukarerera. Mukuru kena pa raera Adam na Eva kutja orukupo maru yenene okuteyewa. Nungwari, ondando ye yari oyokutja “aveyevari” ve kare pamwe aruhe nga aruhe.

OVIṊA MBYA RUNDURURA ORUKUPO ORUVEZE ORUSUPI

5. Onḓiro i ṱuna vi korukupo?

5 Nungwari, ouvi Adam mbwa tjita wa eta omarundurukiro. Omarundurukiro yemwe wawo onḓiro, tji tji ri otjiṋa tji tji ṱuna korukupo. Eṱe matu yenene okumunina ku imbi omuapostele Paulus mbya tjanga, indu tjaa kahurura kutja Ovakriste kave ri kehi yOmatwako wa Moses. Eye wa vandurura kutja onḓiro i yandisa orukupo, nu ingwi ngwa sewa po ma yenene okukupa poo okukupwa rukwao.—Rom. 7:1-3.

6. Omatwako wa Moses ye raisa vi oumune wa Mukuru ohunga norukupo?

6 Omatwako Mukuru nga yandja kotjiwaṋa tjOvaisrael ya raisa kutja orukupo rwa sokukara vi. Oruveze ndo, omurumendu Omuisrael aa yandjerwa okukupa ovakazendu kombanda ya umwe. Nu iho tja ri otjiṋa tjaave tjiti rukuru nandarire ngunda Mukuru e he ve pa Omatwako. Nungwari, Omatwako ngo ya twaperwe okuvatera ovakazendu novanatje kutja ave ha tatumisiwa. Otjotjihorera, omurumendu Omuisrael ngwa kupa omukarere nu kombunda a kupu omukazendu omutjavari, eye ngunda aa hepa okuyandja ombango kovihepwa vyomukazendu ingwi omutenga tjimuna ovikurya nozombanda, nousemba worukupo otja tjaa tjiti rukuru. Mukuru aa undjire ko kutja eye me mu ṱakamise nokumutjevera. (Eks. 21:9, 10) Eṱe katu ri kehi yOmatwako wa Moses, posi yokutja owo ye tu vatera okumuna kutja Jehova u vara orukupo otjotjiṋa otjihuze. Hapo imbyo nao kavi nokukuvatera kutja u raise ondjozikiro korukupo?

7, 8. (a) Otja ku Deuteronomium 24:1, omatwako ye tja vi ohunga nokuteya orukupo? (b) Jehova u noumune uṋe ohunga nokuteya orukupo?

7 Hapo Omatwako ye tja vi ohunga nokuteya orukupo? Nandarire kutja ka yari ondando ya Jehova omurumendu nomukazendu okuteya orukupo, omatwako aaye yandjere omurumendu Omuisrael okuteya orukupo ndovazu wa munu “okaṋa okavi mu ye.” (Lesa Deuteronomium 24:1.) Omatwako kaye raisa oukahu kutja inga “okaṋa okavi” ku ma ke hee wa mape ya arire ovikwaye. Nungwari aatji sokurira otjiṋa otjiyetise tjohoṋi poo tji ma tji eta ondjambu onene, nungwari katjiṋa ngamwa atjihe otjiṱiṱi uriri. (Deut. 23:14) Ouhumandu, Ovajuda ovengi moruveze rwa Jesus aave teya orukupo “potjiṋa ngamwa atjihe.” (Mat. 19:3) Eṱe tjiri kamaatu vanga okukara nongaro ndjo.

8 Omuprofete Maleaki wa raisa oumune wa Mukuru ohunga nokuteya orukupo. Indo rwa ri oruveze indu ovarumendu tjaave isa ‘ovakazendu voumutanda wawo,’ ngahino mena rokuvanga okukakupa ovakazendu varwe omitanda mbe ha karere Jehova. Ohunga noumune wa Mukuru Maleaki wa tjanga a tja: “Ami mbi nyengwa ohaṋikiro yorukupo.” (Mal. 2:14-16) Omambo ngo aaye hitasana nomambo Mukuru nga hungira kovakupasane ovatenga indu tja tja: “Omurumendu opu ma zu okuisa ihe na ina na kakatere komukazendu we, nowo mave rire onyama imwe.” (Gen. 2:24) Jesus wina wa raisa oumune wa ihe ohunga norukupo indu tja tja: “Ihi tji tja kutwa kumwe i Ndjambi ape ha ningi omundu ngu me tji haṋa.”—Mat. 19:6.

EPU I RIMWE URIRI NDI YANDJERA ORUKUPO OKUTEKA

9. Omambo wa Jesus nge ri mu Markus 10:11, 12 ye heya tjike?

9 Mape ya omundu umwe a pura a tja, ‘Hapo pe nepu Omukriste ndu ma yenene okuteyera orukupo nu a kupu rukwao?’ Jesus wa raisa oumune we ohunga nomateyero worukupo nu a tja: “Omurumendu auhe ngu ma isa omukazendu we na kupu warwe, indino eye ma katuka orukupo otja komukazendu we.” (Mar. 10:11, 12; Luk. 16:18) Oukahu kutja, Jesus wa yandja ondjozikiro korukupo nu aa vanga varwe okutjitao nao wina. Omurumendu tja teya orukupo ku nomukazendu we omuṱakame (poo omukazendu, ku nomurumendu we omuṱakame) mena roviṋa uriri, kutja ma kupe poo okukupwa i warwe, wa katuka orukupo. Orondu omateyero worukupo mena roviṋa uriri ka nge ri omaandero worukupo komurumungu wa Mukuru. Momeho wa Mukuru, owo aveyevari ngunda “onyama imwe.” Nu wina, Jesus wa tja omurumendu ngwa haṋika nomukazendu we ngu hi nondjo ma tjiti kutja omukazendu we peye ma katuke orukupo. Omomuano uṋe? Moruveze rwa rukuru, omukazendu ngwa isiwa mape ya a kara nonḓero yokuvanga okukupwa rukwao kokutja ma mune ombatero mehupo. Omukazendu ngo tja kupwa rukwao okutja wa katuka orukupo.

10. Epu riṋe Omukriste ndu ma yenene okuteyera orukupo na rire omukutuke okukupa poo okukupwa rukwao?

10 Jesus wa twapo omurari orukupo mu rwa sokuteka nu a tja: “Tjiri, me raere eṋe kutja omurumendu ngu ma isa omukazendu we potjiṋa tji tji he ri oruvakiro [mOtjigrike, por·neiʹa], na kupu omukazendu warwe, eye ma katuka orukupo.” (Mat. 19:9) Eye wina wa hungirira kepu tjingero ndo mOmazuvarisiro wOkondundu. (Mat. 5:31, 32) Povikando aviyevari mbyo, Jesus wa hungira ohunga ‘noruvakiro,’ ndu ru ri omahakaeneno womanyama pokati kovandu vevari mbe hi ya kupasana. Embo ndo ri kamburira mo okukatuka orukupo, okurandisa orutu roye moruvakiro, omahakaeneno womonyama pokati kovandu mbe hi ya kupasana, omahakeneno womonyama pokati komurumendu nomurumendu poo pokati komukazendu nomukazendu nokutunduka ovipuka. Otjotjihorera, indu omurumendu ngwa kupa tja katuka, matji zu komukazendu we kutja ma teya orukupo poo indee. Indu tja teya orukupo ndo, okutja ku Mukuru wina rwa teka.

11. Ongwaye Omukriste tji mape ya a toorora okuhinokuteya orukupo nandarire kutja u nepu esemba okutjita nao?

11 Yandja ombango kokutja Jesus ka tjere opuwo orukupo ngaru teke, indu umwe wovakupasane tja tjiti oruvakiro (por·neiʹa). Otjotjihorera, omukazendu omukupwa mape ya a vanga okukaenda komurungu norukupo, nandarire kutja omurumendu wa tjiti oruvakiro. Omena raye? Eye mape ya ngunda wa suvera omurumendu we nu ma yenene okumuisira nokukondja puna ye kutja orukupo rwawo ru kaende komurungu. Mouatjiri, tja teya orukupo na ha kupwa rukwao, eye tjiri ma munu omauzeu. Otjotjihorera, ouṋe ngu me mu vatere novihepwa vye vyokorutu nozonḓuma ze otjomundu? Tjike nourike? Hapo owo ve novanatje kumwe? Indu tja teya orukupo hapo ihi matji rire oupupu okukurisira ovanatje mouatjiri? (1 Kor. 7:14) Tjiri oukahu kutja, omuhinandjo morukupo tja toora omukambo wokuteya orukupo ma munu omauzeu.

12, 13. (a) Orukupo rwa Hosea rwa ri mongaro iṋe? (b) Ongwaye Hosea tja kotora Gomer morukupo rwawo, nu ndino matu rihongere ko tjike korukupo ndo?

12 Oviṋa mbya tjitwa komuprofete Hosea ma vi tu raere ovingi ohunga noumune wa Jehova ohunga norukupo. Mukuru wa raera Hosea okukupa omukazendu wena Gomer, ngu ma rire ‘omukazendu omukorondu,’ novanatje ve wina mave kaza moukorondo. Gomer na Hosea va panduka ‘omuatje wawo otjiveri omuzandu.’ (Hos. 1:2, 3) Kombunda, Gomer wina wa ka panduka omuatje omuzandu nomukazona, vovarumendu varwe. Nandarire kutja Gomer aa tjiti oruvakiro tjinene, Hosea wa kaenda komurungu okurira omurumendu we. Korusenina, Gomer wa isa Hosea na rire omukarere. Nandarire nao, Hosea we ke mu paha rukwao. (Hos. 3:1, 2) Jehova aa ungurisa Hosea okusasaneka omuano Eye maa isire Ovaisrael ovikando ovingi indu tjaave tanaukira koomukuru varwe. Matu rihongere ko tjike kotjiṋa hi?

13 Indu umwe wovakupasane Ovakriste tja tjiti oruvakiro, ingo warwe u kuramenwa i ondando ndji ma sokutoora. Jesus wa tja ingwi ngu hi nondjo u nousemba wokuteya orukupo nu ma yenene okukupwa poo okukupa rukwao. Munda mbo warwe, ingwi ngu hi nondjo ma yenene okuisira omukwao nu ave kaenda komurungu norukupo rwawo. Eye tja tjiti nao ke nokutura ondjo. Hosea wa kayenda komurungu norukupo rwe na Gomer. Indu Gomer tja kotoka ku Hosea, eye we mu raera kutja a ha rire omukorondu nu a ha tjiti oruvakiro rukwao. Hosea wa “undja” oure woruveze oruṱiṱi okurara puna nomukazendu we Gomer. (Hos. 3:3) Notja oruveze tja ru kayenda, Hosea wa uta okurara puna omukazendu we rukwao, kunao eye wa raisa omuano Mukuru ma isira otjiwaṋa tje na kondjo okuṱuna oupanga we kuna wo. (Hos. 1:11; 3:3-5) Iho matji tu hongo tjike ohunga norukupo ndino? Tjinangara omundu ingwi ngu hi nondjo morukupo wa toorora okuhinokuteya orukupo, matji raisa kutja eye wa isire omukwao. (1 Kor. 7:3, 5) Kunao kape nokukara epu rokuteya orukupo. Kombunda yanao, ovakupasane mba mave sokukondja okuvaterasana okukara noumune wa Mukuru ohunga norukupo.

YANDJA ONDJOZIKIRO KORUKUPO NANDARIRE KEHI YOMAUZEU

14. 1 Ovakorinte 7:10, 11 ri raisa kutja ovikwaye mbi mape ya a vi tjitwa morukupo?

14 Ovakriste avehe ve sokuyandja ondjozikiro korukupo tjimuna Jehova na Jesus. Nungwari, ku tjiva i rira ouzeu okutjita nao, mena rouhahomonena. (Rom. 7:18-23) Kunao, katjikumise kweṱe okutjiwa kutja tjiva veserewondo etenga va ri nomauzeu motukupo. Paulus wa tjanga kutja, “omukazendu ke nokusokuhaṋika nomurumendu we”; nungwari povikando owo aave kaendisa ongaro ndjo.—Lesa 1 Ovakorinte 7:10, 11.

Ovakupasane mbe nouzeu morukupo rwawo mave yenene okuvaterwa vi? (Tara koparagrafa 15)

15, 16. (a) Nandarire kutja ovakupasane mave munu omauzeu morukupo rwawo, ondando yawo i sokurira o yaye nu omena raye? (b) Nu tjike ku ingwi ngwa kupwa poo ngwa kupa omundu ngu ha karere Jehova?

15 Paulus kena pa kahurura kutja ovikwaye mbya vi etisa ovandu okuhaṋika. Nungwari matu tjiwa kutja ouzeu ka wa ri pokutja, otjotjihorera, omurumendu wa tjiti oruvakiro. Poo tjarwe, omukazendu a tja kara nepu esemba ndi ma isire orukupo nokukupwa rukwao. Paulus wina wa tjanga kutja omukazendu ngwa haṋika ku nomurumendu we “nga kare omukombe poo nga hangane nomurumendu we.” Kunao, komurungu wa Mukuru ovandu vevari mbo ngunda ovakupasane poo onyama imwe. Paulus wa raisa kutja ondando yovakupasane i sokurira yokuhangana, kainatja kutja ovakupasane va munu omauzeu waye, opuwo indu tji pe ha karere umwe wawo ngwa katuka. Ovakupasane mave yenene okuningira ombatero okuza kovanene vombongo. Ovanene wombongo kave toorora omunda, nungwari ve vepa omirari okuza kOmbeibela mbi mavi yenene okuvevatera.

16 Hapo nu tjike Omukriste tjaa kupwa poo tjaa kupa omundu ngu ha karere Jehova? Indu tji va kara nomauzeu morukupo rwawo, ve sokuhaṋika? Otja tji twa munu rukuru, Omatjangwa ya raisa kutja oondi tji pa kara oruvakiro omundu o tje nousemba wokuteya orukupo, posi yokutja Ombeibela kai raisa kutja omozongaro zeṋe ovandu tji va sokuhaṋika. Paulus wa tjanga kutja: “Nomukazendu omukriste tja kupwa i omurumendu ngu he ri omukriste, nomurumendu ngwi a itavere okukara puna ye, indino ingwi omukazendu ke nokusokuhaṋika nomurumendu we.” (1 Kor. 7:12, 13) Nu eṱe tu kamburirwa motjiṋa hi wina.

17, 18. Ongwaye Ovakriste tjiva tji va kara motukupo otuzeu?

17 Povikando “omurumendu ngu he ri omukriste” u rimanena okuhinokuvanga “okukara” pu nomukazendu we. Eye mape ya a hihamisa omukazendu we tjinene korutu, ngaa omukazendu tja munu kutja ouveruke we nomuinyo we uri moumba. Poo rumwe ka vanga okutumba omukazendu neṱunḓu re poo ke mu yandjere kutja ma karere Mukuru nouṱakame. Mozongaro otja inḓo, omukazendu Omukriste me ri toororere omuini okuhaṋika, nungwari ka ku teya orukupo, ku nomurumendu we, mena rokutja omurumendu ma raisa ongaro yokuhina “okukara puna” ye. Nungwari Ovakriste varwe momauzeu tjingewo va toorora okukara pu novarumendu poo ovakazendu vawo. Owo ve kaenda komurungu morukupo rwawo nu ve kondja okuṱuna oviṋa. Omena raye?

18 Nandarire kutja ovandu mbo va haṋika, owo ngunda ovakupasane. Otja tji twa munu rukuru, ovandu tji va haṋika nu auhe a kara kuye omuini mave munine ko omauzeu. Omuapostele Paulus wa yandja epu rarwe ovandu ndi ve sokukarera pamwe. Eye wa tja: “omurumendu ngu he ri omukriste wa yakurwa i Ndjambi moruwano nomukazendu we omukriste, nomukazendu ngu he ri omukriste wa yakurwa i Ndjambi moruwano nomurumendu we omukriste. Andakuzu kape ri nao ovanatje veṋu itjave rira ovahakohoke, nungwari nambano owo, tjiri, ovayakurwa va Ndjambi.” (1 Kor. 7:14) Ovakriste ovengi ovaṱakame va kara pu novarumendu poo ovakazendu vawo mbe he ri Ovakriste nandarire kehi yomauzeu. Owo ve tja otjiṋa ho tji yenena okuvatera kutja ovarumendu poo ovakazendu vawo kombunda ve ye kouatjiri, nu tji ve pa ondjoroka.—Lesa 1 Ovakorinte 7:16; 1 Petr. 3:1, 2.

19. Ongwaye otukupo otuingi twOvakriste tji tu kara nondoṋeno?

19 Jesus wa yandja omapu ohunga nokuteya orukupo, nu omuapostele Paulus wa yandja omirari omisemba ohunga nokuhaṋika. Aveyevari aave vanga kutja ovakarere va Mukuru ve yandje ondengero korukupo. Mouye auhe ndino, ozombongo zOvakriste ze ura notukupo otuṋingandu. Tji wa tara mombongo yeṋu, ove mo yenene okumuna ovakupasane ovengi mbe nondjoroka morukupo rwawo. Owo ovarumendu ovaṱakame mba suvera ovakazendu vawo nu ovakazendu vawo ve ve raisira orusuvero, tji tji raisa kutja ve yandja ondjozikiro korukupo. Matu yoroka tjinene mena rokutja ovandu omangete omengi ve ṱakamisa omambo nga: “Omurumendu opu ma zu okuisa ihe na ina na kakakatera komukazendu we, nowo aveyevari ave rire vemwe.”—Ef. 5:31, 33.